ZADAR / ŽUPANIJA
INTERVJU Ivana Šunjić, Kabinet za ranu intervenciju Caritasa Zadarske županije: “Temelj za razvoj djeteta je emocionalno toplo obiteljsko okruženje koje ga prihvaća sa svim njegovim obilježjima”
Razgovarali smo sa stručnjakinjom Ivanom Šunjić, specijalizanticom rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji koja radi u Kabinetu za ranu intervenciju u Zadru. Intervju je obavljen u sklopu promotivne kampanje „Rana intervencija od A do Ž“ u okviru projekta PRRI – Podrška razvoju rane intervencije na području grada Zadra i Zadarske županije. Ivana nam je pojasnila koja je uloga edukacijske rehabilitacije u ranoj intervenciji te kakvu ulogu imaju roditelji. Ukupna vrijednost Projekta iznosi 1.450.470,96 kn. Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda u iznosu 1.232.900,316 kn (85 %) i iz državnog proračuna 217.570,644 kn (15 %), a provodi se u razdoblju od 17. rujna 2020. godine do 17. rujna 2022. godine.
Recite nam, što je rana intervencija i zašto je ona važna?
Rana intervencija je proces koji obuhvaća pružanje podrške i individualne, specijalizirane usluge djeci s razvojnim teškoćama od rođenja do školske dobi. U proces, osim djeteta, je uključena i cijela obitelj, u svrhu optimalizacije dječjeg razvoja koja utječe na uspješnu interakciju s okolinom. Važna je jer može prevenirati utjecaj rizičnih faktora na zaostajanje u razvoju djeteta.
Koji su najčešći razlozi zbog kojih se roditelji javljaju u Kabinet za ranu intervenciju i kako najčešće roditelji saznaju za podršku koja im u Kabinetu može biti pružena?
Roditelji najčešće dolaze jer su uočili da nešto nije u redu s djetetovim razvojem a za našu podršku saznaju od drugih stručnjaka, mrežnih izvora, društvenih mreža, drugih roditelja i sl.
Provode li ranu intervenciju samo stručnjaci ili u tome određenu ulogu imaju i roditelji?
Rana intervencija jedno ima smisla ako se provodi u suradnji sa roditeljima/starateljima i cijelom obitelji. Roditelji su najpovezaniji i najbliskiji sa svojim djetetom pa imaju važnu ulogu u procesu rane intervencije.
Zašto je potrebno ulagati u razvoj naše djece od njihove najranije dobi?
Rano djetinjstvo je najkritičnije razdoblje u životu, taj period je od iznimne važnosti jer se u njemu stvaraju temelji za sav budući razvoj. Znanstvena istraživanja pokazuju da je prikladna stimulacija u prve tri djetetove godine života od iznimne važnosti za kasniji razvoj i čini osnovu za budući zdrav život odrasle osobe. Ekonomska istraživanja pokazala su korisnost programa rane intervencije na način da nisu samo u skladu sa humanim i socijalnim pristupom već su i ekonomski utemeljeni. Ono što se uloži u ranu intervenciju – višestruko se isplati u kasnijoj, odrasloj dobi djeteta i cijele obitelji.
Koje metode se koriste u poticanju razvoja i postoji li određena „najbolja“ metoda?
Ne postoji savršen recept, dijete se promatra kao cjelina a ne izdvojene elemente kojima treba ”popravak”. Važno je da su metode znanstveno utemeljene, pa se upotrebom i kombinacijom više metoda može uspješno poticati dijete.
Istražujući različite statistike dobiva se dojam da je sve veći broj djece s određenim kašnjenjem u određenom razvojnom području ili teškoćama u razvoju, zašto je to tako?
Živimo u suvremeno doba u kojem svjedočimo medicinskom napretku koji omogućava veći postotak medicinskog preživljavanja ali uključuje i veći broj perinatalno ugrožene djece. Također smo okruženi ratovima, siromaštvom i migracijama koji utječu na povećani rizik za nastanak teškoća u razvoju. Smatram da suvremeni način života obitelji u modernom užurbanom društvu pridonosi većem otuđenju unutar same obitelji i čini veći rizik za nastanak kašnjenja u razvoju djeteta.
Događa li se da dijete nakon određenog broja terapija više nema teškoću u razvoju?
Da, dogodi se i to je najveća motivacija u našem radu, to je kotačić koji nas pokreće, to je radost!
Rana intervencija u djetinjstvu je u našoj zemlji još u povojima, što se može napraviti na lokalnoj i državnoj razini da se stvari poboljšaju?
Potrebno je raditi na uspostavljanju sustava rane intervencije u djetinjstvu u Hrvatskoj. Na terenu i u praksi postoje pružatelji usluga u zdravstvu, socijalnom sustavu, obrazovnom sustavu, nevladinim udrugama i privatnom sektoru ali ne postoji povezani sustav dijelova u jednu cjelinu, to je ono na čemu moramo raditi.
Što bi poručili roditeljima? Kako da provode vrijeme sa svojom djecom i time optimalno utječu na njihov razvoj?
Prije svega smatram da je i najmanja roditeljska sumnja u razvojni tijek djeteta opravdana, pa ako u ijednom trenutku postoji sumnja u isti, neka potraže savjet stručnjaka. U suradnji sa stručnjakom će bolje razumjeti kako trebaju optimalno poticati dijete kroz svakodnevne aktivnosti u svom domu. Važno je napomenuti da roditelji nisu terapeuti i to nije njihov zadatak. Djetetu je potreban emocionalno topao, nježan i podržavajući roditelj/i, emocionalno toplo obiteljsko okruženje koje prihvaća dijete sa svim njegovim obilježjima, to čini temelj za razvoj svakog djeteta, bez obzira na teškoće.
I na kraju, kako vam se roditelji mogu obratiti ako su zabrinuti za razvoj djeteta?
Na to pitanje sam odgovorila u prethodnom pitanju, ali važno je iznova naglasiti; svaka roditeljska sumnja u djetetov razvojni napredak je opravdana, stoga preporučam roditeljima ako primijete bilo što, da ih zabrinjava, neka se odmah jave stručnjacima. Svako dijete je individua za sebe kao i svaki čovjek, uspoređivanje s drugom djecom iste kronološke dobi na koje često nailazim u praksi, ili čekanje da prođe samo od sebe, nisu dobar put i gubi se dragocjeno vrijeme.
ZADAR / ŽUPANIJA
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. studenog:
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 13
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 20
LIDL:
Put Murvice 18 – od 8 do 21
INTERSPAR
zatvoreno
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Put Murvice 49 – od 7 do 21
Ulica Franje Fanceva 13 – od 7 do 20
Velebitska ulica 14 – od 7 do 21
Obala kneza Branimira 14 – od 7 do 21
RIBOLA
Put Petrića 51C – 7:00-21:00
Ulica Ivana Lucića 18 – 7:00-21:00
PEVEX
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić na blagdan Svih svetih u katedrali sv. Stošije: “Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi!”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je na svetkovinu Svih svetih svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u petak, 1. studenog.
Ulazeći po misi u zajedništvo s onima koji zauvijek sudjeluju u ljepoti i radosti Božje ljubavi i Božje svetosti, i nas želi dodirnuti milina Božje svetosti koju sveci žive u punini, rekao je mons. Zgrablić, poručivši: „Slaveći svece koji žive u Bogu, spominjemo se Boga koji prvi nas ljubi, ljubavlju koja nam prethodi. Bog nas poznaje i ljubi i prije nego nas je oblikovao u majčinoj utrobi, kaže prorok Jeremija. Božja ljubav prema nama, tj. svetost, u punini se ostvarila u vremenu i nama darovala u otvorenom Srcu Isusovom, u njegovoj smrti na križu. Probodeno Isusovo Presveto Srce, u kojem je sabrana sva Božja ljubav prema nama, ostaje otvoreno, kako bismo svojim srcem, sa središtem svoje osobnosti, u njega mogli ući, s njime se sjediniti i biti dio ljubavi Božje od koje nas više ništa i nitko ne može rastaviti“, rekao je nadbiskup Zgrablić.
„Svetkovinom Svih svetih promatramo mnoštvo naše braće i sestara koji su nam prethodili u vjeri i koji se sada, nakon smrti, raduju u vječnom zagrljaju Božje ljubavi, koji zauvijek žive u Božjoj svetosti“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da su „bijele haljine svetaca“, koje spominje Knjiga Otkrivenja, blaženstva iz navještenog evanđelja „kojima su oni zaogrnuli svoje živote. Krv Jaganjčeva je ljubav Isusova, krv koja je potekla iz Isusovog probodenog srca, u koju su sveci uronili svoje duše i očistili sebe od svih nečistoća koje su ih udaljavale od jedinstva s Božjom ljubavlju“, naglasio je nadbiskup.
„Mi nismo samo promatrači onoga što su sveci postigli u vječnosti, u konačnom ispunjenju njihovog života. Po ‘općinstvu svetih’, u zajedništvu s njima, pridružujemo se radosti i slavlju koje je Bog pripravio svima koji ga ljube te se učvršćujemo na putu života evanđeoskog blaženstva, tj. na putu svetosti kojeg su i oni živjeli, kako bismo i mi prispjeli u njihovo poželjno društvo“, rekao je mons. Zgrablić.
Razmatrajući navješteno Evanđelje po Mateju, nadbiskup je rekao da Isus i nama progovara, kako bismo već sada i mi bili dionici Kraljevstva nebeskog. „Isus nam progovara o putu koji vodi u nebo, k Bogu, u svetost, u Kraljevstvo nebesko, u zajedništvo sa svima svetima“, rekao je nadbiskup, pojašnjavajući kakav put oskudnih životnih situacija Isus proglašava blaženima i svetima.
Siromasi duhom znaju da su siromašni duhovnim životom, Bogom, ljubavlju, svetošću. „Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi. Naš cijeli život je poziv rasti u ljubavi. Napredujemo u vjeri koliko napredujemo u ljubavi, koliko se bogatimo u Bogu“, rekao je mons. Zgrablić. Ožalošćeni nisu tvrda i hladna srca, već osjećajni. Znaju slušati i prepoznati što tišti tuđe srce i tom srcu donositi utjehu i radost. Krotki su ponizni i mirni.
„’Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi’. Velika je kreposti imati osjećaja za Božju pravdu, biti gladan i žedan pravde na Božji način, ali ne samo prema sebi, nego i prema drugima. Milosrdni imaju hrabrost praštati. Svi imamo potrebu opraštati i primiti oproštenje. Blago onima koji imaju milo i čisto srce i koji su zbog ustrajnosti u pravednosti spremni podnijeti žrtvu, trpjeti i biti prognani. Pripada im velika plaća, velika radost na nebu, u Bogu“, poručio je mons. Zgrablić.
„Životni program blaženstva, put svetosti, može izgledati zahtjevan i naporan. No, on je put smisla i radosti koji vodi do konačnog cilja života“, istaknuo je mons. Zgrablić, podsjetivši na misao pape Franje: „Blaženstvo, svetost, nije životni program sastavljen samo od napora i odricanja, nego je, prije svega, radosno otkriće da ste djeca koju Bog voli. I to vas ispunjava radošću. To nije ljudsko postignuće, to je dar koji primamo: mi smo sveci jer Bog, koji je Svetac, dolazi živjeti u naše živote. On nam daje svetost. Zbog toga smo blagoslovljeni! Radost kršćanina, dakle, nije osjećaj trenutnog ili jednostavnog ljudskog optimizma, već sigurnost da se može suočiti sa svakom situacijom pod Božjim pogledom, s hrabrošću i snagom koja dolazi od njega; čak i usred mnogih nevolja, doživjeli su tu radost i svjedočili joj. Bez radosti, vjera postaje rigorozna i ugnjetavačka vježba i riskira da se razbolite od tuge. Jedan pustinjski otac rekao je da je tuga ‘crv srca’ koji nagriza život“, citirao je nadbiskup papu Franju, poželjevši da kršćani šire radost.
Na kraju propovijedi, nadbiskup je pročitao molitvu za proglašenje blaženima ugodnika Božjih Zadarske nadbiskupije, kako bi bili naši zagovornici kod Boga. To su svećenici Eugen Šutrin, Janez Kranjc, vjernik laik Ivo Mašina i drugi. „Proslavi, molimo Te, ove svoje sluge čašću blaženstva, kako bismo potaknuti i osnaženi njihovom žrtvom ljubavi prema tebi i bližnjemu, iz dana u dan rasli u vjeri, nadi i ljubavi i tako napredovali na putu spasenja te bili sve sličniji tvom ljubljenom Sinu Isusu Kristu koji s Tobom i Duhom Svetim živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen“, zaključio je mons. Zgrablić molitvom za njihovo proglašenje blaženima.
I.G.
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
Danas, 2. studenog, katolici slave Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih. Obilježava se dan nakon Svih svetih, i to i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama.
Ovaj je blagdan nastao 998. g., na inicijativu sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih.
Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
Španjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.
Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
Na Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan, u četvrtak, 2. studenoga, misu za sve vjerne mrtve, kao i za pokojne svećenike i biskupe Zadarske nadbiskupije, u katedrali sv. Stošije u Zadru s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA13 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…