Hrvatska
ŠTO NA JESEN? Od srpnja umrlo šest puta više ljudi od koronavirusa nego u istom periodu lani
Od početka srpnja do jučer od koronavirusa ili uz njega preminulo je čak 438 osoba. Prošle godine u istom periodu takvih smrtnih slučajeva bilo je čak šest puta manje, odnosno 74.
Razlika u brojevima je velika. Ovo je prvi put od pojave covida da postoji ljetni val, koji je izazvan vrlo zaraznom varijantom omikron BA.5.
“Teško je usporediti ljeto ove godine s prošla dva. Naime, lani je nakon završetka delta vala ovo bilo relativno mirno razdoblje, negdje do kraja turističke sezone, kada su brojke buknule u jesenskom valu. Godinu ranije smo u ljeto ušli praktički iz lockdowna, tako da je ovo prvi ljetni val”, kaže imunolog Zlatko Trobonjača za Jutarnji list.
Pojašnjava da u prosjeku dnevno imamo nešto više od tisuću oboljelih, ali bi se taj broj mogao pomnožiti s pet ili deset na dnevnoj razini.
“Soj je jako zarazan, ali s druge strane u većini slučajeva nije toliko opasan. Naravno, valja uzeti u obzir da virus pronalazi slabe točke kod imunokompromitiranih i starijih osoba, stoga je, s obzirom na ovako visoke brojeve zaraženih, za očekivati da imamo veći broj preminulih dnevno”, smatra Trobonjača.
Ukupan broj preminulih
No, neovisno o ljetnom valu, Hrvatska ima ozbiljan problem sa smrtnim ishodima te smo u toj kategoriji na osmom mjestu u svijetu. Primjerice, u prethodnom valu Australija je na milijun stanovnika imala 11 puta manje smrtnih slučajeva, napominje imunolog.
Jučer je ukupan broj preminulih od ili uz koronavirus bio 16.508, dok je godinu ranije na isti datum ta brojka bila 8283. Drugim riječima, u godinu dana preminulo je čak 8225 osoba, koliko ih je otprilike preminulo u prvih godinu i pol epidemije.
Da ovog ljeta i bolnice imaju više pacijenata jasno je iz službenih podataka. Jučer je u bolnicama bio 621 pacijent, od čega ih je 25 bilo na respiratoru. Lani, također na Veliku Gospu, bilo je hospitalizirano 198 pacijenata, od čega na respiratoru 21. Dakle, u bolnicama je bilo tri puta manje pacijenata nego jučer.
I broj aktivnih slučajeva bitno je veći – lani 1903, a jučer 8340.
“Budući da kod zdravih i mladih ljudi omikron stvara uglavnom blažu kliničku sliku, jako puno građana niti ne zna da je inficirano jer se nisu testirali. Jedan dan im procuri nos, pripišu to klima uređaju, ali nažalost, šire virus dalje”, kaže Trobonjača.
Predviđanja za jesen
Što se predviđanja za jesen tiče, kad se djeca vraćaju u školske klupe, a radna populacija s godišnjih odmora, Trobonjača nije pretjerano optimističan. Po njemu postoje dvije varijante.
Jedna je da se omikron nastavi širiti i da stvara svoje podvarijante, što smatra najboljom opcijom jer iako se brzo širi, kod većine građana izaziva relativno blage simptome u obliku curenja nosa, blaže temperature…
“Svi derivati omikrona stoga su relativno dobra opcija. Druga opcija je ona koju ne bismo htjeli vidjeti, a to je neki sasvim novi soj, nekog novog imena, za kojeg nikad unaprijed ne možemo znati hoće li stvarati teže kliničke slike i koliko brzo će se širiti”, kaže.
Naravno, pitanje ponašanja i širenja virusa uvijek je ozbiljnije u hladnijim periodima, kad se građani zadržavaju u zatvorenim prostorima. Što se tiče epidemioloških mjera, za sada nisu u planu postrožavanja. Naime, trenutačno je jedina mjera nošenje zaštitne maske u zdravstvenim ustanovama.
“Uvijek savjetujem starijima i osobama s kroničnim oboljenjima da se trude izbjeći bolest. To znači cijepiti se i pridržavati osnovnih mjera, maske u zatvorenom, provjetravanje i higijena, i bez previše nepotrebnih kontakata. I to se treba raditi radi sebe, neovisno je li obaveza ili ne”, zaključuje Trobonjača.
Iz HZJZ-a neslužbeno doznaju da bilo kakvo pojačavanje mjera nije na stolu, ali, isto tako, ako dođe do nepredviđenih situacija, velikog broja oboljelih ili mutacije virusa, maske bi bile prvi korak. U posljednja 24 sata od korone je preminulo 12 osoba.
Hrvatska
HAK upozorava na moguću poledicu na cestama
Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).
Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.
Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.
U pomorskom prometu nema poteškoća.
Hrvatska
Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”
U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.
Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.
” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.
Hrvatska
Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda
U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.
Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.
Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.
Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.
Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.
Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.
Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.
Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.
Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.
Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.
U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.
Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi
Prvi paket mjera
Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.
Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.
Demografske mjere ići će u 4 koraka:
– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu
– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu
– Mjere za područja pogođena depopulacijom
– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa