Hrvatska
ŠTO NA JESEN? Od srpnja umrlo šest puta više ljudi od koronavirusa nego u istom periodu lani
Od početka srpnja do jučer od koronavirusa ili uz njega preminulo je čak 438 osoba. Prošle godine u istom periodu takvih smrtnih slučajeva bilo je čak šest puta manje, odnosno 74.
Razlika u brojevima je velika. Ovo je prvi put od pojave covida da postoji ljetni val, koji je izazvan vrlo zaraznom varijantom omikron BA.5.
“Teško je usporediti ljeto ove godine s prošla dva. Naime, lani je nakon završetka delta vala ovo bilo relativno mirno razdoblje, negdje do kraja turističke sezone, kada su brojke buknule u jesenskom valu. Godinu ranije smo u ljeto ušli praktički iz lockdowna, tako da je ovo prvi ljetni val”, kaže imunolog Zlatko Trobonjača za Jutarnji list.
Pojašnjava da u prosjeku dnevno imamo nešto više od tisuću oboljelih, ali bi se taj broj mogao pomnožiti s pet ili deset na dnevnoj razini.
“Soj je jako zarazan, ali s druge strane u većini slučajeva nije toliko opasan. Naravno, valja uzeti u obzir da virus pronalazi slabe točke kod imunokompromitiranih i starijih osoba, stoga je, s obzirom na ovako visoke brojeve zaraženih, za očekivati da imamo veći broj preminulih dnevno”, smatra Trobonjača.
Ukupan broj preminulih
No, neovisno o ljetnom valu, Hrvatska ima ozbiljan problem sa smrtnim ishodima te smo u toj kategoriji na osmom mjestu u svijetu. Primjerice, u prethodnom valu Australija je na milijun stanovnika imala 11 puta manje smrtnih slučajeva, napominje imunolog.
Jučer je ukupan broj preminulih od ili uz koronavirus bio 16.508, dok je godinu ranije na isti datum ta brojka bila 8283. Drugim riječima, u godinu dana preminulo je čak 8225 osoba, koliko ih je otprilike preminulo u prvih godinu i pol epidemije.
Da ovog ljeta i bolnice imaju više pacijenata jasno je iz službenih podataka. Jučer je u bolnicama bio 621 pacijent, od čega ih je 25 bilo na respiratoru. Lani, također na Veliku Gospu, bilo je hospitalizirano 198 pacijenata, od čega na respiratoru 21. Dakle, u bolnicama je bilo tri puta manje pacijenata nego jučer.
I broj aktivnih slučajeva bitno je veći – lani 1903, a jučer 8340.
“Budući da kod zdravih i mladih ljudi omikron stvara uglavnom blažu kliničku sliku, jako puno građana niti ne zna da je inficirano jer se nisu testirali. Jedan dan im procuri nos, pripišu to klima uređaju, ali nažalost, šire virus dalje”, kaže Trobonjača.
Predviđanja za jesen
Što se predviđanja za jesen tiče, kad se djeca vraćaju u školske klupe, a radna populacija s godišnjih odmora, Trobonjača nije pretjerano optimističan. Po njemu postoje dvije varijante.
Jedna je da se omikron nastavi širiti i da stvara svoje podvarijante, što smatra najboljom opcijom jer iako se brzo širi, kod većine građana izaziva relativno blage simptome u obliku curenja nosa, blaže temperature…
“Svi derivati omikrona stoga su relativno dobra opcija. Druga opcija je ona koju ne bismo htjeli vidjeti, a to je neki sasvim novi soj, nekog novog imena, za kojeg nikad unaprijed ne možemo znati hoće li stvarati teže kliničke slike i koliko brzo će se širiti”, kaže.
Naravno, pitanje ponašanja i širenja virusa uvijek je ozbiljnije u hladnijim periodima, kad se građani zadržavaju u zatvorenim prostorima. Što se tiče epidemioloških mjera, za sada nisu u planu postrožavanja. Naime, trenutačno je jedina mjera nošenje zaštitne maske u zdravstvenim ustanovama.
“Uvijek savjetujem starijima i osobama s kroničnim oboljenjima da se trude izbjeći bolest. To znači cijepiti se i pridržavati osnovnih mjera, maske u zatvorenom, provjetravanje i higijena, i bez previše nepotrebnih kontakata. I to se treba raditi radi sebe, neovisno je li obaveza ili ne”, zaključuje Trobonjača.
Iz HZJZ-a neslužbeno doznaju da bilo kakvo pojačavanje mjera nije na stolu, ali, isto tako, ako dođe do nepredviđenih situacija, velikog broja oboljelih ili mutacije virusa, maske bi bile prvi korak. U posljednja 24 sata od korone je preminulo 12 osoba.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega