Hrvatska
Čeka li nas konačno jesen bez epidemioloških mjera? Pogledajte što kaže HZJZ
U tjednu u kojem se zaraza koronavirusom ponovo počela širiti Europom i Hrvatskom, a u Australiji bilježe rekordne hospitalizacije i jedan od najvećih dnevnih brojeva umrlih od početka pandemije, povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides pozvala je članice EU-a da iskoriste ljeto kako bi se pripremile za novi val infekcija koronavirusom u jesen i zimu.
Kako se ljeto upravo primiče vrhuncu, bujanje zaraze u vrijeme dok smo još daleko od hladnih dana i povlačenja u zatvorene prostore, nije nimalo ohrabrujuće. Zbog naglog rasta broja oboljelih, Slovenija uvodi restrikcije posjeta u bolnicama, a ponovno se inzistira na nošenju zaštitnih maski u zdravstvenim ustanovama. U Hrvatskoj, zasad, nema naznaka uvođenju novih zaštitnih mjera.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) ne pripremaju nikakve posebne mjere da bi Hrvatska spremno dočekala jesen, jer – kako kažu – već imaju dovoljno iskustva da bi se nosili s novim valovima pandemije.
“S obzirom na to da već imamo raznih iskustava, samo ćemo primijeniti određeno iskustvo ako procijenimo da treba. Nadamo se svi da neće doći do ponovnog aktiviranja mjera, ali to ne možemo reći unaprijed”, kaže za Novi list epidemiologinja Iva Pem Novosel. Sve će, dodaje, ovisiti o masovnosti broja oboljelih, intenzitetu širenja zaraze u idućim mjesecima. Ako dođe do naglog porasta broja novooboljelih, morat će se razmišljati o ponovnom uvođenju mjera, no ne onako strogih kakve pamtimo.
“Svi bismo to iskreno željeli izbjeći. A prognoze nam je teško davati. Vjerojatno će doći do jačeg porasta, samo to sve opet ovisi o pojavi novih varijanti, što ne možemo znati unaprijed. Ne volimo prognozirati jer lako možemo pogriješiti. Istina je da se najesen s pogoršanjem vremena, zbog same prirode širenja koronavirusa, očekuje pojačanje intenziteta, kao i kod ostalih respiratornih virusa, a koliko će to povećanje biti, to samo nebo zna. To se stvarno ne može znati unaprijed”, suzdržana je Pem Novosel.
Iako već neko vrijeme živimo bez ikakvih mjera, pa smo ih već pomalo i zaboravili, činjenica je da gotovo na dnevnoj razini možemo čuti za nekoga iz kruga obitelji, kolega, prijatelja, poznanika, tko se razbolio od novih varijanti omikrona. Ma koliko ga željeli zaboraviti, virus je i dalje oko nas. Epidemiolozi su toga svjesni, ali ne očekuju da bi porast broja zaraženih od jeseni trebao donijeti dramatične situacije kakve smo gledali proljetos.
“Nije fraza, doista se situacija prati iz dana u dan. Nadamo se da do rujna neće eskalirati, ali da je ova nova varijanta omikrona jako zarazna, jest. Imamo tu sreću da se ljudi manje grupiraju. Nema škole, godišnji su odmori pa su se ljudi raspršili, a samim tim je šansa širenja manja. A što će biti najesen, to nitko ne može sada znati”, veli Pem Novosel i dodaje: “Ako smo za išta spremni, onda smo za ovo. Nadamo se da nas neće nešto posebno iznenaditi, da ne bismo znali reagirati. Samo ovisi koji je scenarij u pitanju. Ako ostane ovako, onda očekujemo da neće doći do preopterećenja bolnica i neće biti potrebe za uvođenjem novih mjera, možda samo blagih, a ako dođe neka žestoko zarazna varijanta koja bi izazvala jako velik porast broja novozaraženih, onda bismo o tome ozbiljnije razmišljali.”
“Nikad se ne zna što nas iza ugla čeka, ali po ovom dosad ne očekujemo nekakve dramatične situacije”, zaključuje.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega