ZADAR / ŽUPANIJA
NE VOLE KAMPIRANJE NI GUŽVE Čak 74% Hrvata ove godine planira ići na ljetni godišnji odmor
Odsjedaju primarno u privatnom smještaju, kod odabira destinacije im je najvažniji omjer cijene i kvalitete, a više od koronavirusa ih brine geopolitička situacija u Europi
Ljetne praznike u Hrvatskoj planira provesti 74 posto ispitanika, znatno više u odnosu na 2021.
Privatni smještaj (52%) i dalje je najpoželjnija opcija, a slijedi boravak u vlastitom smještaju ili kod obitelji i prijatelja (35%)
Najpopularniji način rezervacije su specijalizirane web stranice za rezervaciju smještaja ili web stranice turističkih agencija (56%)
Smještaj najčešće plaćamo karticama; slijedi plaćanje gotovinom, iako rjeđe nego godinu dana ranije, dok s druge strane raste učestalost plaćanja internetskim bankarstvom
Omjer cijene i kvalitete (68%) te troškovi smještaja (64%) najvažnije su karakteristike pri odabiru destinacije
U odnosu na prethodnu godinu, ispitanici putuju bezbrižnije; koronavirus više nije glavna briga, više od ¼ ispitanika spominje trenutnu geopolitičku situaciju u Europi
Upitani gdje sve planiraju putovati, velika većina navode putovanja unutar Hrvatske (83%), podjednaki udio navodi susjedne zemlje regije ili Europu (23%; 21%), a njih samo 4% planira posjetiti destinacije na drugim kontinentima.
Epidemiološke mjere, strah zbog zaraze koronavirusom te financijska neizvjesnost bili su glavni razlozi velikog pada u segmentu putovanja tijekom pandemije. No, i to se polagano mijenja pa se sve više ljudi u Hrvatskoj – čak 20 postotnih poena više nego 2020. – odlučuje na godišnji odmor, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard u travnju ove godine provela agencija Improve.
U 2020. je tako 54% ispitanika planiralo ljetni godišnji odmor, a 2021. je broj onih koji imaju takve planove porastao na 68%. Otad je rast nešto usporio, pa ove godine na ljetovanje u Hrvatsku planira 74% ispitanika. Među njima prednjače oni s većim primanjima te ispitanici iz Zagreba (87%) .
Financije kao glavni izazov kad je riječ o putovanjima
Financijska nesigurnost je ove godine još snažniji motiv za propuštanje ljetovanja u Hrvatskoj. U 2021. godini ju je istaknulo 28% ispitanika, dok se ta brojka u 2022. godini podigla za 15 postotnih bodova pa je čak 43% onih koji neće na ljetni odmor upravo financije istaknulo kao glavni razlog. Poslovne obveze će omesti planove 22% ispitanika, a 18% njih živi na moru pa nemaju potrebu putovati.
Privatni smještaj najpoželjnija opcija
Kao i prethodnih godina, većina ispitanika ove godine planira ljetovati u privatnom smještaju, njih 52%, a na drugom mjestu je boravak u vlastitom smještaju ili kod rodbine i prijatelja (35%) koji uglavnom biraju ispitanici bez osobnih primanja (58%), odnosno s vrlo niskim primanjima (do 2.800 kn, 42%) i stanovnici Zagreba (49%).
Na trećem mjestu je smještaj u hotelima (18%) koji najvećim dijelim biraju ispitanici s primanjima većim od 9.000,00 kuna, dok je interes za kampiranjem pokazalo svega 7% Hrvata.
Online rezervacije najpopularnije, a internet bankarstvo poželjnije
Za većinu ispitanika (56%) najpopularniji način rezervacije smještaja je online putem specijaliziranih web stranica ili stranica turističkih agencija, a ispitanici primarno smještaj plaćaju karticama (češće debitnim, nego kreditnim i češće jednokratno nego obročno), gotovina je na drugom mjestu, a raste popularnost plaćanja putem internetskog bankarstva.
„Prije rezervacije smještaja, prosječan turist posjeti 38 turističkih web stranica i planira putovanje pet tjedana unaprijed, dok veći dio putovanja plaća digitalno“, rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda za Hrvatsku i Rumunjsku.
„Ovakvi trendovi potiču svakog poduzetnika u turizmu da prihvati digitalizaciju uspostavljanjem svog digitalnog identiteta, svoje prisutnosti u digitalnoj sferi. Poduzetnici moraju držati korak s potrošačima na njihovim sve više digitaliziranim potrošačkim putovanjima.”
Za odabir destinacije najvažniji su omjer cijene i kvalitete
Istraživanje je pokazalo da je najbitnija stavka prilikom odabira destinacije percepcija omjera cijene i kvalitete (68%), a slijede troškovi smještaja (64%). Gotovo polovica ispitanika je izjavila da su im draže manje gužve zbog čega biraju nešto osamljenije destinacije poput manjih mjesta ili otoka.
Očekivano to je manje važno mladima koji prilikom odabira destinacije veću pozornost pridaju dobrom noćnom životu, koncertima ili nekim drugim specifičnim događajima, mogućnostima za kupovanje, ali i troškovima prijevoza. 41% ispitanika navodi da su im pri odabiru destinacije važni klimatski uvjeti što nešto više ističu ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (55%).
Geopolitička situacija u Europi utječe na stavove potrošača prema putovanjima
U odnosu na prethodnu godinu, ispitanici putuju bezbrižnije – čak 61% njih, za razliku od 51% 2021., je izjavilo da ih ništa vezano uz putovanja ne brine. Zanimljivo je da ove godine znatno manje brinu o infekciji koronavirusom (8% u usporedbi s 20% u 2021.), no na vrh popisa briga je sada isplivala geopolitička situacija u Europi koja zabrinjava 28% ispitanika.
Kad je riječ o budućim planovima za putovanja, koji sežu nešto dalje od ovog ljeta, najveći broj ispitanika, njih 83%, planira putovati unutar zemlje. 23% planira putovati u susjedne države, a 21% unutar kontinenta, dok je 8% ispitanika u istraživanju navelo da nemaju planova za putovanje.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.
Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.
U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.
– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.
Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.
Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.
– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja, a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.
Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.
ZADAR / ŽUPANIJA
GRADSKA LOŽA: Izložba Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA
Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvaranje izložbe Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA, u četvrtak 7. studenog 2024. godine u 19 sati u Gradskoj loži.
Izložba će biti otvorena do 1. veljače 2025. godine.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!