Connect with us

Hrvatska

Objavljeno stanje robnih zaliha: Stotine tona mesa, konzervi, mesnog doručka…

Objavljeno

-

U strateškim i tržišnim robnim zalihama posljednjeg dana prošle godine čuvale su se robe vrijedne 553 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu ranije više za 5.3 posto, navodi se u vladinu Izvješću o robnim zalihama za 2021. U strateškim zalihama, koje čine prehrambeni i neprehrambeni proizvodi čuvalo se 50.836 tona pšenice, 26.521 tona kukuruza, 912 tona ječma, 73 tone tjestenine, 40 tona pšenice.

Na policama je bilo i 475 tona svinjskog i 1014 tona junećeg mesa, 405 tona mesnih i 219 tona ribljih konzervi, 14 tona mlijeka u prahu, 5830 tona šećera, 494 tone kuhinjske soli, 24 tone jaja u prahu. Od neprehrambenih proizvoda, u zalihama je bilo 1154 kontejnera, 1629 šatora, 264 mobilne kućice, 9.7 milijuna litara eurodiesela, 5.5 milijuna litara eurosupera 95.

Strateške se zalihe stvaraju kako bi se zajamčila osnovna opskrba stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih ili tehnoloških nepogoda i katastrofa i trebaju osigurati osnovnu opskrbu 50-ak tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana.

Nabavljene robe vrijedne 44.3 milijuna, najviše išlo na cisterne za vodu

Radi popune Bilance strateških zaliha lani su nabavljene robe vrijedne 44.3 milijuna kuna. Za nabavu brašna, kukuruza, tjestenine, sira u listićima, CSO paketa, džema, mesnog doručka,  jaja u prahu, ribljih konzervi i riže utrošeno je 19.3 milijuna, a gotovo 25 milijuna za nabavu deset neprehrambenih proizvoda. Najviše se, 21 milijun kuna, utrošilo za nabavku 14 višenamjenskih autocisterni za prijevoz vode.

Popis roba u strateškim zalihama obavljen je na 236 lokacija, a usporedba sa stanjem u robnom knjigovodstvu pokazala je inventurni manjak od 8.5 milijuna kuna i to mlijeka u prahu, šećera i vode za piće. Manjak prvih dviju roba utvrđen je već kod popisa koncem 2017. godine. Tvrtka je u postupku predstečajne nagodbe i manjak se rješava kroz predstečajnu nagodbu. Manjak vode za piće nastao je zbog problema u pakiranju vode od pet litara, manjak je namiren u siječnju ove godine, što je utvrđeno i kontrolom.

U 2021. godini nije bilo prodaje roba strateških robnih zaliha.

Žurna nabava bez javne nabave

I lani je država značajna sredstva utrošila u borbu s koronavirusom pri čemu je žurna nabava zaštitne i druge opreme i roba izuzeta od primjene Zakona o javnoj nabavi. Vrijednost tako nabavljenih roba iznosila je 144 milijuna kuna, čemu treba dodati i troškove usluga prijevoza, špediterskih usluga, popravka kontejnera od 2.3 milijuna kuna.

Nabavljena roba isporučena je Ravnateljstvu civilne zaštite, Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a ukupno je vrijedna 142.5 milijuna kuna. Za potrebe bolnica, trijaže i sličnih usluga, na korištenju se nalaze 182 kontejnera, a još 76 koristilo ih se za zbrinjavanje stanovništva u Zagrebu i općini Marija Bistrica.

Za sanaciju posljedica potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku te Zagrebačku i Karlovačku županiju nabavljene su robe vrijedne 76 milijuna kuna, a uz nabavljene, u Sisačko-moslavačku županiju ukupno je lani isporučena roba u vrijednosti 104 milijuna kuna.

Manjak od 15.9 milijuna, visoki troškovi održavanja skladišta

Ravnateljstvo za robne zalihe prošlu je godinu zaključilo s manjkom od 15.9 milijuna kuna, no zahvaljujući viškovima iz prethodnog razdoblja, u ovu je godinu ušlo s viškom od 53 milijuna kuna.

Održavanje vlastitih skladišta Ravnateljstvo je lani stajalo 4.8 milijuna kuna, što je 62 posto više u odnosu na 2020. godinu. Stoga, naglasak u daljnjem poslovanju treba staviti na osiguranje sredstava za nabavu roba i na daljnju modernizaciju vlastitog skladišnog prostora, navodi se u Izvješću.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Inflacija u EU ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.

Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.

U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.

Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.

Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.

Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.

Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.

U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.

Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.

Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.

Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao

Objavljeno

-

Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.

Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.

“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.

Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.

“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.

Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima

Objavljeno

-

By

Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.

Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.

Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.

Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.

Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.

Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.

Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.

Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.

Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu