Connect with us

Svijet

MMF objavio novu prognozu: “Na rubu smo globalne recesije”

Objavljeno

-

Izvor: Photo by Etienne Girardet on Unsplash

Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je ponovno snizio prognoze rasta za svjetsko gospodarstvo, upozoravajući na rizike visoke inflacije i rata u Ukrajini koji bi mogli gurnuti svjetsko gospodarstvo na rub recesije.

Rast globalnog gospodarstva u 2022. godini usporit će na 3,2 posto, objavio je MMF snizivši prognozu iz travnja prema kojoj je bio projiciran u visini 3,6 posto, pokazuju ažurirane prognoze , koje obuhvaćaju samo velika gospodarstva i glavne skupine gospodarstava.

Dodaju da se svjetski BDP zapravo smanjio u drugom tromjesečju zbog pada u Kini i Rusiji.

Fond je smanjio i prognozu rasta za 2023., na 2,9 posto, u odnosu na travanjsku procjenu rasta od 3,6 posto, navodeći kao razlog utjecaj strože monetarne politike.

“Izgledi su značajno pogoršani od travnja. Svijet bi uskoro mogao biti na rubu globalne recesije, samo dvije godine nakon posljednje”, izjavio je glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas.

Izgledi vrlo neizvjesni

Fond je objavio da su najnovije ažurirane prognoze “iznimno neizvjesne” i podložne negativnim rizicima ruskog rata u Ukrajini zbog kojeg rastu cijene energije i hrane.

Prema “uvjerljivom” alternativnom scenariju, koji uključuje potpuni prekid isporuke ruskog plina Europi do kraja godine i daljnji pad ruskog izvoza nafte za 30 posto, MMF predviđa da bi globalni rast tada usporio na 2,6 posto u 2022. i na dva posto u 2023., uz gotovo stagnaciju u Europi i SAD-u idućoj godini.

Globalni rast pao je ispod dva posto samo u pet navrata od 1970., objavio je MMF, uključujući i prvu godinu pandemije covida-19 2020.

MMF sada očekuje da će stopa inflacije u razvijenim gospodarstvima 2022. dosegnuti 6,6 posto, dok je u travnju predviđao da će iznositi 5,7 posto, dodajući da će ostati povišena dulje nego što se ranije očekivalo.

Nadalje, sada očekuju da će inflacija na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju u ovoj godini dosegnuti 9,5 posto, nasuprot projiciranih 8,7 posto u sklopu travanjskih procjena.

“Inflacija na sadašnjim razinama predstavlja jasan rizik za sadašnju i buduću makroekonomsku stabilnost, a njezino vraćanje zacrtanim razinama središnjih banaka trebalo bi biti glavni prioritet kreatora politike”, kazao je Gourinchas.

NIŽE STOPE RASTA VODEĆIH GOSPODARSTAVA

Za Sjedinjene Države, najveće gospodarstvo, MMF je potvrdio prognozu od 12. srpnja prema kojoj očekuje rast od 2,3 posto u 2022. i od anemičnih 1,0 posto u 2023., koje je prethodno u dva navrata od travnja snižavao zbog usporavanja potražnje.

MMF je znatno snizio raniju procjenu rasta za Kinu u 2022. godini – na 3,3 posto, s u travnju projiciranog u visini 4,4 posto, navodeći kao razlog izbijanje covida-19 i raširena zatvaranja u većim gradovima koja su ograničila proizvodnju i pogoršala poremećaje u globalnom lancu opskrbe.

MMF je također ocijenio da pogoršanje krize u kineskom sektoru nekretnina pogađa prodaju i ulaganja u nekretnine. Navode da bi dodatna fiskalna potpora Pekinga mogla poboljšati izglede za rast, no da bi kontinuirano usporavanje u Kini, potaknuto širenjem virusa većih razmjera i zatvaranjima, rezultiralo snažnim prelijevanjem.

MMF je smanjio procjene rasta eurozone za 2022. na 2,6 posto, s 2,8 posto u travnju, što odražava inflatorna prelijevanja zbog rata u Ukrajini.

Međutim, prognoze su znatnije smanjene za neke zemlje s većom izloženošću ratu, uključujući Njemačku, kojoj su procjene rasta za 2022. snižene na 1,2 posto, s 2,1 posto u travanjskim prognozama.

Za rusko gospodarstvo MMF predviđa pad za šest posto u 2022. zbog pooštravanja zapadnih financijskih i energetskih sankcija, te da će se smanjiti za daljnjih 3,5 posto u 2023., pokazuju ažurirane prognoze.

Procjenjuju i da će se ukrajinsko gospodarstvo zbog rata smanjiti za oko 45 posto, no takve su procjene vrlo neizvjesne.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu