ZADAR / ŽUPANIJA
17 NOVIH REDOVITIH ČLANOVA HAZU-A Za člana suradnika u Razredu za filološke znanosti izabran Filipjanac Nikola Vuletić
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je svečanost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove članove Akademije te im uručio povelje.
Na skupštini HAZU 19. svibnja izabrano je 17 novih redovitih članova, pet dopisnih članova i pet članova suradnika HAZU, a 16. studenog 2020. izabrano je sedam redovitih članova, osam dopisnih članova i 11 članova suradnika. Zbog pandemije nije im bilo moguće tada uručiti povelje, priopćili su iz HAZU-a.
Za redovite članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 19. svibnja izabrani su: u Razredu za društvene znanosti akademik Stjepan Ćosić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademik Ivo Piantanida i akademik Vladislav Tomišić, u Razredu za prirodne znanosti akademik Stipan Jonjić, akademik Ivan Sondi i akademik Mario Šlaus, u Razredu za filološke znanosti akademik Mario Brdar, akademkinja Silvana Vranić i akademik Mateo Žagar, u Razredu za književnost akademik Krešimir Bagić, akademik Ratko Cvetnić i akademkinja Sibila Petlevski, u Razredu za likovne umjetnosti akademik Petar Barišić i akademik Kažimir Hraste, u Razredu za tehničke znanosti akademik Bojan Jerbić, akademik Sven Lončarić i akademik Ivan Petrović.
Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Xavier Barral I Altet iz Španjolske u Razredu za likovne umjetnosti, Tomislav Friščić iz Kanade u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Sofia A. Gubaidulina iz Njemačke u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju, Philippe Ménard iz Francuske u Razredu za filološke znanosti, te Josip Mlakić iz BiH u Razredu za književnost.
Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Ivana Horbec, u Razredu za filološke znanosti Ivan Marković i Nikola Vuletić, u Razredu za književnost Maša Kolanović i Tena Štivičić.
Za redovite članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 16. studenog 2020. izabrani su: u Razredu za društvene znanosti akademik Anđelko Akrap i akademkinja Nella Lonza, u Razredu za medicinske znanosti akademik Bojan Jelaković i akademik Željko Kaštelan, u Razredu za filološke znanosti akademik Milan Mihaljević, u Razredu za književnost akademik Drago Štambuk, te u Razredu za likovne umjetnosti akademik Kuzma Kovačić.
Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Ranjan Deka iz SAD-a u Razredu za prirodne znanosti, Josef Eberhardsteiner iz Austrije u Razredu za tehničke znanosti, Željko Ivezić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Boris A. Novak iz Slovenije u Razredu za književnost, Smiljan Radić Clarke iz Čilea u Razredu za likovne umjetnosti, Kristijan Ramadan iz Velike Britanije u Razredu za medicinske znanosti, Jadranka Skorin-Kapov iz SAD-a u Razredu za društvene znanosti, te Zrinka Stahuljak iz SAD-a u Razredu za filološke znanosti.
Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Martina Basarac Sertić i Hrvoje Petrić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Nikola Basarić i Marijana Đaković, u Razredu za prirodne znanosti Iva Tolić, u Razredu za medicinske znanosti Ljubo Barbić, Hrvoje Gašparović i Mislav Vrsalović, u Razredu za likovne umjetnosti Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Krešimir Seletković, te u Razredu za tehničke znanosti Hrvoje Pandžić.
Hrvatska akademija trenutno ima 135 redovitih članova, 113 dopisnih članova i 79 članova suradnika. Među 135 akademika 17 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja, stoji u priopćenju HAZU-a.
ZADAR / ŽUPANIJA
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. studenog:
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 13
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 20
LIDL:
Put Murvice 18 – od 8 do 21
INTERSPAR
zatvoreno
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Put Murvice 49 – od 7 do 21
Ulica Franje Fanceva 13 – od 7 do 20
Velebitska ulica 14 – od 7 do 21
Obala kneza Branimira 14 – od 7 do 21
RIBOLA
Put Petrića 51C – 7:00-21:00
Ulica Ivana Lucića 18 – 7:00-21:00
PEVEX
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić na blagdan Svih svetih u katedrali sv. Stošije: “Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi!”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je na svetkovinu Svih svetih svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u petak, 1. studenog.
Ulazeći po misi u zajedništvo s onima koji zauvijek sudjeluju u ljepoti i radosti Božje ljubavi i Božje svetosti, i nas želi dodirnuti milina Božje svetosti koju sveci žive u punini, rekao je mons. Zgrablić, poručivši: „Slaveći svece koji žive u Bogu, spominjemo se Boga koji prvi nas ljubi, ljubavlju koja nam prethodi. Bog nas poznaje i ljubi i prije nego nas je oblikovao u majčinoj utrobi, kaže prorok Jeremija. Božja ljubav prema nama, tj. svetost, u punini se ostvarila u vremenu i nama darovala u otvorenom Srcu Isusovom, u njegovoj smrti na križu. Probodeno Isusovo Presveto Srce, u kojem je sabrana sva Božja ljubav prema nama, ostaje otvoreno, kako bismo svojim srcem, sa središtem svoje osobnosti, u njega mogli ući, s njime se sjediniti i biti dio ljubavi Božje od koje nas više ništa i nitko ne može rastaviti“, rekao je nadbiskup Zgrablić.
„Svetkovinom Svih svetih promatramo mnoštvo naše braće i sestara koji su nam prethodili u vjeri i koji se sada, nakon smrti, raduju u vječnom zagrljaju Božje ljubavi, koji zauvijek žive u Božjoj svetosti“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da su „bijele haljine svetaca“, koje spominje Knjiga Otkrivenja, blaženstva iz navještenog evanđelja „kojima su oni zaogrnuli svoje živote. Krv Jaganjčeva je ljubav Isusova, krv koja je potekla iz Isusovog probodenog srca, u koju su sveci uronili svoje duše i očistili sebe od svih nečistoća koje su ih udaljavale od jedinstva s Božjom ljubavlju“, naglasio je nadbiskup.
„Mi nismo samo promatrači onoga što su sveci postigli u vječnosti, u konačnom ispunjenju njihovog života. Po ‘općinstvu svetih’, u zajedništvu s njima, pridružujemo se radosti i slavlju koje je Bog pripravio svima koji ga ljube te se učvršćujemo na putu života evanđeoskog blaženstva, tj. na putu svetosti kojeg su i oni živjeli, kako bismo i mi prispjeli u njihovo poželjno društvo“, rekao je mons. Zgrablić.
Razmatrajući navješteno Evanđelje po Mateju, nadbiskup je rekao da Isus i nama progovara, kako bismo već sada i mi bili dionici Kraljevstva nebeskog. „Isus nam progovara o putu koji vodi u nebo, k Bogu, u svetost, u Kraljevstvo nebesko, u zajedništvo sa svima svetima“, rekao je nadbiskup, pojašnjavajući kakav put oskudnih životnih situacija Isus proglašava blaženima i svetima.
Siromasi duhom znaju da su siromašni duhovnim životom, Bogom, ljubavlju, svetošću. „Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi. Naš cijeli život je poziv rasti u ljubavi. Napredujemo u vjeri koliko napredujemo u ljubavi, koliko se bogatimo u Bogu“, rekao je mons. Zgrablić. Ožalošćeni nisu tvrda i hladna srca, već osjećajni. Znaju slušati i prepoznati što tišti tuđe srce i tom srcu donositi utjehu i radost. Krotki su ponizni i mirni.
„’Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi’. Velika je kreposti imati osjećaja za Božju pravdu, biti gladan i žedan pravde na Božji način, ali ne samo prema sebi, nego i prema drugima. Milosrdni imaju hrabrost praštati. Svi imamo potrebu opraštati i primiti oproštenje. Blago onima koji imaju milo i čisto srce i koji su zbog ustrajnosti u pravednosti spremni podnijeti žrtvu, trpjeti i biti prognani. Pripada im velika plaća, velika radost na nebu, u Bogu“, poručio je mons. Zgrablić.
„Životni program blaženstva, put svetosti, može izgledati zahtjevan i naporan. No, on je put smisla i radosti koji vodi do konačnog cilja života“, istaknuo je mons. Zgrablić, podsjetivši na misao pape Franje: „Blaženstvo, svetost, nije životni program sastavljen samo od napora i odricanja, nego je, prije svega, radosno otkriće da ste djeca koju Bog voli. I to vas ispunjava radošću. To nije ljudsko postignuće, to je dar koji primamo: mi smo sveci jer Bog, koji je Svetac, dolazi živjeti u naše živote. On nam daje svetost. Zbog toga smo blagoslovljeni! Radost kršćanina, dakle, nije osjećaj trenutnog ili jednostavnog ljudskog optimizma, već sigurnost da se može suočiti sa svakom situacijom pod Božjim pogledom, s hrabrošću i snagom koja dolazi od njega; čak i usred mnogih nevolja, doživjeli su tu radost i svjedočili joj. Bez radosti, vjera postaje rigorozna i ugnjetavačka vježba i riskira da se razbolite od tuge. Jedan pustinjski otac rekao je da je tuga ‘crv srca’ koji nagriza život“, citirao je nadbiskup papu Franju, poželjevši da kršćani šire radost.
Na kraju propovijedi, nadbiskup je pročitao molitvu za proglašenje blaženima ugodnika Božjih Zadarske nadbiskupije, kako bi bili naši zagovornici kod Boga. To su svećenici Eugen Šutrin, Janez Kranjc, vjernik laik Ivo Mašina i drugi. „Proslavi, molimo Te, ove svoje sluge čašću blaženstva, kako bismo potaknuti i osnaženi njihovom žrtvom ljubavi prema tebi i bližnjemu, iz dana u dan rasli u vjeri, nadi i ljubavi i tako napredovali na putu spasenja te bili sve sličniji tvom ljubljenom Sinu Isusu Kristu koji s Tobom i Duhom Svetim živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen“, zaključio je mons. Zgrablić molitvom za njihovo proglašenje blaženima.
I.G.
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
Danas, 2. studenog, katolici slave Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih. Obilježava se dan nakon Svih svetih, i to i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama.
Ovaj je blagdan nastao 998. g., na inicijativu sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih.
Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
Španjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.
Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
Na Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan, u četvrtak, 2. studenoga, misu za sve vjerne mrtve, kao i za pokojne svećenike i biskupe Zadarske nadbiskupije, u katedrali sv. Stošije u Zadru s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA15 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…