Connect with us

Svijet

Stručnjaci otkrili može li fizički izgled osobe otkriti je li zdrava

Objavljeno

-

Ima li Putin Parkinsonovu bolest, boluje li od raka? Takva nagađanja se uvijek javljaju kada se kod njega primijeti nešto neobično. No je li uopće moguće zaključiti nešto o zdravstvenom stanju osobe iz njenog izgleda?

Na video snimci iz travnja izgleda kao da se ruski predsjednik desnom rukom drži za stol dok razgovara sa svojim ministrom obrane. Video se brzo proširio svijetom i pokrenuo nove glasine o navodno ugroženom zdravlju Vladimira Putina. Već ranije je bilo raznih nagađanja jer je Putin prije ruskog napada na Ukrajinu krajem veljače uvijek držao strane goste poput kancelara Olafa Scholza (SPD) na maksimalnoj udaljenosti za šest metara dugim stolom. Je li htio izbjeći da mu se izbliza gleda u lice, pitali su se već tada mnogi na društvenim mrežama?

Nagađanja su se kretala od Parkinsonove bolesti, raka štitnjače, moždanog udara do demencije, čim bi se Putinovo lice činilo naotečenim ili njegov hod nezgrapnim i nekako ukočenim, piše Deutsche Welle.

Što se može zaključiti na osnovu vidljivog?

No može li fizički izgled osobe doista otkriti nešto o njenom zdravlju? Koje nam informacije daje koža kao najveći ljudski organ? “Mali broj dijagnoza se može postaviti samo na temelji izgleda”, kaže Christiane Bayerl, ravnateljica klinike u Wiesbadenu i članica Dermatološkog društva.

“Ali razni klinički znakovi privlače pažnju”, dodala je – ne uzimajući tu Putina za primjer. Počevši od vanjskih pokazatelja, dermatolozi u načelu provode testove tkiva, analiziraju briseve sa sluzokože ili koriste ultrazvuk kako bi vidjeli dubinsku strukturu kože, napominje Bayerl i dodaje kako je nestručnjacima teško donositi neke meritorne zaključke. „Nažalost”, dodaje ova dermatologinja, „laici mnoge stvari krivo tumače.”

Na primjer, crvena boja lica može ukazivati ​​na visok krvni tlak, ali može biti i potpuno nebitna. Određena raspodjela crvenila bi pak mogla biti pokazatelj prilično raširene upalne kožne bolesti rosacea, objašnjava Bayerl. “Vrlo lijep ten brončane boje s tamno pigmentiranim dlanovima ukazuje na poremećaj u radu kore nadbubrežne žlijezde”, napominje dermatoliginja i dodaje da se i anoreksija te pothranjenost također mogu očitovati kroz povećanu pigmentaciju.

Prema Bayerl, kada je štitnjača premalo aktivna, koža je često suha ili se oko očiju javlja edem – nakupljanje tekućine u tkivu. A primjerice osobe alergične na pelud često imaju problema sa crvenilom očiju, dodaje ova liječnica. Tamni podočnjaci, kaže ona, mogu se pojaviti bez da ukazuju na bilo kakvo oboljenje, sve dok nisu krvavo-smećkaste boje. Utoliko, napominje Bayerl, obraćanje pažnje na vanjske značajke i promjene na koži svakako može imati smisla i “svakodnevni je posao” dermatologa.

Demencija se ne može prepoznati po vanjskim znakovima

S druge strane kožne promjene postoje i kod brojnih neuroloških bolesti, kaže Peter Berlit, glavni tajnik Društva za neurologiju. Ako se nečiji hod čini čudnim, to ponekad može “opravdati postavljanje barem neke privremene dijagnoze” – poput spasticiteta ili Parkinsonove bolesti. Reducirana mimika može ukazivati ​​na uzimanje određenih lijekova ili na psihičke bolesti, napominje Berlit, ali naglašava da se demencija ne može prepoznati po vanjskim karakteristikama. Uz to “nekontrolirani pokreti ekstremiteta ili spontani trzaji mišića mogu biti važni simptomi bolesti”, pojašnjava ovaj neurolog.

Liječnik opće prakse Manfred Imbert također kaže da se iz držanja tijela, motorike, brzine pokreta ili izraza lica ponekad mogu izvoditi neki zaključci o mogućim oboljenjima, ali naglašava da tu “ništa nije sigurno, već se u početku radi samo o mogućnosti”.

A osim toga, potrebno je određeno iskustvo da bi se mogle klasificirati vanjske abnormalnosti ili vidljive promjene, što laicima u pravilu nedostaje, ističe ovaj liječnik koji ima svoju privatnu ordinaciju. “Kad se iz motora automobila dimi i čuje neko lupanje, čak i laik zna da nešto nije u redu, ali ne i točno što tu nije u redu”, upozorava Imbert.

On kaže kako kod mnogih bolesti postoji čitav niz mogućih simptoma, koji, međutim, pristaju različitim poremećajima. Tako, primjerice “nije svaka drhtavica znak Parkinsona”, kaže Imbert. S druge strane, dodaje, ukočen izraz lica, zakašnjela reakcija ili vrtoglavica mogu vrlo dobro ukazivati ​​na Parkinsonovu bolest.

Isti simptomi – različita oboljenja

I kod moždanog udara vanjski znakovi znaju biti pomalo “kameleonski”: ovisno o duljini poremećaja cirkulacije u mozgu i ovisno o zahvaćenom području, ponekad se mogu javiti simptomi paralize, ponekad dolazi do emocionalnih poremećaja, a nekim slučajevima dolazi do poremećaja u govoru, objašnjava Imbert.

“Načelno, izuzetno je važno obratiti pažnju na vanjske karakteristike i promjene na sebi, partneru i bliskim osobama. Samopromatranje može biti važna preventivna mjera”, naglašava Imbert, na primjer kod madeža ili kvržica koje se stvaraju ispod kože.

Rak štitnjače – da se vratimo na glasine o Putinu – nije vidljiv izvana, osim ako na vratu nema debelih čvorova u poodmakloj fazi, naglašava liječnik. A donositi zaključke o nekakvom oboljenju na temelju video snimaka Imbert smatra “nedopustivim”. “Možda se i može vidjeti da nešto nije u redu, ali sve što ide dalje od toga je čisto nagađanje”, naglašava Manfred Imbert.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Stručnjaci objasnili što je izazvalo smrtonosne poplave u Španjolskoj: Fenomen je karakterističan za mediteransku klimu

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.

Fenomen je lokalno poznat pod nazivom DANA, što je španjolska kratica za izoliranu depresiju na visokoj visini, i za razliku od običnih oluja može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim mlaznim strujama.

Kada hladan zrak prelazi preko toplih sredozemnih voda, topli zrak brzo se diže i formira guste oblake pune kiše koji se mogu zadržati nad istim područjem satima, što povećava njihovu destruktivnost.

Ponekad nastaju velike oluje s tučom i tornadima kao prošli tjedan, rekli su meteorolozi.

Najsmrtonosniji slučaj u modernoj španjolskoj povijesti

Fenomen koji je pogodio područje Valencije bio je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.

Istočna i južna Španjolska posebno su osjetljive na taj fenomen jer se nalaze između Atlantika i Sredozemnog mora. Tople, vlažne zračne mase sudaraju se s hladnim frontama u regiji u kojoj planine pogoduju formiranju olujnih oblaka i kiše.

Prošlotjedna DANA bila je jedna od tri najjače takve oluje ovog stoljeća u Valenciji, rekao je glasnogovornik Aemeta, nacionalne meteorološke agencije, Ruben del Campo.

“Prognoze su odgovarale onome što se dogodilo. Ali u području između Utiela i Chive, u pokrajini Valenciji, palo je više od 300 litara kiše po metru četvornom. U tom području, olujni sustavi kontinuirano su se formirali i regenerirali”, objasnio je.

Meteorolozi su rekli da je 29. listopada u dijelovima Valencije u osam sati pala godišnja količina kiše. To je područje obično toliko sušno da ovisi o desalinizaciji morske vode za vodoopskrbu.

Stručnjaci su rekli da će trebati vremena da se analiziraju svi podaci kako bi se utvrdilo jesu li uzrok katastrofe koja se dogodila klimatske promjene.

No većina se slaže da porast temperature na Mediteranu i topliji i vlažniji atmosferski uvjeti pridonose učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama.

“Vidjet ćemo više takvih bujičnih poplava u budućnosti. To ima otiske klimatskih promjena, te strašno snažne kiše i razorne poplave”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu u Engleskoj.

Upozorila je da čak i rana upozorenja na jaku kišu utemeljena na pouzdanim prognozama slabo uspijevaju spriječiti ljudske žrtve i da ljudi moraju shvatiti kolika im prijeti opasnost.

“Reći ljudima da će jako kišiti jednostavno nije dovoljno… Vidjeli smo da su se ljudi izlagali riziku vozeći kroz bujice i da je bilo toliko vode da je preplavila ta mjesta.”

Prije nego je početkom 2000-ih uveden termin DANA, snažne jesenske kiše, karakteristične za mediteransku klimu, zvale su se “hladna kap” u Španjolskoj i dijelovima Francuske. Taj se termin još često kolokvijalno koristi, a potječe iz 1886. od njemačkih znanstvenika.

Aemet smatra da je “hladna kap” zastario termin i DANA-u definira kao zatvorenu depresiju na visokoj visini koja je postala izolirana i odvojena od mlazne struje. DANA-e su ponekad stacionarne ili se čak kreću unatrag, od istoka prema zapadu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu