Connect with us

Hrvatska

Psihijatar upozorava: Sve više maloljetnika boluje od anoreksije i bulimije

Objavljeno

-

Od početka pandemije covida sve se više maloljetnika liječi od anoreksije i bulimije, upozorava psihijatar Ivan Begovac iz KBC-a Zagreb gdje su na Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu kao najmlađa pacijentica liječili devetogodišnjakinju oboljelu od anoreksije.

“U Hrvatskoj imamo povećan broj slučajeva poremećaja jedenja u zadnje tri godine. Vjerojatno je to povezano s nesigurnošću djece i mladih u pandemiji, disfunkcionalnošću roditelja, te većim utjecajem štetnih sadržaja s interneta”. izjavio je u razgovoru za Hinu prof. Begovac, pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu.

Problem je većinom neprepoznat iako je riječ o ozbiljnim psihičkim poremećajima”, dodao je.

Kliničku sliku anoreksije nervoze obilježava iskrivljena slika vlastitog tijela i loše samopoštovanje kao i ulaganje ogromnih napora za postizanje pothranjenosti. Tipična je dob za početak anoreksije nervoze oko 14 godina, mada su na Rebru imali i slučaj djevojčice u dobi od samo devet godina.

Drugi poremećaj jedenja – bulimiju nervozu uzrokuje slična iskrivljena slika vlastitog tijela, no prate je epizode prejedanja, restrikcija i izazivanja povraćanja. Tipično bulimija počinje malo kasnije od anoreksije, negdje oko 17. godine.

I anoreksija i bulimija nervoza, kaže Begovac, često su praćene dodatnim psihičkim komorbiditetima, opsesivno-kompulzivnim poremećajem, depresijom ili pak samoozljeđujućim ponašanjem.

Nije lako odrediti dominantan uzrok, jer se govori o čitavom mozaiku utjecaja od genetskih predispozicija i intrapsihičkih razloga do interpersonalnih problema i socio-kulturnog utjecaja, a ne smije se prešutjeti ni utjecaj društvenih mreža.

Većinom obolijevaju djevojčice, ali ni dječaci nisu izuzeti

Nakon pandemije covida u svijetu se naglo povećao broj novooboljelih, o čemu posebno pišu britanske studije. Na tom je tragu Velika Britanija uložila dodatna financijska sredstva za dijagnostiku i liječenje poremećaja jedenja kod adolescenata, za veću dostupnost zdravstvene skrbi i veći broj stručnjaka, no u Hrvatskoj taj je problem ostao neprepoznat.

U svjetskoj literaturi prevalencija anoreksije u dobi od 19 do 20 godina iznosi oko 1,7 posto za ženske osobe, dok je za muške osobe 0,1 posto. Za bulimiju je u mlađih ženskih osoba od 1 do 1,5 posto.

Međutim, zadnjih se godina bilježi kontinuirani porast ovih poremećaja, ističe Begovac te napominje da je dječje psihijatrijsko liječenje osoba s poremećajima jedenja jedan od najsloženijih oblika liječenja uopće u dječjoj psihijatriji.

Maloljetnicima s poremećajima jedenja u Zagrebu pomoć se pruža u KBC-u Sestre milosrdnice gdje se roditelji, u slučaju naglog somatskog pogoršanja, mogu javiti s djecom u hitnu pedijatrijsku službu.

Uz početnu pedijatrijsku dijagnostiku i liječenje, obavlja se i dječja psihijatrijska dijagnostika. No, Begovac kaže da se nerijetko odugovlači, zbog trenutno prevelikog opsega posla i s drugim dječjim psihijatrijskim stanjima (anksiozni poremećaji, depresija, samoozljeđujuće ponašanje, navala suicidalnih misli, povećano nasilje u obitelji).

Psihijatrijski aspekt liječenja anoreksije i bulimije dostupan je i na Rebru, gdje je 2014. otvoren stacionarni odjel dječje psihijatrije, tako da postoji i mogućnost stacionarnog psihoterapijskog liječenja.

Begovac ističe kako u zadnje vrijeme postoji sve veća inicijativa različitih udruga, kao i privatnih terapeuta, no otvoreno je pitanje kontrole kvalitete djelatnosti u privatnom sektoru.

Rana faza liječenja znači bolje uspjehe od 70 do 80 posto

U svakom slučaju, u svim dijelovima Hrvatske dijagnostiku i liječenje poremećaja jedenja može se potražiti u KBC-ovima. No, uvelike bi pomoglo otvaranje dodatnih dječjih psihijatrijskih kreveta. Trenutno ih je u cijeloj zemlji oko 60, iako stručne procjene govore da ih treba biti najmanje 120.

Liječenje anoreksije i bulimije kod maloljetnika je kombinirano pedijatrijsko, psihijatrijsko i psihoterapijsko. Od psihijatrijskih metoda se preferira psiho-socijalno liječenje, individualni i grupni rad, kao i rad s roditeljima, te po potrebi, dodatno medikamentno liječenje.

“U većini liječenih slučajeva dolazi do poboljšanja obrasca jedenja i restitucije pothranjenosti, no teže se korigira loša slika o sebi i drugi psihički simptomi”, kaže Begovac.

Kao i kod većine drugih bolesti, ako liječenje počne u ranoj fazi, ishodi su bolji, od 70 do 80 posto.

Blaži oblici bolesti nekada prolaze samo ambulantno liječenje i nakon nekoliko mjeseci se stabiliziraju.

Teži oblici se normaliziraju uz dugotrajniju terapiju koja traje godinama. Manji broj slučajeva prelazi i u punoljetnu dob, i tada se obično radi o težim kliničkim slikama, koje zahtijevaju daljnju internističku i psihijatrijsku pomoć u odrasloj dobi.

Upravo liječenjem anoreksije i bulimije bavi se dijelom i sveučilišni udžbenik “Dječja i adolescentna psihijatrija”, koji je nedavno uredio prof. Begovac.

Objavljen je 2021. isključivo u elektroničkom izdanju, te je besplatno dostupan na web adresi Medicinskog fakulteta u Zagrebu na OVOM LINKU.

“Vrlo smo ponosni što od travnja 2021. do danas ovaj link ima više od 10.000 pregleda, a udžbenik je preuzet više od 5000 puta”, ističe Begovac.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Stiže obilna kiša, na snazi je posebno upozorenje! Vraćaju se minusi, bit će i snijega

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.

U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.

Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Nestabilno će biti i za vikend.

U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.

Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.

Još hladnije početkom novog tjedna.

U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.

Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Evo kolike će uskrsnice dobiti zaposleni u državnim firmama

Objavljeno

-

By

Iako je Uskrs 20. travnja, neke državne tvrtke već su objavile iznose uskrsnica za svoje zaposlenike. Iznosi su i ove godine skromni, pogotovo kada se uzme u obzir inflacija i cijena uskrsne košarice.

Mnoge će firme i ovaj Uskrs dijeliti uskrsnice. Iznosi su i više nego skromni, ako se uzme u obzir cijena uskrsne košarice. U odnosu na 2023. godinu, prošla je bila skuplja za 20 posto. Ova će sigurno biti još skuplja.

Primjerice ona najbogatija uskrsna košarica je prošle godine iznosila nevjerojatnih 395 eura. Ona srednja s jeftinijom ribom, odojkom i rolanom šunkom bila je 237 eura, a najskromnija – u kojoj su srdele, sušena lopatica i pile – bila je 116 eura.

Ove godine cijene uskrsne košarice sigurno će ići gore, pa će uskrsnice biti i više nego dobrodošle. Evo koliko će dobiti oni zaposleni u državnim firama.

Na upit DNEVNIK.hr-a, Janaf je odgovorio kako je pitanje dara pred Uskrs, kao i ostalih materijalnih prava zaposlenika, regulirano važećim Kolektivnim ugovorom JANAF-a d.d. te se postupa sukladno odredbama istog. Temeljem Kolektivnog ugovora svaki zaposlenik prima uoči Uskrsa dar u iznosu od 132,73 eura, priopćili su.

HEP-ova uskrsnica iznosit će 133 eura. Isplata će obuhvatiti oko 10.300 radnika.

HŽ Infrastruktura d.o.o. će isplatiti radnicima uskrsnicu u visini 150,00 eura po radniku. Iznos uskrsnice je određen prema važećem Kolektivnom ugovoru.

Uskrsnica se isplaćuje svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. Ukupan predviđeni iznos za uskrsnice je oko 790 tisuća eura, priopćili su nam iz HŽ Infrastrukture.

INA svojim radnicima isplaćuje uskrsnicu u iznosu od 132,72 eura neto u naravi, putem INA beneFIT kartice. Isplatom uskrsnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe u Hrvatskoj, odnosno više od 8000 radnika.

Hrvatske ceste će radnicima isplatiti uskrsnicu u iznosu od 150,00 eura. Broj radnika koji ostvaruju pravo na navedenu isplatu iznosi 479.

Hrvatska pošta svojim će radnicima prema Kolektivnom ugovoru isplatiti jednokratnu prigodnu nagradu u iznosu od 133 eura. Pravo na isplatu nagrade ostvaruje 8.745 radnika.

Zaposlenici Gradske uprave Grada Zagreb, kojih je ukupno 3012, će prema Kolektivnom ugovoru, za Uskrs dobiti dar u naravi vrijednosti 132,72 eura, priopćili su.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović: Ove godine u Hrvatsku vraćeno oko 300 migranata, a deportirano njih 1200

Objavljeno

-

By

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u srijedu kako je ove godine u Hrvatsku vraćeno 300-tinjak migranata, a iz Hrvatske je deportirano njih 1200. “Ove godine je u Hrvatsku vraćeno 300-tinjak migranata, a iz Hrvatske smo deportirali njih 1200, dakle četiri puta više. Nijednim potezom nećemo dovesti do toga da Hrvatska bude preplavljena migrantima”, poručio je Božinović u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’. On se također referirao i na teške optužbe Švicarskog vijeća za izbjeglice (OSAR) na račun Hrvatske, a prema kojima policija nastavlja s nečovječnim praksama.

“Znate i sami koliko puta smo bili lažno optuživani. Međutim, dok imamo takve optužbe, a Hrvatska je među najsigurnijima ili najsigurnija zemlja u Europi ja s takvom situacijom da ostane nemam nikakav problem. Sve smo mi to demantirali, Hrvatska poštuje i nacionalno i europsko zakonodavstvo, a ovi ljudi valjda rade svoj posao za koji su plaćeni”, rekao je potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova.

Hrvatska je, ističe, u nekim elementima među najsigurnijima u Europi i svijetu. “No, ne zanosimo se ‘sad smo položili ispit’. Na tome se mora stalno raditi i to iziskuje ne samo svakodnevni rad ljudi u sigurnosnom sektoru, policijama, agencijama i slično, već moramo dodatno ulagat u opremu i međunarodnu suradnju”, naglasio je Božinović.

Na pitanje o o promjeni odnosa i suradnji između predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, uzvratio je kako se ‘slaže da ima pomaka’.

“Slažem se da ima pozitivnih pomaka. Po meni to nije pitanje bilo čijeg izbora, nego nešto što se mora i na što nas tjeraju okolnosti”, ustvrdio je Božinović.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu