ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS JE TIJELOVO Znate li što slavimo?
Katolički blagdan Tijelovo, odnosno u dužoj verziji Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Krist.
Ideja o blagdanu prvi put se javlja u 13. stoljeću na inicijativu augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u Belgiji koja je imala viđenje punog Mjeseca s mrljom na površini. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao upozorenje na nedostatak blagdana kojim bi se slavila euharistija odnosno sakrament koji je Krist utemeljio na posljednjoj večeri rekavši da kruh predstavlja njegovo tijelo, a vino njegovu krv.
Na molbu Julijane mjesni je biskup u svojoj biskupiji uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan euharistije. Belgijska redovnica i njeni suvremenici zdušno su promicali ideju blagdana i nastojali ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavio je 1264. godine bulu kojom je to pokušao učiniti, no spriječila ga je brza smrt. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi Tijelovo na cijelu Rimokatoličku Crkvu, odnosno na zapadno kršćanstvo.
Za Katoličku Crkvu, svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Prema katoličkom nauku tijelo i krv Kristova u euharistiji su ‘istinski, bitno i stvarni prisutni’, a misterij pretvorbe kruha i vina događa se po euharistijskoj molitvi koju izgovara svećenik. Pojednostavnjeno bi se moglo reći sljedeće: Ako je mana, hrana što ju je Bog dao Izraelu na putovanju kroz pustinju, kruh s neba i znak zajedništva s Bogom koje nikada ne prestaje, a euharistija spomen na Kristovo potpuno predavanje i žrtvovanje te sakrament u kojem je on stalno i potpuno prisutan, Tijelovo je blagdan kojim se slavi euharistija i misterij pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Tijelovo se slavi u četvrtak poslije Presvetog Trojstva, dakle, deveti četvrtak nakon Uskrsa, što ove godine pada 15. lipnja.
Dr. Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, kaže da jednako kao što u objektivno spoznatim slovima neke pozivnice na gozbu prepoznaje nevidljivu ljubav i prijateljstvo onih koji ga pozivaju, tako u vidljivo spoznatim znakovima kruha i vina vidi poziv Boga na njegovu gozbu.
‘Kao što mi prijatelj može poslati pismo i u njemu poruku da se ne bojim u određenim krizama života, tako mi prijatelj Isus u kruhu i vinu, u tim euharistijskim znakovima, daruje poruku da se ne bojim, jer on je sa mnom’, poručuje Ivančić i navodi Kristove riječi: ‘Tko jede moje tijelo i pije moju krv, ostaje u meni i ja u njemu’.
Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima širom Hrvatske i neradni je dan. Blagdan se, među ostalim, obilježava tijelovskim procesijama u kojima se u povijesti tradicionalno prezentirala pobožnost, ali i važnost pojedinih osoba, udruga, crkvenih i svjetovnih dužnosnika, kao i običnog puka. Pravoslavna Crkva ne poznaje tijelovske procesije, a euharistiju tumači na ponešto drugačiji način.
ZADAR / ŽUPANIJA
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
Odjel za urologiju Opće bolnice Zadar i ove je godine organizirao radionicu laparoskopske urološke kirurgije, a podršku su pružili Hrvatsko urološko društvo i Olympus. Program radionice osmišljen je kao praktično usavršavanje s fokusom na 3D vizualizaciju slike u kombinaciji s naprednim elektrokirurškim sustavom za hemostazu i njihovu uspješnu primjenu u laparoskopskoj urološkoj kirurgiji. Skup je bodovan od strane Hrvatske liječničke komore.
Na prethodnim radionicama sudjelovali su subspecijalisti i specijalizanti urologije iz KBC Sestre milosrdnice, KBC Osijek, KB Sveti Duh i OB Sisak kao i medicinske sestre instrumentarke iz ovih ustanova.
Na ovu, četvrtu po redu radionicu, sudionici su stigli iz Opće bolnice „Dr.Josip Benčević“ Slavonski Brod i Opće bolnice Šibensko – kninske županije. Svi su oni učili nove operativne tehnike koje će, po povratku u matične ustanove, implementirati u kirurški program.
Teoretski dio je obuhvatio dva predavanja iz područja laparoskopije u urologiji, dok se praktični sastojao od pokaznih laparoskopskih operativnih zahvata i to radikalne prostatektomije, radikalne nefrektomije i pijeloplastike. Odmah po upoznavanju s laparoskopskom opremom i instrumentarijem, svi su se sudionici aktivno uključili asistirajući u ovim operativnim zahvatima.
Voditelj radionice bio je izv.prof.dr.sc. Tomislav Sorić, voditelj Odjela za urologiju Opće bolnice Zadar na kojemu je, prije 21 godinu uvedena laparoskopija i izvedena prva laparoskopska radikalna prostatektomija u Hrvatskoj.
Zadarska se urologija još jednom potvrdila kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije uz dugogodišnju tradiciju edukacije zainteresiranih kolega iz drugih ustanova, a sve s ciljem usavršavanja kirurške tehnike i stalnog razvoja urologije.
ZADAR / ŽUPANIJA
BETLEHEMSKO SVJETLO U KATEDRALI SV. STOŠIJE / Tko želi, može doći zapaliti svijeću i ponijeti je u svoj dom
Betlehemsko svjetlo došlo je u katedralu sv. Stošije u Zadru za vrijeme mise zornice koju je u srijedu, 18. prosinca, u zadarskoj prvostolnici predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Nadbiskupu Zgrabliću Betlehemsko svjetlo predala je Irina Kozličić Juraga, voditeljica odreda udruge izviđača Zarus.
Zahvalivši predstavnici izviđača na donošenju svjetlu kao znaku mira i nade, nadbiskup je u propovijedi rekao kako Bog ljude želi približiti sebi i putem svjetla, što je, prema Knjizi Postanka, prva stvarnost kojoj je Bog dao postojanje pri stvaranju svijeta.
„Svjetlost Božje istine, spoznaje o Bogu, dolazi k nama kao dobro koje tjera zlo iz našeg života, kao svjetlost koja raspršuje tmine i mrak našeg života“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je Isus svjetlo u životu čovjeka, Božje svjetlo koje je zasjalo u Božiću. Isus je za sebe rekao: „Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života“.
U misi su suslavili umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić i don Josip Radojica Pinčić, katedralni župnik.
Betlehemsko svjetlo nalazi se u katedrali sv. Stošije i tko želi, može doći zapaliti svijeću na plamenu od Betlehemskog svjetla i ponijeti ga u svoj dom.
I. G.
Foto: Nada Šarlija
ZADAR / ŽUPANIJA
HGK- ŽUPANIJSKA KOMORA ZADAR / Održavana prva lokalna radionica o izazovima Plavoga gospodarstva u sklopu projekta BLUE ECOSYSTEM
HGK- Županijska komora Zadar u sklopu provedbe Interreg Euro-Med projekta BLUE ECOSYSTEM, 17. prosinca u svojim je prostorijama organizirala hibridnu radionicu naziva „Oblikovanje budućnosti plavoga gospodarstva“. Ovo je prva takva radionica u projektu Europske unije BLUE ECOSYSTEM, sufinanciranog iz programa Interreg Euro-MED u kojem je HGK – Županijska komora Zadar partner. BLUE ECOSYSTEM usmjeren je na poticanje inovacija i održivosti u plavom gospodarstvu mediteranske regije, s posebnim naglaskom na suradnju različitih dionika.
Cilj radionice bio je pružiti jedinstvenu priliku za raspravu o praktičnim rješenjima koja odgovaraju na ključne izazove te otvaranje novih prilika u području plavog gospodarstva. Sudionici radionice imali su priliku saznati više o trenutnim trendovima i izazovima u plavom gospodarstvu kroz prezentacije stručnjaka i podijeliti vlastite stavove o toj temi, povezati se s dionicima iz različitih sektora plavog gospodarstva i razmijeniti iskustva te uspostaviti kontakte s partnerima iz projekta BLUE ECOSYSTEM iz sedam europskih zemalja, Italije, Francuske, Grčke, Portugala, Španjolske, Albanije, Cipra te istražiti mogućnosti suradnje na novim projektima
Na radionici je prisustvovalo dvadeset sudionika, dok ih je četvero radionicu pratilo online putem MS Teams aplikacije. Svi sudionici radionice bili su predstavnici peterostruke spirale plavoga gospodarstva koju čine akademska zajednica, privatni sektor, vlada, organizacije civilnoga društva i prirodno okruženje, a koji su ključni dionici projekta BLUE ECOSYSTEM.
Okupljene je uime domaćina pozdravio predsjednik Županijske komore Zadar Denis Ikić istaknuvši da je Županijska komora Zadar s obzirom na značaj plavoga gospodarstva za Zadarsku županiju kao i njegov potencijal i potrebe za daljnjim razvojem, do sada sudjelovala u brojnim projektima sufinanciranim sredstvima Europske unije koji su bili usmjereni na jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta dionika u sektorima plavoga gospodarstva.
Voditeljica projekta u HGK – Županijskoj komori Zadar Maša Jurin predstavila je prisutnima projekt BLUE ECOSYSTEM te njegove protekle i buduće aktivnosti dok je Mateo Ivanac, voditelj Odjela za inovacijski sustav, Centra za inovacije i EU projekte HGK održao prezentaciju o izazovima i prilikama Plavoga održivog gospodarstva s naglaskom na pregled trenutnih trendova u pilot-regijama obuhvaćenim projektom.
Nakon uvodnih izlaganja, sudionici su sudjelovati u grupnim radionicama na kojima su radili na prepoznavanju i definiranju ključnih i zajedničkom osmišljavanju inovativnih rješenja u tri tematska područja Održiva zaštita okoliša u turizmu, Razvoj pomorske i obalne infrastrukture i Sigurnost i upravljanje morskim resursima u akvakulturi i ribarstvu. Rezultati radionice bit će praktični koraci koji će pomoći ubrzanju održivih praksi i inovacija u plavom gospodarstvu.
Projekt BLUE ECOSYSTEM, ukupnog proračuna 2,9 milijuna EUR sufinanciran je sredstvima programa teritorijalne suradnje EU Interreg Euro-Med. Provedba projekta započela od 1. siječnja 2024. a trajat će do 30. rujna 2026. godine (33 mjeseca), a partneri su, osim HGK – Županijske komore Zadar, još devet institucija iz Italije, Francuske, Grčke, Portugala, Španjolske, Albanije i Cipra. Pridruženi partner HGK je Sveučilište u Zadru.
BLUE ECOSYSTEM bavi se izazovima različitih plavih održivih gospodarstava u nekoliko inovacijskih domena kao što su morski ekosustav i obalno područje, plave biotehnologije, morske obnovljive energije, ribarstvo i akvakultura, luke, brodogradnja, pomorska robotika, obalni i pomorski turizam. Projektne aktivnosti obuhvatit će uspostavu i testiranje inovacijskih laboratorija ko-kreacije za ubrzanje tranzicije prema konkurentnom, inovativnom, održivom i otpornom ekosustavu Plavog rasta u pilot regijama uz angažman svih dionika. Cilj je tih aktivnosti povećanje suradnje i kapaciteta dionika tzv. peterostruke spirale (quintuple helix), a to su: akademska zajednica; gospodarstvo, industrija, privatni sektor; vlada, politički sustav; organizacije civilnoga društva, informirana javnost; prirodno okruženje.
Projektne aktivnosti u skladu su s aktivnim promicanjem pristupa peterostruke spirale Europske unije, prepoznajući održivi razvoj i inovacije kao važne razvojne prioritete u zemljama članicama.
Program europske teritorijalne suradnje Interreg Euro-MED ima za cilj učiniti mediteransku regiju pametnijom (programski prioritet Smarter MED) i zelenijom te poboljšati interakciju među njenim dionicima.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
KIŠI UNATOČ / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DONACIJA OB ZADAR / Zadarski “pomorci” osigurali 18.000,00 eura vlastitih sredstava za kupnju dva CTG Philips aparata Avalon FM30
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Zajednica ‘Vojske Bezgrešne’ proslavila svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM u Arbanasima