Connect with us

Hrvatska

Klimatologinja za N1: “Naša obala bit će ugrožena dubokim ciklonama”

Objavljeno

-

Izvor: N1

Klimatologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda Lidija Srnec bila je gošća Klimatske budućnosti i govorila je o sve ekstremnijim vremenskim prilikama koje su posljedica klimatskih promjena.

Kako govori, analiziraju se sve vremenske pojave koje se bilježe u Hrvatskoj.

“Na primjer, 2020. smo u Hrvatskoj imali u Zagrebu urbanu poplavu i svakom meteorologu/klimatologu su takve pojave interesantne. Mi ih analiziramo uzročno-posljedično kako bi vidjeli zašto do njih dolazi, a isto tako i kakve posljedice one mogu izazvati. Sve te vremenske pojave koje nam donose materijalne štete, a ponekad nažalost i ljudske žrtve su vrlo bitne kako bi znali prepoznati te njihove uzroke i kako bismo ih znali prognozirati. Tako da je spomenuta poplava u Zagrebu 2020. godine obrađena s hidrološkog stajališta, klimatološkog, sinoptičkog i svi ti rezultati su publicirani kasnije u međunarodnom časopisu Natural Hazards”, rekla je Srnec.

Objašnjava da se sve te vremenske pojave analiziraju, ali ako ih žele dovesti u vezu s klimatskim promjenama treba analizirati ne samo pojavu u tom kontekstu kad se ona dogodila i koji je uzrok, nego je potrebno analizirati i druge nizove i češće takve vremenske pojave kako bi se vidjelo jesu li one posljedica klimatskih promjena.

Izvještaj međuvladinog panela za klimatske promjene

Izvještaj međuvladinog panela za klimatske promjene nije pretjerano optimističan, u njemu je preporuka da se porast temperature zadrži na maksimalno 1,5 stupanj.

“Dosta je diskutabilno možemo li zadržati porast temperature do te granice jer prošla godina 2021. je bila 1,1 stupanj toplija od predindustrijskog razdoblja. Međutim, ono što je još bitno je što je nedavno svjetska meteorološka organizacija objavila da je posljednjih sedam najtoplijih godina upravo zadnjih sedam godina otkad postoje mjerenja. Vidimo da nam temperature rastu i da su one skoncetrirane u ovom našem zadnjem razdoblju.

Svjetska meteorološka organizacija je objavila i da je 50 posto vjerojatnosti da će se u sljedećih pet godina premašiti ta granica barem jednom. Naravno, neće svih tih pet godina biti uzastopno toplije s istim iznosom. Međutim, da će skinuti s ljestvice najtopliju godinu 2016. Teško je očekivati da ćemo uspjeti zaustaviti porast temperature”, objasnila je.

Kakvi nas potencijalni scenariji očekuju kad je riječ o zagrijavanju?

Klimatologinja pojašnjava da zagrijavanje, odnosno projekcije klimatskih modela jako ovise o emisijama i koncetracijama stakleničkih plinova.

“One nam rastu i upravo o brojkama stakleničkih emisija ovisi koji ćemo mi scenarij klimatskih promjena imati u budućnosti. Postoji laički rečeno tzv. optimistični pa onda neke srednje razine i pesimistički scenariji. Oni variraju u brojkama. Kako će se te emisije u budućnosti razvijati, upravo o njima ovisi koliko ćemo bilježiti porast temperature zraka. Poznato je da svi ti scenariji pokazuju porast temperature zraka i to globalno posvuda na zemaljskoj kugli, međutim ne u istom iznosu. Ovi pesimistični daju doista veliki porast i ja se nadam da se oni neće ostvariti”, kazala je Srnec.

Ekstremni vremenski događaji

Objasnila je i što bi se moglo učestalije događati ako ta temperatura prijeđe dva stupnja.

“Recimo, za porast temperature od 2 stupnja može se reći da će biti ćešći i intenzivniji ekstremni događaji. Isto tako, globalno zagrijavanje nam podiže razinu mora, tako da će tu biti otočne zemlje u Pacifiku vrlo ugrožene. I naša obala je ugrožena i bit će još više ugrožena. S jedne strane imamo sreću što je naš Jadran zatvoren bazen unutar Sredozemlja i tu taj trend porasta razine mora nije baš toliko izražen kao što je to u nekim većim morima.

Međutim, ono što već sad vidimo, a možemo očekivati još više u budućnosti da će naša obala biti ugrožena i s brojnim jakim ciklonama, dubokim ciklonama koje su praćene jugom. Dakle, podizanjem valova i plimnih valova koji će ugrožavati našu obalu. Veliki je broj rizika koji nas očekuju ukoliko pređemo tu granicu. Možda laički da kažemo – očekuje nas više energije u atmosferi i veći kaos”, kazala je Srnec.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice

Objavljeno

-

Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.

Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.

“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.

I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…

Objavljeno

-

By

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.

Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.

“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura

Objavljeno

-

By

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.

Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu