Connect with us

Hrvatska

Teorije zavjera: Koliko je “ravnozemljaša” u RH, a koliko ih sumnja u cjepivo?

Objavljeno

-

Koliko je u Hrvatskoj “ravnozemljaša”, koliko se Hrvata protivi cijepljenju, a koliko ih ne vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu?

To je samo dio pitanja prvog velikog hrvatskog istraživanja o stanju društvene svijesti koje je provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska.

Vjerujemo li znanosti ili smo skloniji teorijama zavjere?

Oblik našeg planeta

Snimljena iz svemira, s Međunarodne svemirske postaje, dokazanog je oblika no polemike se i dalje vode. Jer ravnozemljaši su i suvremeni svjetski fenomen.

Zemlja je ravna ploča za 5,4 posto dok ih još 6 posto nije sigurno uz oko 3 posto (3,1 posto) onih koji to ne znaju ili nisu htjeli odgovoriti.

U trećem desetljeću trećeg tisućljeća u našoj zemlji svega 85,6 posto hrvatskih građana smatra da je zemlja okrugla.

“Ravnozemljaša” je nešto češće među ženama (5,8 posto), zatim starijoj populaciji (iznad 60 godina 7 posto populacije), te slabije obrazovanima (8,8 posto u populacijom s osnovnom školom). Češće žive su u naseljima s manje od 1000 stanovnika, a nešto više od prosjeka žive na zagrebačkom području (6,8 posto), u Slavoniji (5,8 posto) i Dalmaciji (5,7 posto).

Iskrcavanje čovjeka na mjesec

Još su neobičniji podaci o iskrcavanju čovjeka na Mjesec. Svaki deseti hrvatski građanin smatra da čovjek nije bio na Mjesecu već da se radi o hladnoratovskoj propagandi Amerikanaca (ne vjeruje 9,7 posto). Svega dvije trećine, odnosno 67,2 posto vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu, dok ostalih 23 posto nisu sigurni ili ne znaju je li čovjek hodao po Mjesecu.

Žene su sumnjičavije (9,9 posto), stariji (14 posto), slabije obrazovani (18,8 posto), oni iz manjih naselja (16,1 posto) a gledano po regijama prednjače u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (13,8 posto).

Dobrobit cjepiva

Koronakriza i cjepivo na koje se čekalo, probudilo je dodatne sumnje u dobrobiti cjepiva. Gotovo jedna trećina hrvatskih građana smatra da su ona štetna i/ili nepotrebna (32,2 posto). Ne slaže se s tim 41,3 posto.

Veći udio protivnika cjepiva (općenito, kao i protiv COVID-19) je među muškom populacijom (33,8 posto), mlađima od 30 godina (39,1 posto), slabije obrazovanim građanima (38,3 posto), a uvjerljivo najčešće u Dalmaciji čak 42,6 posto.

Suzdržanost, odnosno protivljenje cijepljenju u našoj se zemlji počelo razvijati i prije pandemije. A svaki četvrti hrvatski građanin smatra da je svako cjepivo opasno osobito za djecu (25,6 posto).

Službena i alternativna medicina

Uočljiva je i relativno niska razina povjerenja u službenu zapadnu medicinu u odnosu na alternativnu medicinu.

Svega 34,9 posto građana daje prednost službenoj medicini, dok visokih 21,8 posto više vjeruje alternativnoj medicini, uz 35,7 posto onih koji nisu sigurni koja je medicina bolja i 7,7 posto koji ne znaju/nemaju stajalište.

5G mreža

5G mreža doseg je suvremene tehnologije i znanosti. Da se 5G mreža razvija za kontrolu ljudi putem čipova ne smatra tek nešto više od pola punoljetnog stanovništva (52,6 posto). Ali 17,0 posto misli upravo tako.

Mladi su oni koji najčešće nemaju sumnju u kontrolu ljudi putem 5G mreže i čipova. Dok više od četvrtine stanovništva misli da nam 5G donosi utjecaj na zdravlje (26,5 posto).

Pa čini li znanost naš život kvalitetnijim? Za svega 71,5 posto hrvatskih punoljetnih građana znanost i tehnologija čine život kvalitetnijim.

Stav prema znanosti

Da znanost čini više štete nego koristi ne smatra tek nešto više od polovice ispitanika (55,5 posto) što je još jedna potvrda protuznanstvenog vala koji se bilježi u razvijenim zemljama, dok 18,6 posto građana potvrđuje ovo stajalište. Više od petine se niti slažu niti ne slažu dok ostatak ne zna.

Što je teorijama zavjere? Primjera radi s tvrdnjom “Većina ljudi ne razumije koliko našim životima upravljaju zavjere moćnika o kojima malo znamo”, slaže se visokih 42,7 posto hrvatskih građana.

A u tvrdnju da čipiranje ljudi nije u planu svjetskih moćnika vjeruje tek 40,5 posto populacije, uz visokih 26 posto onih kojim smatraju da je to upravo plan. Dok jedna trećina građana nije sigurna ili nema stajalište/ne zna što se događa s ovom tehnološkom humanom “novotarijom”, čipiranjem ljudi.

Klimatske promjene

Klimatske promjene su stvarnost, vidimo ih svaki dan, znanstvenici upozoravaju na snažne i česte vremenske nepogode, poplave, suše, ugrozu poljoprivrednih površina, pretjeranu emisiju CO2 i ako ne djelujemo odlučnije – neće nam biti spasa.

Da su klimatske promjene stvarna opasnost za ljude i prirodu smatra 87,3 posto naših građana, dok ih svega 3,4 posto ne vide nikakve klimatske promjene koje bi nas ugrožavale, uz 8,5 posto koji su na klackalici vjerovanja i nevjerovanja u utjecaj klimatskih promjena.

Hrvatski rezultati prvi u povijesti – u mnogome su slični talijanskima barem kada je riječ o znanosti i teorijama zavjere. A sutra RTL Danas donosi istraživanje o obitelji i osobnom zadovoljstvu.

NAPOMENA: Ekskluzivno terensko istraživanje provela je Promocija plus za RTL od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Uz standardnu grešku od +/- 3,02 posto i razinu pouzdanosti od 95 %

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Sovid 23

    28. lipnja 2022. at 22:49

    Da mi je znati koje obrazovanje i kako izgleda ravnozemljaš koni je napisao ovaj uradak.
    Pretpostavljam da će prvi na pelc protiv majmunske.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice

Objavljeno

-

Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.

Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.

“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.

I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…

Objavljeno

-

By

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.

Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.

“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura

Objavljeno

-

By

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.

Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu