Svijet
Toplinski val u Europi, temperature i do 44°C u hladu. “Ptice padaju s neba”
Zapadna Europa je na udaru drugog toplinskog vala ovog ljeta. Ujedinjeno Kraljevstvo, Portugal, Španjolska i Francuska suočeni su s rekordno visokim temperaturama ovog tjedna. Vrući uvjeti nastavit će pogoršavati postojeće šumske požare u jugozapadnoj Europi. Treća razina upozorenja na vrućinu, najviša moguća razina, na snazi je za 14 država u Portugalu i na istoku Španjolske do kraja tjedna. Velika Britanija je izdala rijetko upozorenje na ekstremne vrućine.
U Španjolskoj temperature iznad 44 stupnjeva u hladu
Španjolska meteorološka agencija AEMET objavila je u srijedu upozorenje za 16 od ukupno 17 regija jer je zemlju zahvatio toplinski val. Živa pokazuje 44 stupnjeva Celzijevih u hladu u dijelovima zemlje, a samo je Kanarsko otočje uz obalu sjeverozapadne Afrike pošteđeno teške vrućine.
Prema AEMET-u, taj drugi toplinski val ove godine u Španjolskoj vjerojatno će biti jedan od najduljih od početka mjerenja.
Počelo je u subotu, prema službenim podacima, a vrhunac se predviđa sredinom ovog tjedna i očekuje se da će završiti najranije početkom sljedećega.
U srijedu će biti osobito vruće, s temperaturama do 44 stupnjeva u Andaluziji na jugu i Estremaduri na zapadu zemlje.
Uz sušu koja je trajala tjednima i jak vjetar, prijeti opasnost od šumskih požara.
Najgori požar bjesnio je u srijedu u općini Las Hurdesu, blizu granice s Portugalom.
Vatra je već uništila oko 3500 hektara na tom području.
I u susjednom Portugalu vatrogasci i pripadnici civilne zaštite bore se sa šumskim požarima, pogotovo u središnjem dijelu zemlje, gdje su na nekim područjima temperature iznad 40 stupnjeva.
U Hrvatskoj sve toplije
Pretežno vedro je jutros u većem dijelu zemlje, svježe je, osobito u gorskim područjima, 9,3 stupnjeva je izmjereno u Gorskom kotaru. Vjetar je većinom slab u unutrašnjosti, samo na istoku zemlje puše umjeren sjeverozapadnjak, prognozira naša meteorologinja Tea Blažević.
Na moru dominira bura, u nastavku dana na dijelu obale zapuhat će zapadnjak i jugozapadnjak, ali većinom sjeverozapadnjak, koji može biti i jak poslijepodne uz obalu srednjeg i južnog dijela Jadrana. Danas će u većini predjela prevladavati sunčano, prolazno uz umjerenu naoblaku.
I četvrtak će biti većinom sunčano uz promjenjivu naoblaku, većinom vruće i vrlo vruće, uz temperature i do 34.
Od petka, uslijed premještanja hladne fronte sjevernije od naših krajeva, nestabilnije na kontinentu, lokalno uz pljuskove praćene grmljavinom, a nestabilno će biti i tijekom subote.
U takvim okolnostima u unutrašnjosti će biti manje vruće.
Na moru bez promjene tako da će rasti vjerojatnost za toplinski val.
Ekstremne vrućine i u Britaniji
Postoji 30 posto izgleda da će nedjelja biti najtopliji dan u povijesti mjerenja u Velikoj Britaniji, objavila je meteorloška služba izdajući upozorenje za ekstremne vrućine u dijelovima Britanije za ovaj tjedan.
Rijetko izdavano upozorenje navodi da bi mogla postojati opasnost po život ili moguću ozbiljnu bolest kao posljedicu visokih temperatura.
Ostali problemi mogu uključivati zatvaranje cesta i kašnjenja ili otkazivanja željezničkog i zračnog prometa.
Met Office je objavio da upozorenje stupa na snagu u noći na nedjelju, kada se predviđa da će temperature porasti iznad 30 stupnjeva.
Najtopliji dan zabilježen u Ujedinjenom Kraljevstvu bio je u srpnju 2019. kada je 38,7 stupnjeva Celzija izmjereno u Botaničkom vrtu Cambridgea.
Wales je u ponedjeljak zabilježio najtopliji dan u godini jer je živa dosegla 28,7 stupnjeva u Bute Parku u Cardiffu.
U Engleskoj je temperatura dosegla vrhunac od 32 stupnja u Northoltu na zapadu Londona.
Najtopliji dan u Engleskoj dosad ove godine ostaje temperatura od 32,7 stupnjeva zabilježena u Santon Downhamu u Suffolku 17. lipnja.
Network Rail je upozorio da će ovaj tjedan vjerojatno biti na snazi ograničenja brzine na nekim dijelovima mreže koji su najviše pogođeni vrućim vremenom.
Vatrogasne službe pozvale su ljude na piknike umjesto roštiljanja tijekom toplog vremena nakon niza požara.
Upozorenja u 84 grada u Kini
Toplinski val hara i Kinom, a stanovnici bježe u skloništa za zračne napade kako bi se rashladili, dok su 84 grada diljem zemlje danas izdala najvišu, crvenu razinu upozorenja.
Crveno upozorenje znači da se očekuje da će temperature dosegnuti više od 40 Celzijevih stupnjeva u naredna 24 sata. Vlasti su također izdale upozorenja za regije u rasponu od središnje pokrajine Shaanxi do istočne obalne pokrajine Jiangsu. U pokrajinama Zhejiang, Sichuan i Yunnan također bi danas temperature mogle porasti iznad 40 stupnjeva, prema Središnjem meteorološkom opservatoriju.
Temperature se penju već nekoliko dana, a Šangaj je u nedjelju prvi put ove godine objavio crveno upozorenje. Šangaj je iskusio samo 15 dana s temperaturama iznad 40 stupnjeva otkako je grad počeo voditi evidenciju 1873. godine.
Prodavači u gradu izvijestili su o porastu prodaje sladoleda, dinja i rakova ohlađenih u likeru – popularnog ljetnog jela. U prostranom parku divljih životinja u Šangaju osam tona leda se svaki dan koristi za rashlađivanje lavova, pandi i drugih životinja. Drugi dijelovi zemlje, poput mjesta u jugozapadnom Sečuanskom bazenu, također su iskusili rekordno visoke temperature ove godine.
Grupa za zaštitu ptica: Zbog vrućina ptice padaju s neba
Prema Swifts UK, grupi posvećenoj pticama selicama, toplinski val uzrokuje ptice u Britaniji padaju s neba.
Izdala je smjernice za sve koji pronađu ptice na tlu.
Svijet
Austrijski OMV zaplijenio Gazpromov plin
Austrijska energetska tvrtka OMV ‘naplatila’ je dosuđenu odštetu u arbitražnom sporu protiv ruskog Gazproma zapljenom plina, reklo je pet izvora, i sada ruski plin kupuje na burzi ili preko posrednika, napominju austrijski mediji.
Austrijski OMV izvijestio je sredinom studenog da je dobio arbitražni spor protiv ruskog Gazproma prema kojem ima pravo na 230 milijuna eura odštete za neredovite isporuke u rujnu 2022. godine.
Postupak je pokrenut u siječnju 2023. godine i OMV namjerava “odmah” naplatiti iznos koji bi trebao povećati njegov “čisti operativni rezultat, prilagođen za vrijednost zaliha i operativni novčani tok”, stoji u priopćenju.
OMV je 2022. godinu zaključio u gubitku.
Ruski Gazprom OMV-u obustavio isporuke plina
Ruski Gazprom obustavio je pak nakon te odluke isporuke plina OMV-u.
“Austrijska tvrtka tim potezom krši propise. Vjerujem da je naš odgovor više nego opravdan. Nećemo biti dobrotvori u tom slučaju”, rekla je prošli četvrtak glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.
Gazprom je u rujnu 2022. godine smanjio isporuke iz objektivnih razloga, naglasila je Zakharova, podsjetivši na eksplozije na plinovodu Sjeverni tok i obustavu tranzita plina kroz plinovod Yamal-Europe.
Nitko i dalje ne govori o tim faktorima, naglasila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Austrijska kompanija zaplijenila je isporuke ruskog plina za listopad, rekla su tri izvora bliska OMV-u i Gazpromu. OMV je prvi kupac u EU koji nije platio Gazpromov plin, rekao je jedan od izvora u ruskoj kompaniji.
Gazprom zapljenu smatra neplaćanjem i zato je obustavio isporuke, rekao je izvor blizak Gazpromu.
Zapljena je bila posljednja prilika za OMV pred moguću obustavu tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu, dodaje izvor u austrijskoj kompaniji. Zbog obustave isporuka OMV sada može tvrditi da je Gazprom prekršio ugovor, tumači jedan od pet izvora.
Gazprom je odbio komentirati buduće odnose s OMV-om. Glasnogovornica OMV-a rekla je da Gazprom prestao isporučivati plin, dodavši da im plin vjerojatno više neće stizati.
OMV-ovi ugovori s Gazpromom uključuju klauzulu prema kojoj austrijska kompanija mora platiti plin i ako ga ne preuzme, napominje Reuters.
Ruska kompanija ne isporučuje više OMV-u plin, ali isporuke nisu stvarno zaustavljene i austrijsko-slovačku granicu u Baumgartenu prelazi gotovo ista količina plina kao i ranije, piše austrijska novinska agencija APA.
Gazprom sada prodaje plin na burzi ili preko posrednika, a krajnji je kupac vjerojatno OMV, koji i dalje mora ispunjavati ugovorne obaveze o isporukama, dodaje APA, ali ne na temelju dugoročnog ugovora s ruskom tvrtkom.
Na burzama je pak u posljednje vrijeme ponovo zavladala nervoza i plin je samo od početka studenog poskupio za 22,5 posto, na 49 eura za megavatsat, navodi austrijska agencija.
Svijet
Europu sve češće potresa nestašica lijekova. Za dobar dio ne postoji zamjena na tržištu, pacijenti ugroženi
Prema podacima EURORDIS-a, svaki peti pacijent je zbog nestašice lijeka doživio stres, za njih 14 posto simptomi su se pogoršali, dok je oko četiri posto pacijenata bilo hospitalizirano ili je doživjelo pogrešku u odabiru alternativnog lijeka. Povremene nestašice lijekova postale su zadnjih godina naša realnost, a lijek koji nedostaje uglavnom ima svoju zamjenu na tržištu. Ipak, između sedam i 16 posto svih nestašica lijekova u Europskoj uniji odnosi se na lijekove koji nemaju alternative, odnosno nemaju zamjenski lijek, a neki od takvih slučajeva proteklih godina završili su i smrću. Pacijenti u zemljama članicama EU-a danas žive u riziku da će morati prekinuti svoju terapiju, što stvara globalnu anksioznost, a u slučaju da do nestašice dođe, može imati financijske i zdravstvene posljedice.
Problem nestašica lijekova bio je temom Media seminara u Europskoj agenciji za lijekove (EMA) na kojem su prezentirana iskustva liječnika i pacijenata u takvim okolnostima, prenosi Novi list.
Fatalni ishodi
Prema podacima EURORDIS-a, Europskog saveza za rijetke bolesti koji okuplja udruge pacijenata iz 74 države, istraživanje provedeno u Francuskoj 2018. godine pokazalo je da je nestašicu lijeka doživjelo 25 posto svih pacijenata, a 45 posto moralo je odgoditi, promijeniti ili prekinuti svoju terapiju. Svaki peti pacijent zbog toga je doživio stres, za njih 14 posto simptomi su se pogoršali, dok je oko četiri posto pacijenata bilo hospitalizirano ili je doživjelo pogrešku u odabiru alternativnog lijeka.
Slučajevi smrti koje se povezuje s nestašicama lijeka nisu česti, a niti u jednom nije službeno potvrđeno da je smrt bila izazvana nestašicom. Ipak, ta veza je u nekim slučajevima jasna, a činjenica je da – ako lijeka nestane s tržišta – pacijenti nerijetko hodaju od bolnice do bolnice, od ljekarne do ljekarne, a nekad čak i u druge regije da bi ga pronašli. Zamjenski lijek, ako i postoji, ne pokriva uvijek u potpunosti originalni lijek, a nerijetko nosi i dodatni trošak koji pacijent mora platiti iz vlastitog džepa, upozorava Francois Houyez, predstavnik EURORDIS-a. Jedan od slučajeva koje navodi zabilježen je u Rumunjskoj, gdje je pacijentica s primarnom imunodeficijencijom, bolesti kod koje se tijelo ne može boriti protiv infekcija, zbog nestašice ostala bez terapije imunoglobulinom.
“Rumunjska je vlada uvela novi porez na sve farmaceutske proizvode, nakon čega je dobavljač zbog pada profita povukao lijek s tržišta. Imunoglobulin je bio dostupan samo u bolničkim ljekarnama u glavnom gradu, a ne i u ostatku zemlje. Pacijentica je bila previše bolesna da putuje, čekala je da imunoglobulin stigne u obližnju ljekarnu, ali je u međuvremenu umrla od infekcije”, naveo je Houyez. Ovaj je slučaj, ističe, dovoljno dokumentiran da bi se smrt povezala s nestašicom imunoglobulina.
Čekanje na zamjenu
“Bilo je pacijenata koji su morali prekinuti tretman i rak im se vratio. Na sreću, nestašice lijekova se uglavnom dobro kontroliraju i ne traju dugo pa pacijenti mogu čekati na zamjenu”, zaključuje Houyez.
Nestašice lijekova noćna su mora za liječnike, kaže Tiago Villaneuva, obiteljski liječnik iz Portugala.
“Pod pritiskom smo pacijenata i prisiljeni da im nekad propišemo manje djelotvorne ili manje sigurne zamjene. Kako liječnici nemaju nikakve kliničke smjernice o tome kako postupati u slučaju nestašice lijeka, u riziku smo od pogrešnog propisivanja lijeka”, upozorava Villaneuva. Situacije nestašica za liječnike su stresne kao i za pacijente, oduzimaju im puno vremena za procjenu koji zamjenski lijek propisati, a nerijetko se događaju i situacije u kojima bi pacijentu trebali propisati lijek koji je skuplji, a njihov pacijent ne može sebi priuštiti takvu alternativu. Ponekad je, ako i postoji zamjenski lijek, problem u doziranju, odnosno jačini zamjenskog lijeka, nekad su liječnici prisiljeni propisati lijek s drugom aktivnom supstancom, a veliki je problem kad lijek nema odgovarajuće zamjene, kao što je to slučaj kod cjepiva, ističe. Kad je riječ o nestašicama, obiteljski liječnici zbog manjka informacija osuđeni su učiti na vlastitim pacijentima, zbog čega je ugrožena kvaliteta zdravstvene skrbi, a u nekim krajevima nema ih dovoljno pa su pacijenti prepušteni sami sebi.
“Manjak liječnika prisutan je u čitavoj Europi, od Grčke do Norveške. Tako u Portugalu 15 posto pacijenata nema svog obiteljskog liječnika, a u regiji gdje radim bez liječnika je 40 posto stanovnika. Njima nema tko pomoći kad se suoče sa nestašicom svog lijeka”, navodi portugalski liječnik
Krivotvoreni lijekovi
Nestašicama su u zadnje vrijeme izloženi agonisti GLP-1 receptora, među njima i popularni Ozempic, koji se primjenjuju u liječenju šećerne bolesti tipa 2, a odobreni su i za mršavljenje kod pretilih osoba.
Predstavnici EMA-e upozorili su da su nestašice ovog lijeka dijelom posljedica primjene izvan odobrenih indikacija, primjerice za kozmetičko mršavljenje kod osoba koje nemaju zdravstvenih problema povezanih s tjelesnom težinom. Učestala potražnja pogoduje ilegalnoj kupovini lijeka, zbog čega raste rizik od distribucije krivotvorenih lijekova, što može imati ozbiljne posljedice za zdravlje pacijenata.
Iz EMA-e također upozoravaju na rizike od nabavke i uzimanja antibiotika na svoju ruku. Nestašice lijekova, poručuju, ne bi smjele biti povod za okretanje crnom tržištu ili nabavci lijeka drugim kanalima.
Svijet
NATO-ov admiral savjetuje poslovnim ljudima da pripreme “ratni scenarij”
Visoki NATO-ov admiral pozvao je u ponedjeljak poslovne ljude da pripreme “ratni scenarij” i prilagode svoju proizvodnju i distribuciju kako bi bili što manje izloženi ucjenama Rusije i Kine. “Ako budemo u stanju osigurati sve proizvode i usluge, to je ključni dio našeg odvraćanja”, rekao je šef NATO-ovo vojnog odbora, nizozemski admiral Rob Bauer u Bruxellesu.
Govoreći na konferenciji think tanka European Policy Centrea, rekao je da odvraćanje uključuje više od samih vojnih kapaciteta, budući da se u ratu koriste svi raspoloživi instrumenti.
“Svjedoci smo sve više sabotaža i Europa je to već doživjela u opskrbi energijom”, rekao je Bauer. “Mislili smo da imamo dogovor s Gazpromom, ali smo zapravo imali dogovor s gospodinom Putinom. Isto vrijedi za kinesku insfrastrukturu i proizvode. Ustvari smo imali dogovor s gospodinom Xi-jem“, dodao je.
Bauer je upozorio na ovisnost zapada o Kini iz koje dolazi 60 posto rijetkih metala i u kojoj se prerađuje njih 90 posto. Iz Kine stižu i kemijski sastojci za sedative, antibiotike, protuupalne i lijekove za visoki tlak.
“Naivni smo ako mislimo da Komunistička stranka neće iskoristiti tu moć. Poslovni ljudi iz Europe i Amerike moraju shvatiti da poslovne odluke koje donose imaju strateške posljedice za njihove države”, istaknuo je Bauer.
“Biznismeni trebaju pripremiti ratni scenarij i njemu prilagoditi svoju proizvodnju i distribuciju. Vojska dobiva bitke, a ekonomije dobivaju ratove”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
VAŽNO! S Višnjika objavili upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović
-
magazin3 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
Hrvatska4 dana prije
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane