Connect with us

Tech

Skidate li serije i filmove s interneta? Prijete vam vrlo visoke kazne

Objavljeno

-

Unatoč sve većem broju dostupnih streaming platformi za gledanje filmova i serija, neki se oslanjaju na ilegalno preuzimanje sadržaja. Iako su zakonom takve akcije zabranjene, neki ne odustaju od toga pa se i dalje bave “online piratstvom”.

Ilegalno preuzimanje filmova, serija, videoigara, glazbe i drugih sličnih sadržaja smatra se kršenjem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Zakon se krši unatoč visokim kaznama

Za prekršaje protiv autorskih i srodnih prava u Hrvatskoj predviđene su novčane kazne za pravne i fizičke osobe u iznosu od 5.000 do 50.000 kuna, a u slučaju prekršaja protiv autorskih prava u svrhu stjecanja imovinske koristi, kazne mogu iznositi i do 100.000 kuna.

Prema Zakonu, vioskim novčanim kaznama sankcionirat će se oni prekršaji koji podrazumijevaju umnožavanje, distribuiranje ili poduzimanje nekih drugih radnji radi daljnjeg distribuiranja autorskog djela bez autorskog odobrenja.

No, unatoč predviđenim novčanim kaznama, Zakon se i dalje krši, a mi smo provjerili u kojoj mjeri te tko to točno nadzire.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), za kriminalistička istraživanja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva zaduženi policijski službenici i carinski službenici.

Može li policija provjeravati IP adrese osoba za koje se sumnja da ilegalno preuzimali filmove, serije, glazbu i druge sadržaje?

Iz MUP-a su pojasnili da u slučaju kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka i protiv intelektualnog vlasništva ili nekog drugog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina “policija može, na temelju naloga suca istrage, a radi prikupljanja dokaza, putem Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija od operatora javnih komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama, utvrđivanje položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju, te identifikacijske oznake uređaja”.

Tko je nadležan za provjeru?

Od MUP-a i Državnog inspektorata smo pokušali doznati i koliko je kazni vezano za ovu tematiku izrečeno prošle godine u Hrvatskoj i u kojem novčanom iznosu, no odgovorili su nam da to nije u njihovoj nadležnosti.

Isti upit poslali smo i Carinskoj upravi Ministarstva financija koja je pak nadležna “prvenstveno za provedbu carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu u RH, te nadzorom nad robom koja se nezakonito stavlja na tržište, a za koju se sumnja u moguću povredu prava intelektualnog vlasništva”.

“Carinska uprava je tako u 2021. godini, kod provedbe carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu, zabilježila provedenih 657 postupaka te privremeno zadržala do okončanja postupaka 209.000 komada proizvoda za koje se sumnjalo u moguću povredu intelektualnog vlasništva, dok je na domaćem tržištu u provedbi mjera carinskog nadzora privremeno oduzeto 22.957 komada robe, izdana 94 prekršajna naloga te podnesene 4 kaznene prijave protiv prekršitelja koji su sukladno određenim propisima kršili odredbe iz domene prava intelektualnog vlasništva. Unutar ovih navedenih otkrivenih slučajeva kod kojih se radilo o otkrivenoj sumnji u povrede prava intelektualnog vlasništva, a koji su nadležnosti otkrivanja Carinske uprave, nije bilo slučajeva koji bi bili povezani sa kršenjem autorskih i srodnih prava”, naveli su iz Carisnke uprave.

Što je s nezakonitim internetskim servisima?

Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) je za N1 pojasnio da organizatori “nezakonitih internetskih servisa na kojima se nude sadržaji zaštićeni autorskim pravom ili srodnim pravima svoju nezakonitu korist ostvaruju ili prodajom tih sadržaja korisnicima na njihov zahtjev ili od prihoda od oglasa (reklama) koji se prikazuju na takvim internetskim stranicama”.

U takvim slučajevim postupa policija, a uvjet za kazneni progon je da je prijavljena osoba od ovih nezakonitih aktivnosti pribavila znatnu imovinsku korist ili prouzročila znatnu imovinsku štetu.

“Povredu propisa o zaštiti autorskog prava i srodnih prava predstavlja i preuzimanje sadržaja s nezakonitih internetskih servisa. Stoga se svakako preporučuje da se za korištenje navedenih sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima (filmova, glazbe, serija i dr.) koriste zakoniti internetski servisi, koji su sada u sve većem broju dostupni hrvatskim korisnicima i odgovarajuće prilagođeni za hrvatsko tržište”, savjetuje DZIV.

U Hrvatskoj je raste broj dostupnih legalnih streaming platformi, a DZIV navodi da se “s većom dostupnošću zakonitih servisa za preuzimanje glazbe i filmova očekuje daljnje smanjenje stope piratstva”.

Piratstvo u EU

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je 8. lipnja Izvješće o intelektualnom vlasništvu i mladima. Izvješće je pokazalo da mladi Europljani kupuju više krivotvorenih proizvoda te i dalje pristupaju piratskom sadržaju.

“Više od polovice (52%) Europljana u dobi od 15 do 24 godine koji su sudjelovali u anketi izjavilo je da su tijekom posljednje godine putem interneta kupili barem jedan krivotvoreni proizvod, namjerno ili slučajno, dok je trećina (33%) ispitanika izjavila da je pristupila digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora”, navodi se u izvješću.

Također je zanimljiv podatak da je 21% njih, odnosno svaki peti, upotrebljavalo, igralo, preuzelo ili streamalo sadržaj iz nezakonitih izvora.

Filmovi – glavna vrsta piratskog sadržaja

Njih 12% pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7% ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61%) i televizijske serije (52%), nakon čega slijedi glazba (36%), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža, pokazalo je izvješće.

Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, izjavio je da se učestalost piratstva ne smanjuje, iako mladi potrošači u sve većoj mjeri radije biraju sadržaj iz zakonitih izvora. Glavni razlozi za pristupanje piratskom sadržaju jesu cijena i dostupnost, pokzalo je izvješće.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Piratstvo u Hrvatskoj

Što se tiče situacije u Hrvatskoj, izvješće je pokazalo da je 31% mladih namjerno kupilo krivotvoreni proizvod, što je manje od utvrđenog prosjeka na razini EU-a, a njih 28% svjesno je pristupilo piratskom sadržaju.

Međutim, 56% mladih ispitanika iz Hrvatske izjavilo je da radije pristupa autorskim djelima putem legalnih internetskih servisa, što je svakako ohrabrujući podatak. Ipak, u izvješću se navodi da je namjerno korištenje ilegalnih izvora u Hrvatskoj bilo iznad europskog prosjeka.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Ispitanike se također pitalo i što bi ih potaknulo da prestanu koristiti ilegalne izvore za preuzimanje sadržaja. Dok su u nekim državama (Estonija, Malta, Italija) mladi kao glavni razlog naveli dostupnost sadržaja na legalnim izvorima po pristupačnim cijenama, Hrvati su u najvećoj mjeri odgovorili da je to – kažnjavanje. Tako razmišljaju i mladi Austrijanci i Nizozemci.

 

Tech

(FOTO) SKUP “50 GODINA POSLIJE” NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Tankerska plovidba platila je prvo računalo 500.000 dolara, nabavljeno je zaobilaznim putem preko Malezije

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Udruga za promicanje tehničkih znanosti History Computers Adria u povodu pedesete obljetnice primjene računala u zadarskom gospodarstvu organizirali su skup “50 godina poslije”, kojim su željeli podsjetiti na povijesni pregled računarstva u Zadru te problematizirati utjecaj razvoja informacijskih tehnologija na gospodarstvo, kulturu i druga područja, s osobitim osvrtom na utjecaj umjetne inteligencije.

Predsjednik udruge Željko Škara podsjetio je sudionike na pionirsko doba uporabe računala u Zadru, a ono je krenulo 1974. godine, kada je Nino Dellavia baš u zgradi Tehničke škole, danas SEP Sveučilišta u Zadru, u kojoj je održan ovaj skup, održavao prve seminare o računalima. Prvo računalo IMB S3 tada je nabavila Tankerska plovidba, i to zaobilaznim putem preko Malezije, jer SAD nije dopuštao prodaju sofisticirane tehnologije socijalističkim zemljama.

Prvo računalo plaćeno je 500 tisuća dolara, no kada je ono došlo nije bilo alata, edukacije, programa. Potrošio se veliki novac, pomaka u proizvodnom procesu nije bilo jer se paralelno sve radilo ručno, a o profitabilnosti da se ne govori. Ipak, ti pionirski koraci otvorili su prostor  za edukaciju, stvaranje prve generacije zadarskih informatičara koji će kasnije spremni dočekati revoluciju i prelazak na PC-e početkom osamdesetih. Kada su velike ormare zamijenila računala kakva i danas poznajemo, a cijena se smanjila, njihova upotreba se proširila u zadarskom gospodarstvu.

– Naši gospodarstvenici znali su da moraju ići ukorak sa svijetom, gospodarstvo je bilo na niskoj razini, s ručnim radom i previše radne snage. Vidjeli su da su na Zapadu računalima unaprijedili produktivnost te su to vidjeli kao izlaz iz problema. Nažalost, u tim okolnostima nije moglo biti profitabilno, ali je proces pokrenut. Nekada je računarski centar imala svaka veća firma u Zadru, danas je ostao samo OTP banka, čiji su sustav stvarali zadarski informatičari. Razvilo se niz malih firmi koje su našle svoje niše za funkcioniranje u suvremenim uvjetima, istaknuo je Škara u povijesnom pregledu.

U osposobljavanje nove generacije stručnjaka uključilo se svojim programima i Sveučilište u Zadru.

– Možemo zamisliti uzbuđenje kada su rova računala došla zadarskim gospodarstvenicima i kada su oni prepoznali značaj tehnologije. Možda su neki osjećali strah, ali i ponos što su postavljali temelje gospodarstva kakvo danas znamo . Računala koja su tada stajala u prostorije danas stavimo u džep, a ovaj skup će pokazati kako je do toga došlo, Promišljat ćemo kako nas je digitalizacija promijenila, nije riječ samo o softveru i računalima, nego i ljudima, načinu na koji rade, misle i povezuju se. Jesu li nam olakšala život ili su nam stvorila nove izazove, jesmo li produktivniji ili izloženiji stresu?  Ovaj jubilej prilika je da se osvrnemo ne to i postavimo pitanja kako će utjecati na živote ljudi u sljedećih 50 godina. Zadar zahvaljujući poduzetnim mladim ljudima ima sve uvjete da ostane prepoznat kao mjesto inovacija i tehnoloških napretka, poručila je u pozdravnoj riječi prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.

Doc. dr. sc. Ante Panjkota predstavio je stručni prijediplomski studij Informacijske tehnologije, kao i brojne projekte u kojima studenti mogu sudjelovati. Prof. dr. sc. Srećko Krile sa Sveučilišta u Dubrovniku govorio je o tehnološkim promjenama ICT tehnologije na brodu, a prof. dr. sc. Božidar Kliček s Fakulteta organizacije i informatike Varaždin o umjetnoj inteligenciji u turizmu

Poznati zadarski gospodarstvenik mr. sc. Željko Goja (HSTech Glass systems) dao je povijesni prikaz razvoja novih inovativnih proizvoda podržanih računalom, a obrađene su i teme umjetne inteligencije u praksi, etičkih pogleda na umjetnu inteligenciju, inteligentnih pomorskih luka itd.

Organizatori i sudionici poželjeli su da ovaj skup postane tradicionalan te da već sljedeće godine prezentiraju promjene koje su se dogodile u tom, za informatičku revoluciju, dugom vremenu.

 
Nastavi čitati

Tech

Opasan virus zarazio milijune mobitela! Na udaru popularne aplikacije, evo što napraviti

Objavljeno

-

By

Privatna međunarodna kompanija za sigurnost na internetu Kaspersky upozorila je na opasan virus koji je napao čak 11 milijuna korisnika Androida. U pitanju je trojanac Necro, a u opasnosti su korisnici modificiranih verzija Spotifyja, WhatsAppa, Minecrafta i drugih popularnih aplikacija s Google Playa.

Riječ je o trojancu koji je Kaspersky otkrio još 2019., a ovaj virus u potpunosti je sposoban ukrasti osobne podatke. Međutim, nakon što se instalira, također može pokrenuti pristajanje na skupe pretplate, a da vlasnik Androida ništa ne posumnja.

Istražujući popularni servis za glazbu Spotify, tim tvrtke Kaspersky primijetio je neobičnu modifikaciju aplikacije Spotify Plus. Korisnike se poziva da preuzmu novu verziju aplikacije, ali iz neslužbenog izvora, besplatno i to uz otključanu pretplatu koja nudi neograničeno slušanje. No, u pitanju je zapravo zlonamjerni softver. Ovaj tim je pronašao slične modifikacije i za aplikacije kao što su WhatsApp, Minecraft i druge.

Kako se zaštititi?

Kaspersky savjetuje da nipošto ne preuzimate aplikacije iz neslužbenih izvora jer je rizik od preuzimanja virusa tim putem iznimno visok.

Drugo, aplikacije na Google Playu i drugim službenim platformama također treba tretirati sa zdravom dozom skepse. Čak se i popularna aplikacija poput Wuta Camera, s 10 milijuna preuzimanja, pokazala nemoćnom pred ovim trojancem.

Kaspersky predlaže sljedeće konkretne korake:

– Zaštitite svoj uređaj kako vas trojanac ne bi iznenadio. To znači da preuzmete pouzdane alate za zaštitu i prepoznavanje zlonamjernih programa.

– Provjerite stranicu aplikacije u trgovini prije preuzimanja. Također, pregledajte i recenzzije, osobito one s niskim ocjenama jer one najčešće upozoravaju na moguće zamke. Pozitivne recenzije mogu biti lažne, a vioska ocjena također može biti napuhana.

– Ne tražite modificirane ili hakirane verzije aplikacija jer su one gotovo uvijek prepune svih vrsta trojanaca: od najbezazlenijih do mobilnih špijunskih programa poput CanesSpyja.

 
Nastavi čitati

Tech

Ovo je jedan od najvećih potrošača struje u kućanstvu, evo što možete napraviti

Objavljeno

-

By

Dok cijene energenata intenzivno rastu, mnogi traže načine kako barem malo manje trošiti, no nerijetko iz neznanja trošimo i više nego što bismo trebali i račune za struju si povećavamo samo zbog nepažnje; najviše s uređajima koje stalno držimo uključene u struju, čak i kad ih ne koristimo.

Takvi se uređaji, piše The Guardian, a prenosi Večernji, zovu još i energetski vampiri, jer energiju troše kontinuirano, čak i kad ne rade, a prema nedavnoj studiji British Gasa, mogu biti odgovorni za nevjerojatnih 23 posto potrošene električne energije u kućanstvu!

Za većinu je uređaja najočitije rješenje da ih držite isključene iz struje dok se ne koriste, a evo kako možete “ukrotiti” električni bojler, za kojeg stručnjaci procjenjuju da je jedan od najvećih energetskih vampira u domaćinstvu:

Naime, za samo jedan sat rada bojler snage dva kilovata potroši dva kWh. Ako bojler svaki dan radi dva i pol sata, mjesečno potroši ukupno 150 kWh. Na većini je bojlera temperatura unaprijed namještena, no da biste uštedjeli, termostat bojlera podesite na ekonomično grijanje, odnosno na temperaturu između 50 i 60°C. Osim što je nepotrebno, pregrijavanje vode (na 75 ili čak 85 °C) prouzročuje veću potrošnju struje, ali i brže propadanje bojlera i stvaranje kamenca.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu