ZADAR / ŽUPANIJA
PREMIJER U PUNTA SKALI: “Turizam trenutno jača naš fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni”
Premijer Andrej Plenković predstavio je danas na sastanku s turističkim sektorom izvrsne rezultate turističke sezone, naglasivši kako je već do sada ostvareno 10,7 milijuna dolazaka i 56,6 milijuna noćenja, što je 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja rekordne 2019. godine, a iznosi fiskaliziranih računa za dosadašnji dio godine su 20 milijardi i 581 milijun kuna, što je 33 posto više nego 2019. godine. Turizam jača fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni, s obzirom na globalnu energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske, poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade sastali su se danas u Hotelu Punta Skala u Petrčanima s predstavnicima turističkog sektora, županima priobalnih županija i gospodarstvenicima. Razgovarali su o dosadašnjim turističkim rezultatima i daljnjim planovima za turističku sezonu.
Otvarajući sastanak, premijer Plenković da je cilj raspraviti trenutne okolnosti vezane uz ovu turističku sezonu i općenito sva pitanja koja su bitna kako bi ta grana hrvatskog gospodarstva dala još značajniji doprinos razvoju gospodarstva i rastu BDP-a.
Podsjetio je da je glavna sintagma rekordne 2019. godine bila – održivi turizam. Nakon te uslijedile su dvije pandemijske sezone koje su u potpunosti promijenile optiku na turizam. Međutim, dodao je, dosadašnji podaci iz ove sezone već ukazuju na to da se turizam u potpunosti oporavio.
Do sada smo, naveo je premijer Plenković, već ostvarili 10,7 milijuna dolazaka i 56,6 milijuna noćenja, što je 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja rekordne 2019. godine.
Naglasio je da je, prema izvješću HNB-a, ove godine ostvareno najuspješnije prvo tromjesečje u prihodima od stranih turista u povijesti Hrvatske.
Iznosi fiskaliziranih računa za dosadašnji dio godine su 20 milijardi i 581 milijun kuna, što je 33 posto više nego 2019. godine.
Vladine mjere u pandemiji očuvale ogromni broj radnih mjesta u turističkom sektoru
Na svim je tim postignućima čestitao svim djelatnicima u turističkom sektoru, istaknuvši da turizam jača fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni, s obzirom na globalnu energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske.
U vremenu kada je trebalo očuvati radna mjesta, istaknuo je premijer Plenković, Vlada je napravila ogromne iskorake isplativši 800 tisuća plaća za radnike u privatnom sektoru, a veliki dio tih sredstava isplaćen je upravo turističkome sektoru.
Bio je to, dodao je, pravi potez koji je u tom trenutku jedino mogla napraviti država.
“To je bio potez koji je omogućio da hrvatske kompanije ostanu na nogama, radnici ostanu zaposleni, a hrvatske obitelji u egzistencijalnom smislu ne budu ugrožene”, poručio je.
Podsjetio je da je u godinama pandemije i ograničenja u Hrvatska provela brojne aktivnosti kako bi osigurala siguran boravak u Hrvatskoj, što je i tada omogućilo odlične rezultate turističke sezone.
Članstva u europodručju i Schengenu, kao i otvaranje Pelješkog mosta, posebno važna upravo za turizam
Osvrnuo se i na Strategiju razvoja turizma, koja je u javnom savjetovanju, a koja govori o konceptu cjelogodišnjeg turizma.
“Treba vidjeti što još možemo učiniti kako bi Hrvatska, s obzirom na konkurentska tržišta, osobito na Mediteranu, i dalje bila privlačna i omiljena destinacija brojnih turizma”, kazao je premijer Plenković.
U ovoj, 2022. godini, koju često naziva i godinom isporuke, napravljeni su ogromni iskoraci, rekao je premijer, govoreći o članstvima u europodručju i Schengneskom prostoru, koja su posebno važna upravo za turistički sektor.
Hrvatska je i važna auto-destinacija, a s izgradnjom Pelješkoga mosta i južni dio Dubrovačko-neretvanske županije odjednom postaje također auto-destinacija, što je premijer ocijenio velikim vjetrom u leđa ukupnom hrvatskom turizmu.
Kad se na to doda najbolji kreditni rejting koji je Hrvatska ikada imala prema sve tri vodeće svjetske agencije onda se može reći da su u makro okviru napravljeni iskoraci koji potiču gospodarstvo općenito, a osobito ovaj sektor.
Ovakvi susreti, dodao je premijer Plenković, prigoda su da se u fokus stave teme koje su od velike važnosti za turistički sektor – bilo da se radi o bržem izdavanju dozvola, ili pitanjima koja se tiču Zakona o radu, ili porezne politika, prometa, sigurnosti – kako bi Vlada mogla još više pomoći, pogotovo u kontekstu korištenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira ili Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Teza o održivom turizmu vratila se u naš diskurs
Nakon sastanka predsjednik Vlade kazao je kako je u vrlo otvorenom razgovoru ocijenjeno da je dosadašnji tijek turističke sezone izrazito uspješan. Ponovio je da je bilo gotovo 11 milijuna dolazaka, 56 milijuna noćenja te su prihodi bolji nego 2019. godine.
„Vratila se teza o održivom turizmu u naš diskurs”, poručio, zahvalivši svim koji su tome pridonijeli i učinili da upravo ova grana gospodarstva pridonese još više rastu BDP-a i da nam omogući fiskalni kapacitet kako bismo mogli djelovati u vrijeme jeseni u kontekstu ove energetske krize i inflatornih pritisaka i još agilnije intervenirati na pomoć hrvatskih građanima i hrvatskom gospodarstvu.
„Vrlo koristan sastanak, odlična atmosfera i ocjena svih da je ova sezona izrazito dobra“, zaključio je premijer.
Milanović jedini predsjednik koji odšuti Dan državnosti
Upitan o nedolasku ministara na svečani prijem koji organizira predsjednik RH Zoran Milanović danas na Kninskoj tvrđavi, Plenković je rekao da on nije pozvan na to i da ne razumije zašto mu se postavlja to pitanje.
“Što se tiču onih koji su pozvani, oni šalju svog predstavnika. Ono što je meni indikativno je da je to uopće tema. Kako nije bila tema čestitanje Dana državnosti. Milanović se nije oglasio. To je vjerojatno jedini slučaj u svijetu da jedan predsjednik odšuti Dan državnosti”, rekao je, dodavši da će sutra svi biti na svečanosti u Kninu.
“Imamo svoj program. Sutra je Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, praktički će cijela Vlada biti tamo gdje mora biti”, kazao je, dodavši da je predsjednik ove godine odlučio organizirati prijem te da će doći predstavnici onih resora koji su pozvani.
Ponovio je da nema sukoba, da postoji predsjednik koji svojim građanima ne čestita Dan državnosti, što većina medija doživljava kao normalno, a njemu se, koji nije ni pozvan, postavlja pitanje zašto ne ide na prijem.
„Sutra je praznik i mi ćemo biti tamo kao i svake godine,“ naglasio je.
Upitan o jučerašnjoj izjavi Milorada Pupovca o pustim selima u nekom dijelovima Hrvatske, premijer Plenković kazao je , kazao je da Vlada vodi politiku suživota, pomirenja i otvorenosti za povratak svih onih koji se žele vratiti u Hrvatsku.
„Ide li taj proces nekom željenom dinamikom ili ide nekakvim realnim tijekom s obzirom na protok vremena 27 godina, to je drugo pitanje“, dodao je.
Želimo da svi naši sugrađani žive po najvišim civilizacijskim standardima
Istaknuo je da je Hrvatska danas riješila sve svoje nacionalne zadaće.
„Želimo da vi naši sugrađani žive po najvišim civilizacijskim standardima. Zato imamo posebne programe za ona područja koja su dijelom područja koja su bila okupirana od strane JNA i velikosrpskog Miloševićevog režima od 1991. do 1995., želimo da na ta područja, osobito u zabačena sela, stigne i voda i struja. I da nivo života bude kakav je i u većini hrvatskih gradova i općina“, kazao je Plenković.
Rekao je i da misli da predstavnici SDSS-a u Vladi neće doći.
“Što se mene tiče, ne moraju svi biti svaki put. Bio je potpredsjednik Milošević 2020. godine kada je bila važna, 25. obljetnica. Doći će sigurno nekom drugom prilikom”, rekao je.
Upitan o kašnjenju remonta kanadera, Plenković je naglasio da je bitno što su ove, puno zahtjevnije protupožarne sezone od lanjske, postojeći kapaciteti od četiri kanadera bili dovoljni, ne samo da riješe sve požare u Hrvatskoj, nego da pomognu u nizu požarišta u BiH i u Sloveniji.
ZADAR / ŽUPANIJA
LIONS KLUB ZADAR / U restoranu A’Mare humanitarna izložba za Udrugu za Down sindrom
Nastavljajući svoje humanitarne aktivnosti Lions klub Zadar zajedno s hotelom A’Mare i zadarskom umjetnicom Anom Kolega priređuje humanitarnu prodajnu izložbu čiji je prihod namijenjen Udruzi za Down sindrom Zadarske županije.
Izložba će biti otvorena u petak, 8.11.2024. u restoranu A’Mare u 18 sati.
Cijena ulaznice iznosi 15 eura i uključuje finger food i piće dobrodošlice.
Prihod od ulaznica kao i prihod koji će se dobiti prodajom slika i drugih umjetničkih predmeta Ane Kolege – kišobrani, torbe, pregače, šalice i lončići, krpe, razglednice i grafike, uvelike će pomoći članovima Udruge za Down sindrom u provođenju nužno im potrebnih fizikalnih terapija.
Ta zadarska udruga okuplja 36 djece i mladih, većinom od 10 do 25 godina, a zajedno s njihovim roditeljima broji 106 članova. Djeca s down sidromom rađaju se s hipotonijom – slabošću mišića u cijelom tijelu i stalno su im potrebne fizikalne terapije, među ostalima plivanje. Većina ih mora imati trenera koji je stalno s njima i vodi terapije. Humanitarna akcija koja se priprema pomoći će upravo u tom pogledu i, ovisno o prikupljenim sredstvima, pokriti dio troškova terapija plivanja na Višnjiku. Udrugu za Down sindrom Zadarske županije osnovali su 2007. godine roditelji djece s tim sindromom kako bi im osigurali što bolju rehabilitaciju i kvalitetniju integraciju u zajednicu.
Integracija i inkluzija djece kreće u Udruzi koja na različite načine radi na senzibiliziranju javnosti, na edukaciji asistenata i učitelja pa za razliku od nekada, možemo reći da danas u Zadru, za djecu s down sindromom, imamo deset zaposlenih pomoćnika u nastavi. Sva su djeca uključena u neke vanjske aktivnosti, u plesne primjerice ili sportske klubove, kako bi se za svako od njih pronašlo najbolje rješenje, bilo obrazovno, bilo zdravstveno ili socijalno. Tako najjednostavnije i najbrže postaju dio društva – kaže predsjednica Udruge Suzana Periša dodajući kako je svaka pomoć u ostvarenju takvog cilja, dobro došla.
Upravo je to i motiv Ani Kolegi za sudjelovanje u ovoj humanitarnoj akciji. – Smatram da je vrlo važno doprinijeti društvenoj zajednici, svatko na način na koji može, s obzirom da je svijet danas individualiziran. Za društvo kao cjelinu se praktički ne mari, a baš to je neophodno za njegov opstanak. Jako mi je drago što mogu pomoći Udruzi za Down sindrom – kaže Ana Kolega, zadarska akademska slikarica, dobro poznata široj javnosti, posebice po razigranoj paleti i dinamičnim kompozicijama prepunih boja i suptilnih detalja. – Promatram i bilježim život, ne samo vlastiti nego i onaj koji se odvija oko mene i prikazujem ga na svoj način, ostavljajući svakome vlastitu interpretaciju onoga što vidi u mojim djelima – govori Ana Kolega koja likovnoj umjetnosti dodaje i pisanje, pjevanje i pokret kombinirajući sve to u razne performanse. Ta šarolikost i šarenilo koje živi vidljivo je i u njenim djelima. – Raznolikost je temelj svijeta u kojemu živimo, ključno je naučiti cijeniti svakog pojedinca, osigurati jednakost za svakog člana zajednice kojemu treba dati priliku za razvoj u skladu s osobnim potencijalom kako bi postao aktivni član zajednice – objašnjava Ana Kolega.
Njezine su riječi i najbolji poziv za dolazak u restoran A’Mare, u petak, 8. 11. kako bi se, bilo kupovinom ulaznice, bilo kupovinom nekog od izloženih djela čija cijena će biti od 25 do više stotina eura i dalje, pomoglo djeci i mladima iz Udruge za Down sindrom Zadarske županije.
ZADAR / ŽUPANIJA
GLAVNA SKUPŠTINA MATICE HRVATSKE / Zadarski ogranak nagrađen srebrnom poveljom za knjigu Tina Lemca
U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 26. listopada održana je Glavna skupština Matice hrvatske. Skupštinu su uz 155 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – Dubravka Đurić Nemec, izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek; povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra vlč. Vlado Mikšić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše; Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar; Gordan Ravančić, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest; Mislav Grgić, veliki meštar Družbe Braća Hrvatskog Zmaja; Darko Majstorović, predsjednik Strukovne udruge kriminalista i Vladimir Miletić, predsjednik podružnice te udruge za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Lobel Machala knjižničarski savjetnik i rukovoditelj Odjela Bibliografsko središte, uime ravnateljice NSK te direktorice u Privrednoj banci Zagreb Vilijana Belas i Jadranka Krajina, predstavnice donatora MH.
Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na dosadašnji dio mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove istaknuvši najvažnije projekte i aktivnosti ostvarene u protekloj godini. Gavran je podsjetio na najvažniji događaj, odnosno 26. siječnja kada je na inicijativu Matice hrvatske Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskom jeziku. Vlada RH potvrdila je petnaest članova Vijeća za hrvatski jezik iz petnaest važnih kulturnih i obrazovnih institucija, a 23. listopada održana je i prva sjednica toga tijela čiji je predsjednik na prijedlog Matice hrvatske postao Marko Tadić.
Na Skupštini su zadarski Ogranak, jedan od najvećih i najaktivnijih Matičinih Ogranaka, predstavljali: prof. dr. sc. Ivica Vigato, izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja, Drinka Dujmović, prof. i Anica Serdarević, prof.
Ogranak Matice hrvatske u Zadru nagrađen je srebrnom poveljom Matice hrvatske za knjigu Tina Lemca: Pečati i kistovi, Izbor iz književnih kritika 2011.-2021.
ZADAR / ŽUPANIJA
PROGNOZA / Sunčano do kraja mjeseca. Evo što donosi početak studenog…
Danas pretežno sunčano, no ujutro uglavnom u unutrašnjosti mjestimice magla ili niski oblaci koji se lokalno mogu i dulje zadržati. Vjetar na kopnu slab, na moru i umjeren sjeverozapadni, a uz obalu i bura, podno Velebita i jaka. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 18 i 23 °C, u predjelima s dugotrajnom maglom osjetno niža.
U srijedu na Jadranu pretežno sunčano. U unutrašnjosti ujutro i dio prijepodneva mjestimice magla ili niski oblaci, a zatim barem djelomice sunčano. Vjetar uglavnom slab. Uz obalu će puhati slaba do umjerena, podno Velebita i jaka bura, a na otvorenom moru umjeren sjeverozapadnjak. Minimalna temperatura zraka od 6 do 10, a na Jadranu od 14 do 17 °C. Maksimalna većinom između 16 i 20 °C, u predjelima s dugotrajnom maglom niža, a na Jadranu uglavnom između 22 i 24 °C.
IZGLEDI VREMENA:
U unutrašnjosti djelomice sunčano, a ujutro i prijepodne mjestimice magla ili niski oblaci. U četvrtak će u Gorskome kotaru i Lici biti slabe rosulje. Na Jadranu pretežno sunčano, a u srijedu ujutro na sjevernom je dijelu moguća magla. Na otocima će puhati umjeren sjeverozapadnjak, dok će uz obalu biti bure, u četvrtak podno Velebita i jake. Temperatura zraka u blagom padu, osobito u unutrašnjosti.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih