Connect with us

Svijet

Živjeti s koronavirusom: Kako bi pandemija mogla izgledati u budućnosti?

Objavljeno

-

Dok se treća zima pandemije koronavirusa nazire na sjevernoj hemisferi, znanstvenici upozoravaju već iscrpljene vlade i stanovništvo da se pripreme za nove valove covida-19.

Samo u SAD-u moglo bi biti do milijun infekcija dnevno ove zime, rekao je za Reuters Chris Murray, šef Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME), nezavisne grupe za modeliranje na Sveučilištu u Washingtonu koja prati pandemiju. On je dodao da bi to bilo skoro dvostruko više od trenutnog dnevnog broja.

Diljem Velike Britanije i Europe znanstvenici predviđaju niz valova covida jer ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru tokom hladnijih mjeseci, ovog puta gotovo bez ograničenja u nošenju maski ili fizičke distance.

Međutim, iako bi slučajevi mogli ponovno narasti u idućim mjesecima, malo je vjerojatno da će smrtni slučajevi i hospitalizacije rasti istim intenzitetom, rekli su stručnjaci, koji smatraju da je za to zaslužno cijepljenje, booster doza, prethodne infekcije, blaže varijante i dostupnost efikasnih tretmana za covid.

Ove prognoze otvaraju nova pitanja o tome kada će zemlja izaći iz izvanredne faze covida u stanje endemske bolesti gdje je u zajednici s visokom stopom cijepljenja manja epidemije, vjerojatno na sezonskoj osnovi.

Mnogi stručnjaci su predvidjeli da će tranzicija početi početkom 2022. godine, ali je dolazak visoko mutirane varijante virusa omikron poremetio ta očekivanja.

“Moramo ostaviti po strani pitanje je li pandemija gotova”, rekao je Adam Kucharski, epidemiolog s London School of Hygiene and Tropical Medicine. On, kao i drugi epidemiolozi vide da se covid pretvara u endemsku prijetnju koja je i dalje problem.

Ostaje pitanje hoće li se pojaviti nova varijanta koja nadmašuje trenutno dominantne omikron podvarijante.

Ako ta varijanta također izazove težu bolest i u stanju je izbjeći prethodni imunitet, to bi bio najgori scenarij, prema nedavnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije za Europu.

Kako se navodi u izvještaju, “svi scenariji, s novim varijantama, ukazuju na potencijal za veliki budući val na razini koji je jednako loš ili gori od vala epidemije 2020/2021.”.

Faktori koji zbunjuju

Mnogi stručnjaci za bolesti rekli su da je predviđanje za covid postalo mnogo teže jer se mnogi oslanjaju na brze testove kod kuće koji se ne prijavljuju državnim zdravstvenim službenicima, prikrivajući stope infekcije.

BA.5, podvarijanta omikrona koja trenutno izaziva vrhunac infekcija u mnogim zemljama, izuzetno je prenosiva što znači da mnogi pacijenti hospitalizirani zbog drugih bolesti mogu biti pozitivni i biti ubrojani u teške slučajeve, čak i ako covid-19 nije izvor njihove nevolje.

Znanstvenici su rekli da druge nepoznanice koje kompliciraju njihove prognoze uključuju i to da li kombinacija cijepljenja i covid infekcije, takozvani hibridni imunitet, pruža veću zaštitu ljudima.

“Svako tko kaže da može predvidjeti budućnost ove pandemije ili je previše samouvjeren ili laže”, rekao je David Dowdy, epidemiolog s Hopkins Bloomberg School of Public Health.

Stručnjaci također pomno prate razvoj događaja u Australiji gdje nova sezona gripe u kombinaciji s covidom preplavljuje bolnice. Kažu da je moguće da bi zapadne zemlje mogle imati sličan obrazac nakon nekoliko mirnih sezona gripa.

“Ako se to dogodi tamo, može se desiti i ovdje. Moramo se pripremiti za sezonu gripe”, rekao je John McCauley, direktor Svjetskog centra za gripu na Institutu Francis Crick u Londonu.

SZO je priopćila da svaka zemlja i dalje treba pristupiti novim valovima sa svim raspoloživim alatima, od cijepljenja do intervencija kao što su testiranje i fizička distanca ili nošenje maski.

Izraelska vlada je nedavno zaustavila rutinsko testiranje putnika na covid-19 na svom međunarodnom aerodromu, ali je spremna nastaviti s praksom “u roku od nekoliko dana” ako se suoči s velikim porastom, rekla je Sharon Alroy-Preis, šefica javne zdravstvene službe ove zemlje.

“Kada dođe do vala infekcija, morat ćemo nositi maske, morat ćemo se testirati”, rekla je ona i dodala: “To je život s covidom.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu