Zdrava prehrana ključna je za zdravo tijelo – osobito kada je riječ o upravljanju težinom. Iako na metabolizam utječe niz različitih čimbenika, hrana koju konzumiramo također može igrati važnu ulogu. No, nije riječ samo o očitim krivcima poput čipsa i sladoleda; postoji nekoliko vrsta kruha na koje stručnjaci upozoravaju ako želimo zadržati vitak struk i brz metabolizam, uključujući i one koji bi nas mogli zavarati svojim izgledom.

Bijeli kruh je zloglasni krivac, a mnoge vrste višezrnatog kruha nisu bolje, tvrde nutricionistice. Evo na koje vrste kruha su upozorile.

Bijeli kruh
Bijeli kruh je ukusan i nezaobilazan u mnogim kuhinjama. Međutim, nutricionistica Lisa Richards tvrdi da je važno ograničiti unos ovog prerađenog ugljikohidrata ako pokušavamo smršaviti.

“Bijeli kruh sadrži rafinirane ugljikohidrate i nema vlakana ni drugih korisnih hranjivih tvari. Rafinirani ugljikohidrati izrazito su upalni i brzo se pretvaraju u šećer, uzrokujući nagli porast glukoze”, objasnila je za SheFinds. Sve te rafinirane komponente prepune su kalorija, ali tijelu ne treba puno energije da ih preradi, što s vremenom može ozbiljno utjecati na metabolizam.

Uz to, prerađena hrana poput bijelog kruha praktički nema nutritivnu vrijednost i neće nas dugo držati sitima što vjerojatno dovodi do prejedanja kasnije tijekom dana – a to, naravno, može ugroziti ciljeve mršavljenja.

Proizvodi od cjelovitih žitarica (poput višezrnatog kruha)
Većina ljudi već zna da je bijeli kruh najlošija opcija, ali to ne znači da smo sigurni ako u svoju košaricu dodamo višezrnati kruh. Na policama trgovina postoje mnogi kruhovi koji djeluju kao da su napravljeni od cjelovitih žitarica, ali zapravo mogu biti beskorisni za zdravlje.

“Višezrnati kruhovi tvrde da sadrže više vrsta žitarica. Ključno pitanje glasi: jesu li te žitarice cjelovite? Često su višezrnati kruhovi puni prerađenih verzija zobi, pšenice i ječma”, ističe nutricionistica i dijetetičarka Erin McCarthy.

Kao i bijeli kruh, konzumacija ovih prerađenih žitarica može uzrokovati skokove šećera i inzulina u krvi što dugoročno može negativno utjecati na metabolizam. Kako bismo bili sigurni da biramo zaista zdrav kruh, McCarthy savjetuje da biramo kruhove označene kao “100% cjelovite žitarice” ili “100% cjelovita pšenica”.

“Proizvodi od cjelovitih žitarica ne smiju biti navedeni kao obogaćeni jer cjelovite žitarice i dalje sadrže sve svoje hranjive tvari. Također, prirodno će imati više vlakana”, zaključila je McCarthy.

Novo istraživanje otkrilo je koje su najopasnije zemlje za posjetiti 2025. godine. Prema The Independentu, zemlje se procjenjuju na temelju niza faktora, uključujući sigurnost, medicinske rizike, klimatske promjene i mentalno zdravlje državljana, nudeći uvid u potencijalne prijetnje putnicima.

International SOS, globalna tvrtka za zdravstvene i sigurnosne usluge, dodjeljuje ocjene rizika koje odražavaju utjecaj razornih događaja kao što su sukobi, zarazne bolesti i ekstremni vremenski uvjeti. Razine rizika ocjenjuju se na ljestvici od “niskih” do “vrlo visokih” za medicinske rizike, i od “neznatnih” do “ekstremnih” za sigurnosne rizike.

Utjecale su geopolitičke napetosti
Sally Llewellyn, direktorica globalne sigurnosti u International SOS-u, naglasila je da su geopolitičke napetosti značajno utjecale na ocjene ove godine.

“Ni jednoj zemlji nije smanjena ocjena sigurnosnog rizika. Geopolitičke napetosti bile su najistaknutiji okidač, s promjenama u ocjenama rizika za lokacije poput Sudana i Libanona, gdje intenzitet i širenje sukoba sada utječu na više naseljenih centara i ukupna ocjena rizika je porasla”, rekla je Llewellyn.

Najopasnije zemlje za putovanja
Somalija, Sudan, Južni Sudan i Srednjoafrička Republika na vrhu su ljestvice najopasnijih zemalja zbog ekstremnih sigurnosnih rizika, prema karti koju je sastavio International SOS. Ostale zemlje označene kao izuzetno rizične su Jemen, Libija, Irak, Afganistan, Sirija i Ukrajina.

Zemlje s “visokim” sigurnosnim rizicima – jednu razinu ispod “ekstremnih”, uključuju Mali, Etiopiju, Nigeriju, Demokratsku Republiku Kongo, Pakistan, Mianmar, Papuu Novu Gvineju, Venezuelu, Haiti i Honduras. Studija je istaknula regije u kojima su sigurnosni rizici eskalirali tijekom 2024., uključujući sukobe u Sudanu, Libanonu, Izraelu i Mianmaru. Uočeno je da su se zone visokog ili ekstremnog rizika proširile u tim područjima zbog kontinuiranog nasilja.

Najsigurnije zemlje za putovanja
Ujedinjeno Kraljevstvo je, nasuprot tome, dobilo “nisku” ocjenu rizika u svim kategorijama osim mentalnog zdravlja, gdje je oko 15 posto stanovništva prijavilo probleme, što je drugi najviši rezultat na globalnoj razini.

Zemlje koje se smatraju najsigurnijima na svijetu iz perspektive sigurnosnog rizika uključuju Kanadu, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku, Francusku, Maroko i Vijetnam.

Uobičajena navika koju većina nas radi ujutro, čim otvorimo oči, jest provjeravanje mobitela. Istraživanja pokazuju da milijuni ljudi posežu za mobitelom čim se probude, s povećanjem internetskog prometa nakon 6, 7 i 8 sati ujutro.

Pregled novosti na društvenim mrežama ujutro može biti zanimljiv, no to može biti loše za nas. Suočavanje s informacijama i plavim svjetlom odmah nakon buđenja može uzrokovati mentalni umor i potaknuti stres te otežati fokus i prioritizaciju tijekom dana. U nastavku donosimo pet razloga zbog kojih bismo trebali izbjegavati korištenje telefona odmah ujutro.

Utječe na mozak
“Kada se probudimo, mozak je u stanju ‘inercije sna’, tromog prijelaza između spavanja i budnosti, kada kognitivne funkcije još nisu potpuno obnovljene”, za Independent objašnjava psiholog Antonio Kalentzis.

“Uzimanjem telefona i preplavljivanjem mozga notifikacijama ili društvenim mrežama, prekomjerno stimuliramo prefrontalni korteks, što može dovesti do mentalnog umora i smanjene koncentracije tijekom dana.”

Remeti san
Plavo svjetlo telefona smanjuje melatonin, narušava ritam spavanja i povećava stres odmah nakon buđenja.

Utječe na raspoloženje
Pregledavanje društvenih mreža može izazvati anksioznost, stres ili osjećaj nezadovoljstva sobom te otežavajući pozitivan početak dana, objašnjava Kalentzis.

Napreže oči
Izlaganje svjetlu ekrana nakon sna može uzrokovati neugodu, suhoću i kronično naprezanje očiju.

Smanjuje produktivnost
Jutarnje korištenje mobitela odvlači pažnju i smanjuje produktivnost. Umjesto da započnemo dan fokusirano, riskiramo pasivno pregledavanje sadržaja, kaže Kalentzis. Ova navika usporava ustajanje iz kreveta i otežava prelazak na važnije aktivnosti.

Kako prekinuti jutarnju naviku korištenja mobitela?
Punite mobitel izvan sobe – izbjegnite iskušenje punjenjem telefona izvan spavaće sobe, savjetuje Kalentzis.
Koristite klasični alarm – zamijenite mobitel klasičnom budilicom. „Izbjegavajte koristiti mobitel kao budilicu jer nas to često navede da dan započnemo čitajući e-mailove ili pregledavajući društvene mreže“, savjetuje stručnjak za wellness Hector Hughes.
Uvedite jutarnju rutinu – započnite dan pozitivno uz aktivnosti poput istezanja, šetnje ili uživanja u kavi.