Hrvatska
Sindikati traže da plaće u javnom sektoru prate stopu inflacije
Vladin proračunski okvir za razdoblje od 2023. do 2025. godine najveće povećanje rashoda donosi već u prvoj godini i to zbog rasta troškova za isplatu mirovina. U sljedećoj godini država će na isplatu mirovina, predvidjela je Vlada, potrošiti 50,2 milijarde kuna, što je 4,2 milijarde kuna više nego ove godine.
Razlog je inflacija, odnosno očekivano rekordno usklađivanje mirovina u drugoj polovici ove godine, što će se preliti i u sljedeću godinu. Rast prosječne mirovine od 150 kuna, uz dvoznamenkastu stopu inflacije, neće puno pomoći nijednom umirovljeniku. U državi koja ima više od milijun i 200 tisuća umirovljenika, to značajno povećava najveći proračunski izdatak, ali situaciju olakšava i velik rast prihoda koje u proračun donosi inflacija.
Pregovori u rujnu
No, država još ne zna koliko će je koštati drugi najveći trošak iz proračuna, isplata plaća za 250 tisuća zaposlenih u javnom sektoru. Povećanje osnovice od četiri posto od 1. svibnja nje pokrilo ni dotadašnju inflaciju, a u rujnu Vladu očekuju pregovori sa sindikatima oko dodatnog rasta osnovice. Tako da će pregovori koji će započeti odmah po završetku turističke sezone srušiti Vladine proračunske okvire za sljedeće tri godine, ali će donijeti promjene već u ovogodišnjem proračunu.
Sindikati su u travnju pristali na povećanje od samo četiri posto, iako su tražili osam posto, a svoj su zahtjev temeljili na rastu proračunskih prihoda i padu cijene rada u javnom sektoru jer je inflacijska stopa bila puno veća od rasta osnovice. Pristali su Vladi dati predah dok se ne vide rezultati ovogodišnje turističke sezone, ali dosadašnji rezultati kojima se Vlada hvali znače da će i sindikati imati visoke zahtjeve.
Zahtijevat će, kaže za Novi list Željko Stipić predsjednik sindikata Preporod, da se osnovica poveća već od 1. listopada ove godine, jer je povećanje od četiri posto iz svibnja odavno pregazila inflacija. Sindikalni veteran Vilim Ribić dodaje i da je povećanje za četiri posto od 1. svibnja na godišnjoj razini povećanje od 2,3 posto, što je višestruko manje od stope inflacije koja se očekuje u ovoj godini.
– Pregovore bismo trebali započeti u drugoj polovici rujna, ali vjerujem da ih možemo dovoljno brzo završiti da se osnovica poveća već od 1. listopada. Vlada je inzistirala da se pregovori oko dodatnog povećanja osnovice u ovoj godini nastave kad budu imali rezultate turističke sezone, ali po svemu sudeći, ona će po prihodnima biti bolja od one iz 2019. godine i povećanje osnovica se ne može izbjeći, kaže Stipić.
Spremni sindikati
Sindikalisti zasad ne žele govoriti koliko će povećanje osnovice za ovu godinu tražiti od Vlade, ali Stipić napominje da bi, u trenutku stalne promjene cijena i ubrzanja inflacije, rješenje moglo biti da se dogovori da rast plaća prati rast stopa inflacije i da se tako izbjegne potreba za pregovorima nekoliko puta godišnje.
– Inflacija i dalje ubrzava i ne misli stati. U trenutku kad smo pristali na povećanje plaća od četiri posto i Vladinu ponudu da razgovaramo na jesen, tadašnje stope inflacije već su poništile taj rast. I rješenje je da se u novi sporazum ugradi da rast plaća prati rast životnih troškova, napominje Stipić, te podsjeća da je tako regulirano pitanje naknade za troškove prijevoza. Dogovor iz travnja donio je povećanje naknade za prijevoz na 1,35 kuna po kilometru, umjesto dotadašnje jedne kune, s time da se taj iznos korigira svaki put kad cijene goriva porastu za deset posto.
Ni Ribić ne otkriva koliko bi po njegovom mišljenju plaće trebale rasti najesen, ali poručuje da se više ne može pristajati na to da je proračunski trošak zaposlenih u javnom sektoru meki trbuh iz kojeg svaka vlast zagrabi kad želi financirati neke druge projekte ili skupine.
– U svibnju je osnovica plaće porasla za četiri posto, a u istom je mjesecu inflacija, u odnosu na prošlogodišnji svibanj, bila 10,8 posto. Svakome je jasno da to nije ni blizu onoga što su zaposleni u javnom sektoru trebali dobiti. To povećanje od četiri posto znači rast plaća na godišnjoj razini od 2,3 posto. Inflacija će biti nekoliko puta veća i ponovo se obezvređuje rad zaposlenih u javnom sektoru, odnosno ruši cijena njihova rada. Vlada to u pregovorima u rujnu mora nadoknaditi, poručuje Ribić.
Rast osnovice od četiri posto u ovoj godini je trošak od 850 milijuna kuna, ali država očito neće moći izbjeći povećanje tog iznosa, piše Novi list.
Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
Iako je Uskrs 20. travnja, neke državne tvrtke već su objavile iznose uskrsnica za svoje zaposlenike. Iznosi su i ove godine skromni, pogotovo kada se uzme u obzir inflacija i cijena uskrsne košarice.
Mnoge će firme i ovaj Uskrs dijeliti uskrsnice. Iznosi su i više nego skromni, ako se uzme u obzir cijena uskrsne košarice. U odnosu na 2023. godinu, prošla je bila skuplja za 20 posto. Ova će sigurno biti još skuplja.
Primjerice ona najbogatija uskrsna košarica je prošle godine iznosila nevjerojatnih 395 eura. Ona srednja s jeftinijom ribom, odojkom i rolanom šunkom bila je 237 eura, a najskromnija – u kojoj su srdele, sušena lopatica i pile – bila je 116 eura.
Ove godine cijene uskrsne košarice sigurno će ići gore, pa će uskrsnice biti i više nego dobrodošle. Evo koliko će dobiti oni zaposleni u državnim firama.
Na upit DNEVNIK.hr-a, Janaf je odgovorio kako je pitanje dara pred Uskrs, kao i ostalih materijalnih prava zaposlenika, regulirano važećim Kolektivnim ugovorom JANAF-a d.d. te se postupa sukladno odredbama istog. Temeljem Kolektivnog ugovora svaki zaposlenik prima uoči Uskrsa dar u iznosu od 132,73 eura, priopćili su.
HEP-ova uskrsnica iznosit će 133 eura. Isplata će obuhvatiti oko 10.300 radnika.
HŽ Infrastruktura d.o.o. će isplatiti radnicima uskrsnicu u visini 150,00 eura po radniku. Iznos uskrsnice je određen prema važećem Kolektivnom ugovoru.
Uskrsnica se isplaćuje svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. Ukupan predviđeni iznos za uskrsnice je oko 790 tisuća eura, priopćili su nam iz HŽ Infrastrukture.
INA svojim radnicima isplaćuje uskrsnicu u iznosu od 132,72 eura neto u naravi, putem INA beneFIT kartice. Isplatom uskrsnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe u Hrvatskoj, odnosno više od 8000 radnika.
Hrvatske ceste će radnicima isplatiti uskrsnicu u iznosu od 150,00 eura. Broj radnika koji ostvaruju pravo na navedenu isplatu iznosi 479.
Hrvatska pošta svojim će radnicima prema Kolektivnom ugovoru isplatiti jednokratnu prigodnu nagradu u iznosu od 133 eura. Pravo na isplatu nagrade ostvaruje 8.745 radnika.
Zaposlenici Gradske uprave Grada Zagreb, kojih je ukupno 3012, će prema Kolektivnom ugovoru, za Uskrs dobiti dar u naravi vrijednosti 132,72 eura, priopćili su.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u srijedu kako je ove godine u Hrvatsku vraćeno 300-tinjak migranata, a iz Hrvatske je deportirano njih 1200. “Ove godine je u Hrvatsku vraćeno 300-tinjak migranata, a iz Hrvatske smo deportirali njih 1200, dakle četiri puta više. Nijednim potezom nećemo dovesti do toga da Hrvatska bude preplavljena migrantima”, poručio je Božinović u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’. On se također referirao i na teške optužbe Švicarskog vijeća za izbjeglice (OSAR) na račun Hrvatske, a prema kojima policija nastavlja s nečovječnim praksama.
“Znate i sami koliko puta smo bili lažno optuživani. Međutim, dok imamo takve optužbe, a Hrvatska je među najsigurnijima ili najsigurnija zemlja u Europi ja s takvom situacijom da ostane nemam nikakav problem. Sve smo mi to demantirali, Hrvatska poštuje i nacionalno i europsko zakonodavstvo, a ovi ljudi valjda rade svoj posao za koji su plaćeni”, rekao je potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova.
Hrvatska je, ističe, u nekim elementima među najsigurnijima u Europi i svijetu. “No, ne zanosimo se ‘sad smo položili ispit’. Na tome se mora stalno raditi i to iziskuje ne samo svakodnevni rad ljudi u sigurnosnom sektoru, policijama, agencijama i slično, već moramo dodatno ulagat u opremu i međunarodnu suradnju”, naglasio je Božinović.
Na pitanje o o promjeni odnosa i suradnji između predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, uzvratio je kako se ‘slaže da ima pomaka’.
“Slažem se da ima pozitivnih pomaka. Po meni to nije pitanje bilo čijeg izbora, nego nešto što se mora i na što nas tjeraju okolnosti”, ustvrdio je Božinović.
Špica!
Pothvat Ivice Kapitanovića: Istim uljem šampion Noćnjaka i zlatni u New Yorku!
Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega
22. OŽUJKA, VRANA / Enduro Stage race Mali Bak u organizaciji BBK Pakoštane
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prijeAKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prijeVIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prijePONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!