Svijet
KORONAVIRUS Ljudi uspoređuju simptome varijante BA.5 s meningitisom. A što kažu stručnjaci?
Podvarijanta omikrona, BA.5, postala je dominantna ovog ljeta u SAD-u i Velikoj Britaniji, gdje je čak 70 posto zaraženih, procjenjuje se, pozitivno upravo na ovu mutaciju koronavirusa.
Lakše se zaraziti BA.5 podvarijantom nego ostalim varijantama Covida, djelomično zato jer izbjegava odgovor imunosnog sustava u usporedbi s drugim varijantama s kojima se svijet dosad suočio. To znači da se lakše ovom podvarijantom zaraziti više puta, samo nekoliko tjedana ili mjeseci nakon prvog preboljenja, prenosi Insider.
Dr. Claire Taylor, liječnica opće prakse iz Velike Britanije, nedavno je na Twitteru napisala da se cijela njezina obitelj zarazila koronavirusom čak dva puta u razmaku od samo 12 tjedana. Taylor sumnja da je za drugu zarazu odgovorna upravo BA.5 podvarijanta.
„Čak i ja sam bila iznenađena kad smo se ponovno zarazili tako brzo”, napisala je, dodajući da se njen devetogodišnji sin nakon druge zaraze žalio na bol i ukočenost u vratu, kao i da je imao temperaturu od gotovo 39 stupnjeva.
„Moja prva pomisao bila je da je to meningitis,” kaže Taylor.
Ali, iako jest istina – generalno – da se BA.5 sve više i više razlikuje od onog omikrona koji smo naučili prepoznavati preko zime, to još uvijek nije potpuno drugačiji virus i nije kao meningitis.
Mnogo simptoma zaraze koronavirusom još uvijek je slično onima s početka godine. Stručnjaci za zarazne bolesti i dugi Covid kažu da simptomi koji dolaze s BA.5 podvarijantom omikrona nisu tipično usporedivi s meningitisom.
Za razliku od Covida, meningitis uključuje mnogo više temperature, osjetljivost na svjetlo i ukočenost u vratu.
Meningitis je oticanje membrana oko mozga i leđne moždine, koje izazivaju ozbiljne bakterijske ili virusne infekcije.
Dr. Julianne Burns, specijalistica pedijatrije za zarazne bolesti iz San Francisca, kaže da su simptomi BA.5 podvarijante koje je ona dosad vidjela kod pacijenata slični onima koji su se pojavljivali u drugim podvarijantama omikrona. Niti ona, a ni njeni kolege, nisu primijetili povećanje broja pacijenata oboljelih od Covida koji bi se žalili na ukočenost u vratu.
„Grlobolja, iscrpljenost, curenje iz nosa, kašalj i glavobolje,” kaže Burns za Insider, najčešći su simptomi Covida koje je primijetila kod pacijenata tijekom ljeta. „Možete dobiti mijalgiju, odnosno bol u mišićima, ali to nije toliko vezano za područje vrata, već cijelog tijela.”
Ni u djeci oboljeloj od Covida nije primijetila simptome meningitisa. Jedan simptom izdvaja se kao karakterističan za BA.5 podvarijantu kod djece, a to su gastrointestinalne smetnje, od kojih pate više nego odrasli zaraženi Covidom.
„Proljev, povraćanje, bol u trbuhu, gubitak apetita – sve to mogu biti simptomi Covida u djece,” navodi Burns.
Iscrpljenost od meningitisa vrlo je različita od kognitivne disfunkcije izazvane Covidom, objašnjavaju liječnici.
Dr. Bruce Patterson, koji tretira oboljele od dugog Covida, slaže se s tim stavom.
„Za mene, glavni simptom meningitisa je vrlo visoka temperatura,” govori Patterson za Insider i dodaje da su oboljeli od meningitisa češće potpuno iscrpljeni i onemoćali, dok oboljeli od Covida više pate od kognitivne disfunkcije.
Burns dodaje da djeca oboljela od meningitisa „žele samo ležati u krevetu i ne mogu se kretati,” kao i da su vrlo nervozna. Mogu biti osjetljiva na svjetlost kao i imati vrlo visoku temperaturu koju je teško spustiti – 38 ili više stupnjeva nekoliko dana zaredom.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…