Hrvatska
Tko su najčešće ‘mušterije’ HGSS-ovaca i koje su najčešće ozljede koje “zarade”?
U zadnjih dvadeset godina, broj akcija spašavanja HGSS-a se znatno povećao, a razlog su globalni trendovi i sve veće aktivnosti na neurbanim područjima. Oko 800 do 1000 akcija godišnje ima Hrvatska gorska služba spašavanja, od kojih su 550 klasične planinarske akcije, 250 je potraga, 30 akcija na vodi i 30 akcija helikopterom.
“U posljednjih desetak godina udesetorostručila se posjeta planinskim rijekama kroz rafting i kanjoning, a povećane su i druge sportske, turističke i rekreacijske aktivnosti, a ti trendovi će i dalje rasti”, rekao je pročelnik komisije za informiranje i analitiku HGSS-a Jadran Kapović za N1.
Broj akcija, oko 200, podjednak je u sva četiri godišnja doba. Tako da ljeti, kako objašnjava, nema značajno više akcija kao što se to čini. “Sezona je kiselih krastavaca pa je fokus javnosti lakše pridobiti za akcijsko spašavanje usred ljeta nego usred zime ili u jesen”, navodi.
Najviše spašavaju strane državljane (80 posto) u odnosu na domaće stanovništvo (20 posto) te muškarce (65 posto) nego žene (35 posto). Puno manje je teških ozljeda i smrti. Prevladavaju lakše ozljede kao što su uganuća, iščašenja i iscrpljenost, no na nepristupačnom terenu bez pravodobne intervencije HGSS-a mogu imati fatalne posljedice, upozorava.
Zahvaljujući brzim i kvalitetnim intervencijama većina akcija završava sretno i unesrećene osobe na vrijeme dobiju zdravstvenu zaštitu, ističe.
“Sad dvadeset i četiri osobe znaju nekoga oživjeti”
Kako bi građani imali priliku iz prve ruke doživjeti svakodnevicu gorskih spašavatelja, odnosno kako je to tragati za osobama i spašavati njihove živote na teško pristupačnim terenima organizirali su nedavno prvo Sljeme Rescue Race natjecanje ispred HGSS stanice Zagreb na Sljemenu.
Šest timova od četvero ljudi prošlo je kratku edukaciju o oživljavanju nakon koje su se okušali i u potrazi za “unesrećenom” osobom.
“Sad dvadeset i četiri osobe znaju oživjeti nekoga kao i osnove kako pomoći drugima i sebi dok mi ne dođemo”, kaže nam Kapović.
Osim spašavanja bave se i preventivom pa su se odlučili za ovakvu akciju kojoj je glavna poanta edukacija, objašnjava kako je došlo do ideje.
Interes je bio velik, dodaje. Samo 15 minuta nakon što su objavili videe u kojima pozivaju na natjecanje na svojim profilima prijavilo se više od dvadeset ljudi.
“Prvo smo zamislili da će biti pet timova po četvero, ali kad smo vidjeli koliki je interes, odlučili smo se za šest timova. Prijavili su se ljudi koji su stvarno htjeli doći. Bilo je nabrijanih, veselih i onih koji nas prate”, istaknuo je.
Svih dvadeset i četvero natjecatelja kroz tri izazova, oživljavanje, sastavljanje nosila i transport, doživjeli su kako je biti spašavatelj.
Iako oživljavanje, kako navodi, nije toliko često u planini, može se vrlo lako dogoditi, pogotovo sad kada su velike vrućine.
Većina sudionika znala je samo ono što su naučili na prvoj pomoći kad su polagali vozački ispit, ali za neke je to bilo jako davno. Među njima bile su i dvije ekipe s hitnog bolničkog prijema KBC Rebro pa su što se tiče oživljavanja bili u prednosti u odnosu na druge. No kako to nije bio jedini izazov snage su bile podjednake, priča Kapović.
Da bi pobijedili morali su pravilno izvršiti sva tri zadatka u čemu su se, kako ističe, svi jako dobro snašli.
“Svi su bili dobri, pažljivi i angažirani. Slušali su, htjeli probati nekoliko puta i bili su nabrijani da krenu. Osjetilo se da imaju poštovanja prema spašavateljima. Malo smo ostali zatečeni jer su stvarno bili jako dobri”, naglašava.
“Svi imamo neka teoretska znanja kako nekome pomoći, ali ona su samo teoretska”
Najbolji je bio tim PowerPuff Girls. Četiri prijateljice, Nataša Dobrenić, Daniela Horvat, Kristina Tenšek i Tajana Živković, pobijedile su u prvom Sljeme Rescue Race natjecanju. Ovo im je bila idealna prilika, kako priča Nataša Dobrenić, da dožive situaciju kad je netko unesrećen i treba pomoć na nepristupačnom terenu.
“Svi imamo neka teoretska znanja o tome što i kako pomoći nekome kad se nađe u nekoj nevolji ili nesreći, ali ona su samo teoretska. Vrlo često se dogodi da u tom trenutku kad nekome moramo pružiti pomoć zablokiramo, prestrašimo se i ne znam što učiniti”, govori članica pobjedničke ekipe koja godinama prati rad HGSS-a te je uspjela svoje prijateljice nagovoriti da se prijave.
Dodaje da su naučile kako se organizirati i raditi timski jer to je, kako kaže, bit HGSS-a. Također su naučile podijeliti znanja koja imaju. “Danieli i Tajani bolje je išla reanimacija, dok smo Kristina i ja više bile za tehnički dio kao što je postavljanje nosila”, kako kaže.
Dugogodišnje su članice trkačkog kluba Sljeme, ali dosad nisu bile u situaciji da nekome trebaju pružiti pomoć. No, uvijek se može, dodaje, dogoditi da će se neka od njih naći u takvoj situaciji i onda će ovo što su naučile moći i primijeniti.
“Valjda smo kroz život imale tu sreću da nismo imale nesretne situacije u kojima moramo nekome pomoći. Ovo nam je bila idealna prilika da ta znanja koja su negdje u pozadini obnovimo, da ih možemo primijeniti i vidjeti kako bi reagirale u situaciji da nekoga moramo spašavati”.
Kako je izgledalo natjecanje
Natjecanje je bilo dosta zahtjevno, potrebne su mnoge vještine, a jedna je i snalaženje u prirodi. Natjecatelji su dobili lokaciju koja nije bila potpuno točna, odnosno bila je malo izvan mjesta gdje se unesrećena osoba (lutka) nalazila, kako objašnjava natjecateljica Nataša Dobrenić.
Prednost im je što poznaju Sljeme pa su se uspjele orijentirati i dosta brzo pronaći pravu lokaciju mjesta nesreće. Zatim su trebale reanimirati osobu koja je bila bez svijesti, staviti na nosila i sigurno transportirati do mjesta izvlačenja, odnosno do cilja.
“Uz nas je cijelo vrijeme bio instruktor koji je pratio što i kako radimo jer je to donosilo bodove u cjelokupnom ocjenjivanju. Nije bila bit da budemo samo brzi, da na brzinu dođemo, oživimo osobu, bacimo na nosila i odjurimo. Trebalo se zaista posvetiti toj osobi, reanimirati i pažljivo smjestiti na nosila te doći do cilja. Ne možete trčati, treba biti u kontaktu s osobom jer se može dogoditi da padne u nesvijest ili prestane disati, ne možemo je ljuljati. Moramo računati da ta osoba ima pedeset kila pa na više iako su nosila lagana sama po sebi. Sve se to brojalo u konačnu ocjenu”, objašnjava.
“Ovo je odlična pokazna vježba jer se na praktičnim znanjima bolje uči”
Smatra kako nakon ove edukacije sigurno će moći, ako se nađu u takvoj situaciji, pomoći unesrećenoj osobi.
“Ovo je odlična pokazna vježba jer se na praktičnim znanjima bolje uči. Ljudi koji misle da to ne bi mogli i ne znaju kako bi reagirali mogu otkriti da se neće uspaničiti i da će uspjeti pomoći osobi koja je unesrećena. Mi znamo da sigurno budemo jer smo vidjele da to stvarno možemo”, naglasila je.
Dodaje kako je pandemija potaknula ljude da se više kreću prirodom, ali odlaze nepripremljeni pa se svašta može dogoditi. Ovo je još jedan način, kako poručuje, da potakne ljude da se više i bolje informiraju.
“Svi koji se nađu u nevolji trebali bi odmah pozvati pomoć jer ako se čeka može doći do težih posljedica. Isto tako oni koji naiđu na unesrećenu osobu trebaju pružiti pomoć pa makar samo biti s njom dok ne dođe stručna pomoć”, poručuje Nataša Dobrenić.
Voda ljeti život znači
Najvažnija je voda koja ljeti, kako naglašava pročelnik komisije za informiranje i analitiku HGSS-a Jadran Kapović, znači život jer je kretanje po velikom suncu iscrpljujuće. Prošle godine su imali puno akcija kojima je uzrok bio nedostatak vode. Nekad je i samo litra vode dovoljna.
“Voda je apsolutni prioritet. Ljeti se gubi litra tekućine na sat, pogotovo kod planiranja i ekstremnih uvjeta. Toplina u ovim situacija stvara ekstremne uvjete pogotovo na obalnim planinama jer nema toliko hlada i izvora vode”, objašnjava.
Kao primjer navodi Biokovo gdje je potrebno pet sati da se dođe do vrha. Stoga savjetuju da se ne ide na vrh ili da se krene rano ujutro, oko 4 sata. Dok za povratak treba pričekati da prođe dio dana kad je jako sunce, odnosno krenuti poslije 16 sati.
“Prije svega, treba se informirati i ako postoji mogućnost uzeti lokalnog vodiča koji dobro poznaje teren te zna procijeniti je li netko sposoban da odradi turu u jednom danu ili da se razdvoji u dva dana”, poručuje Jadran Kapović iz HGSS-a.
Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.
Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.
“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.
U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.
Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.
U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.
“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, poručuju iz Ministarstva obrazovanja.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.
“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.
“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.
U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.
“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.
Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.
Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.
Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
SOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA / U Zatvoru u Zadru u petak gostuju Stipe Božić i Feđa Klarić
PRIJAVITE SE / U ponedjeljak na Višnjiku sportsko-edukativno druženje Telemach Dani sporta!
VIDEO / Marko Perković Thompson predstavlja službeni videospot za “Nepročitano pismo”
FOTO / Akcija darivanja krvi u Policijskoj upravi zadarskoj
