Connect with us

Hrvatska

Državni tajnik: Prvih šest mjeseci 24 posto bolje od rekordne turističke 2019.

Objavljeno

-

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina rekao je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno da je ova turistička godina po prihodima u prvih šest mjeseci čak 24 posto bolja od rekordne 2019. godine, naglasivši važnost vrijednosti prihoda u odnosu na brojke noćenja i dolazaka. Sean Lisjak iz HGK rekao je da se kvaliteta ne mjeri samo prihodima, već i dobiti, a između ostalog je upozorio da su ACI marine zbog nadolazećeg isteka koncesija u problemu te da im je sudbina neizvjesna.

Turistički “bum” u Hrvatskoj! Na Jadranu je u ovom trenutku gotovo 600 tisuća stranih turista. Naplaćeno je više cestarina nego u prvih šest mjeseci rekordne pretpandemijske 2019. No, nije samo more hit. U Gorskom kotaru očekuju rekordnu turističku sezonu. Strategijom razvoja održivog turizma planira se odmak od koncepta “sunce i more” te je cilj razviti cjelogodišnji turizam, uključujući i onaj zdravstveni.

0 seconds of 5 minutes, 4 secondsVolume 0%

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina rekao je da se opet govori o turističkoj godini, a ne sezoni. Poručio je da je današnja situacija rezultat rada tijekom proteklih godina.

– Nije nam ništa ovo palo s neba, rekao je Glavina.

– Sjetite se samo dvije pandemijske godine kada je cijeli svijet bio u velikim problemima u turističkom smislu, mi smo na razini Europe i svijeta imali rezultate značajno bolje od prosjeka. Dakle, 10 milijardi kuna je uloženo u očuvanje radnih mjesta. Preko 120 tisuća pravnih subjekata i preko 680 tisuća radnih mjesta je sačuvano u pandemiji da bi mi danas ovako brzo okrenuti se i nastaviti raditi, rekao je.

Naveo je da je prvi kvartal ove godine 3 posto bolji od rekordne 2019. godine.

– A kad pogledamo prvih šest mjeseci ove godine, možemo reći ovako okvirno da je čak 24 posto bolja od rekordne 2019. godine, rekao je Glavina.

Pritom je istaknuo da govori o prihodima, naglasivši važnost te vrijednosti u odnosu na brojke noćenja, dolazaka i slično. Dodao je da treba gledati i neke druge vrijednosti – koliko je novih radnih mjesta stvoreno, kolikim obiteljima je pomognuto da izađu iz socijale…

Upitan hoće li ova godina biti bolja od 2019. godine, odgovorio je da je upravo rekao kako je već sad bolja.

– U ovim vrlo važnim i najvažnijim parametrima je bolja, a što se tiče ovih fizičkih pokazatelja, mi smo relativno blizu i sada već tim rezultatima i vjerojatno ćemo prijeći te brojke. Ali kažem – jesmo li 5 posto više u dolascima i noćenjima ili manje, to je puno manje važnije. Važnije su neke druge stvari koje moramo početi mjeriti, poručio je Glavina.

Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Primorsko-goranske županije, rekla je da im brojke nisu došle same od sebe.

– Rezultat su dugogodišnjeg zajedničkog rada, sudjelovanja kako turističkog sektora, tako institucija, i zajednički smo došli do ovih brojki.

Nenad Nizić, predsjednik grupacije Stories – Croatian Unique Hotels, rekao je da su oni već prije četiri godine prepoznali priču o prihodu.

– Radimo promociju Hrvatske na inozemnom tržištu kao destinacije jedinstvenosti, luksuza, povijesti i kulture. I to nam se sad sve vraća, rekao je.

– Naši rezultati su stvarno ne iznenađujući, nego očekivani. Prihodi su nam veći nego 2019. godina, a, što kaže državni tajnik, s postotkom dolazaka smo negdje možda na 90-ak posto, dodao je Nizić.

Predsjednik udruženja marina HGK Sean Lisjak naglasio je da se u biznisu kvaliteta računa ne samo prihodom, već i s dobiti “na kraju balade”.

– Nautika se pokazala otpornom, nautika je i dalje otporna. Naše poslovanje prošle godine bilo je u skladu s našim optimističnim očekivanjima bolje nego 2019. godine, rekao je, dodajući da su vrlo optimistični u pogledu ove godine.

Rekao je da je ova godina i u segmentu chartera daleko bolje počela nego prethodna i katastrofalno loša 2020.

Zdravstveni i sportski turizam

Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije i predsjednik klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, rekao je da im je misija brendirati regiju Kvarner u području cjelogodišnjeg pružanja zdravstvenih usluga u četiri segmenta – preventivni, personalizirani, odnosno integrativni pristup; medicina životnog stila ili lifestyle medicina; tjelesna ili mentalna rehabilitacija; te aktivno i zdravo starenje.

Rekao je da je perjanica Kvarnera dentalni turizam te da najveći broj turista dolazi iz Italije, ali i Slovenije, Austrije i Njemačke.

– Ali dio naših članica ima direktne ugovore i s korisnicima usluga iz Skandinavije, a mogu reći da smo prije dva tjedna potpisali u New Yorku ugovor s Asocijacijom hrvatsko-američkih poslovnih ljudi u kojem će naša regija biti pilot-projekt u segmentu kvalitete života za američko tržište, rekao je Mozetič.

Osim zdravstvenog, Glavina je istaknuo i sportski turizam, za koji je rekao da nam daje nevjerojatnu priliku, apeliravši na sve dionike na regionalnoj i lokalnoj razini da zajedno nađu prostore na kojima bi gradili sportske centre.

Također je rekao da ulažu značajna sredstva u enogastronomiju.

Lisjak: Neizvjesna sudbina ACI marina

Lisjak je rekao da nisu zadovoljni Strategijom razvoja održivog turizma, naročito u sektoru nautike.

– Riječi nautika, marine i charteri su u ovom dokumentu spomenuti – nemojte me hvatati za riječ, ali možete ubaciti u pretraživač – možda 14 puta, dodao je.

Lisjak je upozorio da su najveći problemi nautike i hrvatskih marina isteci koncesijskih razdoblja koja su sklapana nastankom hrvatske države i prvim uređivanjem te tematike 1999. godine.

– Budući da su prve koncesije sklapane na rok od 30 godina, izračunajte da je sad vrlo brzo istek tih prvih koncesija, rekao je Lisjak.

– Najveći sustav, naš ACI lanac marina, u najvećem je problemu i njima je definitivno vrlo neizvjesna sudbina, dodao je.

Objasnio je da žele pravo i mogućnost da se postojeći koncesionar nakon isteka koncesije odredi želi li nastaviti tu djelatnost.

– Da se jednostavno ne tumače rigidno odredbe EU-a – državnog tajnika molim da mi da svoje mišljenje o tome – da se pošto-poto mora izlaziti na natječaje, rekao je Lisjak.

Glavina se nije složio s Lisjakovim istupom o spominjanju nautičkog turizma. Rekao je da će cijela hrvatska javnost uskoro imati priliku iščitati strategiju koja će biti na javnom savjetovanju.

– Itekako mjesta ima, i to jako puno, za nautiku i nautički turizam, ali u kontekstu onog malo drugačijeg promišljanja, rekao je državni tajnik.

– Nitko ne može očekivati da će ova nova strategija održivog turizma i budućnosti hrvatskog turizma govoriti o tome kako su nama, ne znam, najveći nedostaci ili problemi hrvatskog turizma, ne znam, nepovoljna smještajna struktura ili nedovoljan broj charter plovila u ovom konkretnom slučaju ili slično. Mi govorimo o razvoju, napretku, rastu, ali u održivom smislu. Marine koje trenutno imamo u Hrvatskoj nitko neće i ne može zakačiti za brod i odvući negdje drugdje, dodao je.

Što se tiče europskih direktiva, rekao je Glavina, u svakom trenutku naći će načina da brane naše interese.

Lisjak je pak rekao da odgovorom nije nimalo zadovoljan.

– Puno mi pričamo, a malo radimo, dodao je.

Željeznički prijevoz

Glavina je između ostalog rekao je da su turisti danas puno više osviješteni nego ikad prije te da biraju destinacije za boravak ovisno o tome koliko će eventualno imati negativnog utjecaja na okoliš. Jesmo autodestinacija, radimo jako puno na organiziranju novih avio-linija, ali prethodne dvije godine jako smo puno gostiju doveli i vlakom, rekao je.

– Bit će brži, sljedećih 10 godina najveće investicije koje će biti u prometnu infrastrukturu bit će u željeznice. Time ćemo također stvoriti dodatnu prednost, rekao je Glavina.

Rekao je i da će ulazak u Schengen i eurozonu donijeti dodatnu konsolidaciju Hrvatske kao centra i jedne od ključnih turističkih zemalja Europe.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice

Objavljeno

-

Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.

Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.

“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.

I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…

Objavljeno

-

By

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.

Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.

“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura

Objavljeno

-

By

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.

Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu