Connect with us

magazin

Hrvati najviše vjeruju ova dva medija, a najmanje onom koji najčešće koriste

Objavljeno

-

Izvor: Photo by Glenn Carstens-Peters on Unsplash / ilustracija

Hrvati najviše vjeruju onome što čuju na radiju i televiziji, a najmanje onome na društvenim mrežama, prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja.

Istraživanje tome kakvo je povjerenje Hrvata u medije i kome najviše vjeruju provela je Agencija Promocija plus za RTL. 

Televizija

Od svih ispitanika televiziji vjeruje svaki četvrti ispitanik, odnosno njih 26.5 posto. Nešto je viši postotak onih koji joj ne vjeruju (29.1 posto), a jako je puno onih – više od 43 posto – koji imaju podijeljen odnos prema televiziji.

Televiziji više vjeruju žene od muškaraca (28 posto prema 24.9 posto), stariji (41.2 posto) i oni slabije obrazovani (36.7 posto). Najniža razina povjerenja u televiziju zabilježena je u Dalmaciji (18.3 posto), a najviša na području Zagreba i okolice (29.4 posto).

Radio

Radio ima nešto veće povjerenje ispitanika, 28.1 posto. Manje je onih koji ne vjeruju radiju kao mediju (26.9 posto), a gotovo je 40 posto onih s podijeljenim odnosom.

Nema značajnijih razlika u odnosu muškaraca i žena prema radiju, dok se najviša razina povjerenja i u ovom slučaju bilježi među najstarijom populacijom (39.2 posto) i među najslabije obrazovanima (32.2 posto). Veća razina povjerenja zabilježena je u regijama Sjeverna Hrvatska (31.9 posto), zagrebačkom području (31.3 posto) i Sjevernojadranskoj regiji (30.5 posto).

Dnevne novine, tjednici, portali

Ako gledamo pisane medije, dnevnim novinama se vjeruje manje od televizije ili radija. Povjerenje u njih ima oko 22 posto. Gotovo 33 posto ne vjeruje dnevnim tiskovinama, a 39.3 posto je onih koji niti vjeruju niti ne vjeruju dnevnim novinama.

Muškarci imaju višu razinu nepovjerenja u dnevne novine od žena (36.2 posto prema 29.9 posto). Razina povjerenja je dobno uvjetovana, jer se najniža razina povjerenja bilježi među najmlađima (14.6 posto), a najveća razina među najstarijima (33.4 posto). Veću razinu povjerenja dnevne novine bilježe među najslabije obrazovanima (28.8 posto) te među populacijom sa zagrebačkog područja (26.1 posto).

Tjednicima i magazinima ljudi vjeruju još manje – svega 12 posto. Ne vjeruje im više od 40 posto ispitanika, s tim da je nepovjerenje češće među muškarcima nego ženama (46.3 posto prema 37.2 posto).

Ako govorimo o novijim izvorima informiranja zanimljivo je da se portalima kojima su izdavači dnevne novine više vjeruje i od njihovih tiskanih izdanja, ali i od njihovih online konkurenata. Portali u vlasništvu dnevnih novina bilježe povjerenje od 17.3 posto u odnosu prema 13.9 posto za samostalne news portale.

Društvenim mrežama i YouTube kanalu se vjeruje najmanje,  9.8 posto i 12.3 posto unatoč tome što ih vrlo često koristimo.

Kako građani konzumiraju medije?

Drugo područje istraživanja odnosi se na to kako građani konzumiraju medije. Rezultati pokazuju da filmove i serije najčešće gledaju putem televizijskih programa, a gotovo dvostruko manje preko interneta i streaming servisa. Mnogi su se pronašli u tvrdnji da kod kuće više gledaju televiziju nego što koriste internet, a da njega češće koristimo preko mobitela nego preko računala.

Ako gledamo po spolu i dobi zanimljivo je da muškarce, posebno mlađe, dugački članci ne privlače na čitanje, a društvene mreže su im jednako važne za informiranje kao i tradicionalni mediji. Žene se češće pronalaze u izjavi da kod kuće češće biraju TV u odnosu na internet.

“Čitam samo naslove članaka”

Kad je riječ o načinu korištenja medijskih informativnih sadržaja, često se može čuti izjava “Čitam samo naslove članaka”. To je pojava koja se češće bilježi među najmlađim ispitanicima te među onima slabijeg obrazovanja, a regionalno promatrano u obje jadranske regije (Dalmacija i Sjevernojadranska, gdje izjava “prelistati novine uz jutarnju kavicu” češće znači pogledati samo naslove nego čitati tekstove članaka).

Gledajući prosjek, mediji u Hrvatskoj imaju relativno nisku razinu povjerenja. S tim da tradicionalni mediji (TV, radio i tisak) imaju nešto višu razinu povjerenja od news portala, društvenih mreža ili YouTubea. Dakako, važno je koga birate slušati i gledati.

Istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardna greška je +/- 3 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

VIDEO / Marko Perković Thompson predstavlja službeni videospot za “Nepročitano pismo” 

Objavljeno

-

By

Najpopularniji hrvatski glazbenik, Marko Perković Thompson, predstavlja službeni videospot za pjesmu “Nepročitano pismo”, kojom je simbolično odao počast banu Petru Zrinskom. Spot je već osvojio srca publike te se našao na trending listi YouTube-a. 

Inspirirana povijesnim događajem iz 1671. godine, pjesma se osvrće na oproštajno pismo koje je ban Petar Zrinski posvetio svojoj voljenoj supruzi Katarini, dan prije svog smaknuća, zajedno s Fran Krstom Frankopanom. Slomljena tugom,  Katarina je umrla u zatočeništvu 1673. godine, a njihova ljubav postala je simbolom hrvatske borbe za slobodu. Pjesmu su obilježile iznimna glazba, tekst i produkcija Marka Perkovića Thompsona, dok vizualni identitet spota dodatno upotpunjuje snažnu emotivnu komponentu pjesme, stvarajući duboku povezanost s povijesnim trenutkom na koji se pjesma referira.

Snimanje videospota odvijalo se na povijesnim lokacijama, među kojima su Stari grad Ozalj, Stari grad Čakovec, Utvrda Ribnik i Medvedgrad, dok glavne uloge tumače Mladen Vulić kao Petar Zrinski, Kornelija Palić Papafava kao Ana Katarina Zrinski te Davor Tarbuk kao Fran Krsto Frankopan. Ostale uloge pripale su Dubravku Lekiću kao svećeniku, Anti Rniću kao krvniku, Luki Pediću Ivanu Capanu kao vojnicima te Ivanu IvkošićuUni PopovićAnamariji JonjićMilanu Palčiću kao konjanicima. 

Režiju službenog videospota, koji ostavlja dojam pravog filma o komadiću hrvatske povijesti, potpisuju Marko Zeljković Sandra Mihaljević, dok je videoprodukciju realizirala Sandra Mihaljević Karpo Media

Posebna zahvalnost ide Družbi “Braća Hrvatskoga Zmaja”, Zavičajnom muzeju Ozalj, Muzeju Međimurja u Čakovcu, Zrinskoj gardi Čakovec, Centru za posjetitelje “Medvedgrad” i Klubu prijatelja Grada Trsata. Njihova podrška i povjerenje omogućili su da ova priča oživi na pravi način.

 
Nastavi čitati

magazin

Proljetni ĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka
 
Nastavi čitati

magazin

HNK ZADAR / Ne propustite iznimno hvaljenu obiteljsku dramu MAJKA. Ulaznice u prodaji!

Objavljeno

-

By

U utorak, 25. ožujka u 20 sati u HNK Zadar ne propustite pogledati iznimno hvaljenu obiteljsku dramu MAJKA autora Floriana Zellera u režiji Enesa Vejzovića. Predstava je nastala u koprodukciji Kazališta Gavella i Ludens teatra.

Dramski tekst MAJKA francuskog romanopisca, dramatičara, scenarista, kazališnog i filmskog redatelja Floriana Zellera, dio je trilogije u kojoj su i podjednako hvaljene drame  Otac i Sin. Zellerove drame igrane su u 50-ak zemalja, a neke od njih proglašene su vrhuncima nove dramske književnosti 21. stoljeća. U ovoj predstavi autor nas suptilno uvlači u labirint koji je sagradila majka od vlastite samoće. Ona ne bježi u snove jer se boji  suočenja sa stvarnošću, nego nas upozorava da je upravo bijeg u stvarnost bijeg od ubojite istine o uzaludnosti naših snova. Majka nam predaje cijelu sebe kao žrtvu vlastite obitelji i društva te kao žrtvu same sebe.

Biti korisna i potrebna smisao je Annina života. Odlaskom djece izgubio se i smisao. Od krhotina sjećanja Anne gradi novu sebe. Nova Anne je samouvjerena. Nova Anne je izravna. Nova Anne je potrebna. Otac sutra ujutro odlazi na seminar. Na seminar??? U noći, iznenada, pojavljuje se Sin, ovoga puta zaista. Majka i Sin ostaju sami. Djevojka još uvijek nije nazvala. Majka je sada ponovno potrebna, Majka je sada ponovno korisna, Majka će pomoći sinu, Majka će riješiti problem…

Za ulogu Majke, Bojana Gregorić Vejzović osvojla je nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta i za Zlatni studio, a nagrađena je nagradom “Fabijan Šovagović  za najbolju glumicu, na 31. Festivalu glumca te “Nagradom Vladimir Nazor” 2024. godine.

Ova emotivno snažna drama, koja je oduševila brojnu publiku , sigurno neće ostaviti ravnodušnima ni vas.

Ulaznice su u online prodaji na Eventim.hr https://www.eventim.hr/hr/ulaznice/predstava-majka-zadar-hrvatsko-narodno-kazaliste-667865/event.html i na blagajni HNK Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu