Connect with us

Hrvatska

AccuWeather objavio prognozu za jesen. Pogledajte što čeka Hrvatsku…

Objavljeno

-

Veći dio Europe ovog ljeta se borio s rekordnim vrućinama, sušom bez presedana i divljim požarima koji su utjecali na sve aspekte života. Meteorolozi AccuWeathera upravo su objavili dugoročnu prognozu za jesen. Kažu da prijelaz s ljeta na jesen možda neće biti primjetan mnogim Europljanima, s toplim, gotovo suhim uvjetima kroz barem dio sezone.

Ljetna toplina polako će popuštati svoj stisak na kontinentu

Zapadna Europa pretrpjela je jedan od najintenzivnijih lipanjskih toplinskih valova dosad, a vrućina se dodatno pojačala kako je stizao srpanj. U srcu ljeta od Portugala do Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva zabilježene su rekordne temperature, piše AccuWeather.

Tyler Roys, viši meteorolog koji godinama prognozira vrijeme diljem Europe, očekuje da će topliji uvjeti od normalnih i dalje biti trend diljem zapadne i središnje Europe tijekom velikog dijela jesenskih mjeseci. “Općenito, sezona će biti topla i bit će to spor prijelaz prema normalnim temperaturama”, rekao je Roys.

Očekuje se da će se dominantno područje visokog tlaka, koje je dovelo do ekstremnih toplinskih valova ovog ljeta, zadržati tijekom barem prvog dijela jeseni. To znači da će temperature biti u prosjeku 1-2 Celzijeva stupnja iznad normalnih razina u većem dijelu zapadne i srednje Europe.

London, koji je 19. srpnja zabilježio povijesnu temperaturu od 40 Celzijevih stupnjeva, u rujnu obično ima temperature od 16 do 21 stupanj. Kako jesen odmiče, temperature tijekom studenog u glavnom gradu Engleske u prosjeku padaju na oko 10 stupnjeva.

Dalje prema jugu, u Parizu se temperature obično kreću od 21 do 23 stupnja prije nego što  drastično padnu tijekom listopada i studenog. Madrid obično jesen započinje s oko 27 stupnjeva, prije nego što maksimalne temperature padnu na 10-15 stupnjeva u drugom dijelu jeseni. Roys kaže da će ova, ali i mnoga druga mjesta u Europi temperature u granicama normale doseći tek u studenom, prenosi Index.

Ekstremna suša i opasnost od šumskih požara

Meteorolozi AccuWeathera kažu da izgledi za raširene oborine koje bi spriječile sušu u regijama koje su njom najviše pogođene nisu obećavajući. Vrijeme će biti suše od uobičajenog u zoni od Pirenejskog poluotoka do Francuske, Italije, pa čak i na sjeveru do južnih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva, kažu prognostičari.

“Ovo bi mogla biti najgora suša za južnu Englesku, Francusku i Njemačku u desetljećima”, rekao je Roys. U petak 12. kolovoza britanska vlada proglasila je službenu sušu u dijelovima Engleske nakon tjedana vrućine. Roys je primijetio da su ta područja Engleske pretrpjela najsušniji srpanj ikada, a podaci datiraju iz 1935.

Dugotrajna suša nastavit će stvarati probleme u opskrbi hranom i vodom, kao i s prijevozom robe diljem Europe zbog iznimno niskih vodostaja rijeka. Poljoprivreda će također pretrpjeti težak udarac.

Usred najgore suše u 70 godina sliv rijeke Po u Italiji mogao bi se “pretvoriti u pustinju”, a očekuje se da će se suša nastaviti ove jeseni, prema Roysu. I šumski požari već su mjesecima problem na ovom području, a meteorolozi očekuju da će kontinuirana suša u rujnu i listopadu produljiti ovu opasnost.

Sezona šumskih požara, koja obično jenjava u rujnu i početkom listopada na jugu, vjerojatno će se nastaviti i tijekom jeseni, objasnio je viši meteorolog Alan Reppert.

Područja koja će biti pošteđena povećanog rizika od požara bit će malo na cijelom kontinentu, osobito u ranu jesen, ali, kako je istaknula meteorologinja Alyssa Smithmyer, postoji jedna regija koja bi mogla imati manji rizik od šumskih požara. “U baltičkim zemljama palo je više oborina u proteklih nekoliko mjeseci nego u većem dijelu ostatka Europe. Što se tiče šumskih požara, u usporedbi s ostatkom kontinenta, to je područje puno sigurnije”, rekla je Smithmyer.

Oluje u drugoj polovici jeseni na sjeveru

Prognostičari kažu da će trebati vremena da se oluje prošire sjevernim dijelom Europe kao rezultat snažnog područja visokog tlaka za koje se očekuje da će se zadržati ​​tijekom prvog dijela sezone.

Dok bi područja Londona i Oxforda u Engleskoj mogla ostati suša, u drugom dijelu jeseni u ostatku Ujedinjenog Kraljevstva moguće su učestalije oluje, kao i u dijelovima Irske i Norveške. Ta će područja biti pogođena češćim kišama, a temperature bi mogle pasti na razinu nižu od prosjeka.

“Svi hladni udari tijekom druge polovice jeseni bit će više na sjeveru, gdje će oluje biti češće u kasnoj sezoni”, rekao je Roys, dodajući da bi se do kraja studenog olujni, hladni uzorak mogao proširiti na Englesku i Baltik.

Jugoistočna Europa će doživjeti različite promjene vremena

Očekuje se da će se neki od najrazličitijih vremenskih uvjeta jesenske sezone događati nad jugoistočnim dijelovima kontinenta, uključujući Grčku i ostatak Balkana. Roys očekuje da će u ranom dijelu jeseni biti nekoliko toplinskih valova prije nego što dođu promjene u vremenskom obrascu.

“Ova bi područja mogla zabilježiti porast padalina do druge polovice sezone”, rekao je Roys.

“Ako se nastavi iznadprosječno toplo vrijeme, a temperatura vode ostane visoka, mogu se povećati šanse da se kasnije tijekom sezone formira medicane”, kaže Roys. Izraz “medicane” kombinacija je riječi “Mediteran” i “hurricane” i odnosi se na netropsku oluju koja se hrani toplim vodama Sredozemnog mora. Medicane može proizvesti jake vjetrove i jaku kišu.

“Ovaj scenarij, bude li se odvijao, mogao bi biti jedina nada ovog dijela Europe za bilo kakvo olakšanje od uporne suhoće. Ako se ovaj scenarij ne odvije, suša u južnoj Francuskoj, Italiji i na Balkanu potrajat će do dugo u jesen”, zaključio je Roys, prenosi Index.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice

Objavljeno

-

Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.

Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.

“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.

I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…

Objavljeno

-

By

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.

Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.

“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura

Objavljeno

-

By

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.

Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu