Hrvatska
Sindikati traže da plaće u javnom sektoru prate stopu inflacije
Vladin proračunski okvir za razdoblje od 2023. do 2025. godine najveće povećanje rashoda donosi već u prvoj godini i to zbog rasta troškova za isplatu mirovina. U sljedećoj godini država će na isplatu mirovina, predvidjela je Vlada, potrošiti 50,2 milijarde kuna, što je 4,2 milijarde kuna više nego ove godine.
Razlog je inflacija, odnosno očekivano rekordno usklađivanje mirovina u drugoj polovici ove godine, što će se preliti i u sljedeću godinu. Rast prosječne mirovine od 150 kuna, uz dvoznamenkastu stopu inflacije, neće puno pomoći nijednom umirovljeniku. U državi koja ima više od milijun i 200 tisuća umirovljenika, to značajno povećava najveći proračunski izdatak, ali situaciju olakšava i velik rast prihoda koje u proračun donosi inflacija.
Pregovori u rujnu
No, država još ne zna koliko će je koštati drugi najveći trošak iz proračuna, isplata plaća za 250 tisuća zaposlenih u javnom sektoru. Povećanje osnovice od četiri posto od 1. svibnja nje pokrilo ni dotadašnju inflaciju, a u rujnu Vladu očekuju pregovori sa sindikatima oko dodatnog rasta osnovice. Tako da će pregovori koji će započeti odmah po završetku turističke sezone srušiti Vladine proračunske okvire za sljedeće tri godine, ali će donijeti promjene već u ovogodišnjem proračunu.
Sindikati su u travnju pristali na povećanje od samo četiri posto, iako su tražili osam posto, a svoj su zahtjev temeljili na rastu proračunskih prihoda i padu cijene rada u javnom sektoru jer je inflacijska stopa bila puno veća od rasta osnovice. Pristali su Vladi dati predah dok se ne vide rezultati ovogodišnje turističke sezone, ali dosadašnji rezultati kojima se Vlada hvali znače da će i sindikati imati visoke zahtjeve.
Zahtijevat će, kaže za Novi list Željko Stipić predsjednik sindikata Preporod, da se osnovica poveća već od 1. listopada ove godine, jer je povećanje od četiri posto iz svibnja odavno pregazila inflacija. Sindikalni veteran Vilim Ribić dodaje i da je povećanje za četiri posto od 1. svibnja na godišnjoj razini povećanje od 2,3 posto, što je višestruko manje od stope inflacije koja se očekuje u ovoj godini.
– Pregovore bismo trebali započeti u drugoj polovici rujna, ali vjerujem da ih možemo dovoljno brzo završiti da se osnovica poveća već od 1. listopada. Vlada je inzistirala da se pregovori oko dodatnog povećanja osnovice u ovoj godini nastave kad budu imali rezultate turističke sezone, ali po svemu sudeći, ona će po prihodnima biti bolja od one iz 2019. godine i povećanje osnovica se ne može izbjeći, kaže Stipić.
Spremni sindikati
Sindikalisti zasad ne žele govoriti koliko će povećanje osnovice za ovu godinu tražiti od Vlade, ali Stipić napominje da bi, u trenutku stalne promjene cijena i ubrzanja inflacije, rješenje moglo biti da se dogovori da rast plaća prati rast stopa inflacije i da se tako izbjegne potreba za pregovorima nekoliko puta godišnje.
– Inflacija i dalje ubrzava i ne misli stati. U trenutku kad smo pristali na povećanje plaća od četiri posto i Vladinu ponudu da razgovaramo na jesen, tadašnje stope inflacije već su poništile taj rast. I rješenje je da se u novi sporazum ugradi da rast plaća prati rast životnih troškova, napominje Stipić, te podsjeća da je tako regulirano pitanje naknade za troškove prijevoza. Dogovor iz travnja donio je povećanje naknade za prijevoz na 1,35 kuna po kilometru, umjesto dotadašnje jedne kune, s time da se taj iznos korigira svaki put kad cijene goriva porastu za deset posto.
Ni Ribić ne otkriva koliko bi po njegovom mišljenju plaće trebale rasti najesen, ali poručuje da se više ne može pristajati na to da je proračunski trošak zaposlenih u javnom sektoru meki trbuh iz kojeg svaka vlast zagrabi kad želi financirati neke druge projekte ili skupine.
– U svibnju je osnovica plaće porasla za četiri posto, a u istom je mjesecu inflacija, u odnosu na prošlogodišnji svibanj, bila 10,8 posto. Svakome je jasno da to nije ni blizu onoga što su zaposleni u javnom sektoru trebali dobiti. To povećanje od četiri posto znači rast plaća na godišnjoj razini od 2,3 posto. Inflacija će biti nekoliko puta veća i ponovo se obezvređuje rad zaposlenih u javnom sektoru, odnosno ruši cijena njihova rada. Vlada to u pregovorima u rujnu mora nadoknaditi, poručuje Ribić.
Rast osnovice od četiri posto u ovoj godini je trošak od 850 milijuna kuna, ali država očito neće moći izbjeći povećanje tog iznosa, piše Novi list.
Hrvatska
Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice
Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.
Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.
“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.
I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.
Hrvatska
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.
Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.
“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.
Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«
U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.
Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.
Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.
Hrvatska
MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.
Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA11 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…