Connect with us

Hrvatska

Sve više zaraženih: Tko mora u izolaciju, tko ne… koje su mjere uopće na snazi

Objavljeno

-

Jučer je u Hrvatskoj zabilježeno 2.239 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a tjedan prije imali smo 1.808 novozaraženih. Zamjernica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin komentirala je u Novom danu N1 televizije trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

“Mi od druge polovice lipnja imamo veliki porast broja oboljelih. Srećom, on se zaustavlja u zadnja dva tjedna. Sad je rast ispod 80 posto, ali bio je 180 posto u prva dva tjedna srpnja”, govori Pavić Šimetin dodajući da u usporedbi s drugim zemljama Europe, val rasta brojeva kasni u Hrvatskoj. “Kad gledamo kartu, tamnocrvena je cijela Europa, ali u usporedbi s drugim zemljama, mi smo u povoljnijoj situaciji”, kaže.

“Ako imamo puno novooboljelih, uvijek će biti i onih starijih, bolesnih i onih koji će, nažalost, završiti i s hospitalizacijom i sa smrtnim ishodom”, kaže Pavić Šimetin.

“Možemo očekivati rast brojki i koji tjedan duže nego u Sloveniji. Možda bi vrhunac mogao biti sredinom kolovoza”, govori Pavić Šimetin.

Mjere na snazi

“Mi sada imamo jako blage mjere i vrlo malo mjera. Osnovna mjera je da pozitivne osobe moraju biti u izolaciji. Osobe koje su u kontaktu, ne moraju u karantenu, nego ih samo molimo da 10 dana nakon kontakta nose masku i da se peti dan samotestiraju. Za pozitivne je izolacija obvezna, propisuje je obiteljski liječnik ili epidemiolog. Isto je za sve, cijepljene i necijepljene. Kontakti ne bi trebali ići u posjet starijim i bolesnim članovima obitelji. Svako tko je bio u kontaktu s pozitivnom osobom kroz tih 10-ak dana treba promatrati svoje simptome, izmjeriti tu i tamo temperaturu tako da otkrije moguću bolest u što ranijoj fazi”, objašnjava Pavić Šimetin.

Što se tiče osoba koje se samotestiraju i budu pozitivne, ona kaže kako se te osobe ne ubrajaju u službene statistike. “Nigdje se ne broje samotestirani. Broje se oni koji su išli na testiranje i dobili rezultat. Naša je preporuka svima koji se samotestiraju i budu pozitivni da to potvrde na testu. Ljudi nemaju motivaciju covid-potvrde, pogotovo ako su cijepljeni. I to je jedan razlog zašto se ljudi ne odlučuju na potvrđivanje tog testa”, kaže.

Maske i efikasnost cjepiva

“Maske sada sigurno imaju manju vrijednost nego u prethodnim fazama pandemije, kada virus nije bio toliko zarazan. Maska sad ne pruža tako veliku zaštitu kao u prethodnim fazama, ali i dalje preporučujemo nošenje maski, osobito starijima, osobito u zatvorenom i kad ne mogu održavati distancu. Što se tiče ljekarni, često je pitanje zašto nositi maske. U ljekarnu odlaze osobe koje su bolesne, češće su tamo bolesne osobe neog negdje drugo. Ako ništa, za magistre koje rade tamo je dobro da osobe koje dolaze nose masku”, kaže zamjenica ravnatelja HZJZ-a.

“Cjepivo ne štiti od ponovnog zaražavnja, osim nekoliko mjeseci od posljednje doze. Pozivamo zato starije građane da se cijepe i četvrtom dozom, odnosno drugom booster dozom jer prošlo je dosta vremena od treće doze, koja je uglavnom išla najesen 2021. Ono što pokazuju podaci, a može se vidjeti i kod nas, je da cijepljenje ili preboljenje unatrag nekoliko mjeseci štiti od hospitalizaicje i smrtnog ishoda”, kaže.

“Oko 70 posto odrasle populacije cijepljeno je s dvije doze, negdje oko 900.000 građana nije primilo nijednu dozu cjepvia. Oko 900.000 njih je primilo treću dozu. To znači da oko 2 milijuna njih treba primiti drugu, a svega oko 2.000 grđana primilo je četvrtu dozu.”

Neiskorištene doze cjepiva

Što se tiče neiskorištenih doza cjepiva, Pavić Šimetin kaže kako “povrat novaca nije moguć za jednu zemlju, moralo bi se za cijelu EU događati na isti način”.

“EK pregovara s prozvođačima u ime EU-a. U Hrvatskoj potrošeno oko 5 milijuna doza, nešto je na skladištu HZJZ-a, nešto i u županijskim zavodima. Trenutno nemamo situaciju da nama neko cjepivo baš sada propada jer doniramo cjepiva drugim zemljama i preko Covaxa. Najviše cjepiva odlazi u afričke zemlje, nešto i u Aziju ide. ”

Povratak covid-potvrda

Što se tiče ponovnog uvođena covid-potvrda, ona kaže da će Hrvatska raditi kako budu radile i ostale zemlje. “Sad je situacija takva da se one gotovo ne koriste ili se koriste vrlo rijetko. Hoće li i kako to biti najesen, teško je reći, ali vjerojatno će ovisiti o novom cjepivu. Ako se ono pokaže efikasno i stigne u rujnu, vjerojatno će EK tražiti to se to veže, ali zasad to ne znamo”, zaključuje Pavić Šimetin.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Povlači se popularna vrsta zimnice: Nije sigurna za konzumaciju, javite se u trgovinu

Objavljeno

-

By

Michal Jarmoluk from Pixabay / ilustracija

Iz trgovine su kupce obavijestili da proizvod povlače iz predostrožnosti.

Proizvod se povlači iz prodaje zbog moguće prisutnosti komadića stakla u sadržaju, izvijestili su iz KTC-a.

Riječ je o staklenkama Zvijezda delikates krastavaca 670 g. Obavijest se odnosi na LOT broj: L040425N102, rok trajanja: 23. 1. 2028., dobavljač:Zvijezda plus d. o. o.

Iz KTC-a su pozvali kupce da se jave na prodajno mjesto gdje su proizvod kupili radi povrata novca.

Proizvod su odlučili povući iz prodaje iz predostrožnosti, nakon što je nekoliko dana prije na stranicama “Halo, inspektore” objavljeno da je jedan kupac u staklenki krastavaca koju je kupio u Sparu pronašao komadiće stakla.

Na upit platforme “Halo, inspektore” iz Zvijezde su odgovorili kako se ispričavaju kupcu te su odmah pokrenuli interni postupak i kontaktirali s proizvođačem Naturala d. o. o. iz Slatine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?

Objavljeno

-

By

Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore.

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti.

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdjenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane – uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja – pisanice.

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama.

Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Jadranu snimljen veliki morski pas: “Umro bih od straha da ga vidim blizu”

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Kod mjesta Brestova na otoku Cresu u nedjelju je u moru snimljen veliki morski pas. Riječ je o golemoj psini latinskog naziva cetorhinus maximus.

Nakon kitopsine riječ je drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu koja može narasti i do deset metara dužine. No, bezopasan je za ljude i životinje jer se hrani planktonima i drugim sitnim organizmima.

Pojavljuje se u mirnim i toplim vodama te se nerijetko naziva i “basking shark” (sunčajuća psina) zbog načina hranjenja i tromog kretanja. Nalazi se na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Republike Hrvatske, a već je viđen blizu naše obale.

“Umro bih od straha da ga vidim blizu sebe, ali predivno ga je vidjeti s broda”, jedan je komentar u Facebook grupi Živi svijet Jadranskog mora.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu