Hrvatska
AccuWeather objavio prognozu za jesen. Pogledajte što čeka Hrvatsku…
Veći dio Europe ovog ljeta se borio s rekordnim vrućinama, sušom bez presedana i divljim požarima koji su utjecali na sve aspekte života. Meteorolozi AccuWeathera upravo su objavili dugoročnu prognozu za jesen. Kažu da prijelaz s ljeta na jesen možda neće biti primjetan mnogim Europljanima, s toplim, gotovo suhim uvjetima kroz barem dio sezone.
Ljetna toplina polako će popuštati svoj stisak na kontinentu
Zapadna Europa pretrpjela je jedan od najintenzivnijih lipanjskih toplinskih valova dosad, a vrućina se dodatno pojačala kako je stizao srpanj. U srcu ljeta od Portugala do Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva zabilježene su rekordne temperature, piše AccuWeather.
Tyler Roys, viši meteorolog koji godinama prognozira vrijeme diljem Europe, očekuje da će topliji uvjeti od normalnih i dalje biti trend diljem zapadne i središnje Europe tijekom velikog dijela jesenskih mjeseci. “Općenito, sezona će biti topla i bit će to spor prijelaz prema normalnim temperaturama”, rekao je Roys.
Očekuje se da će se dominantno područje visokog tlaka, koje je dovelo do ekstremnih toplinskih valova ovog ljeta, zadržati tijekom barem prvog dijela jeseni. To znači da će temperature biti u prosjeku 1-2 Celzijeva stupnja iznad normalnih razina u većem dijelu zapadne i srednje Europe.
London, koji je 19. srpnja zabilježio povijesnu temperaturu od 40 Celzijevih stupnjeva, u rujnu obično ima temperature od 16 do 21 stupanj. Kako jesen odmiče, temperature tijekom studenog u glavnom gradu Engleske u prosjeku padaju na oko 10 stupnjeva.
Dalje prema jugu, u Parizu se temperature obično kreću od 21 do 23 stupnja prije nego što drastično padnu tijekom listopada i studenog. Madrid obično jesen započinje s oko 27 stupnjeva, prije nego što maksimalne temperature padnu na 10-15 stupnjeva u drugom dijelu jeseni. Roys kaže da će ova, ali i mnoga druga mjesta u Europi temperature u granicama normale doseći tek u studenom, prenosi Index.
Ekstremna suša i opasnost od šumskih požara
Meteorolozi AccuWeathera kažu da izgledi za raširene oborine koje bi spriječile sušu u regijama koje su njom najviše pogođene nisu obećavajući. Vrijeme će biti suše od uobičajenog u zoni od Pirenejskog poluotoka do Francuske, Italije, pa čak i na sjeveru do južnih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva, kažu prognostičari.
“Ovo bi mogla biti najgora suša za južnu Englesku, Francusku i Njemačku u desetljećima”, rekao je Roys. U petak 12. kolovoza britanska vlada proglasila je službenu sušu u dijelovima Engleske nakon tjedana vrućine. Roys je primijetio da su ta područja Engleske pretrpjela najsušniji srpanj ikada, a podaci datiraju iz 1935.
Dugotrajna suša nastavit će stvarati probleme u opskrbi hranom i vodom, kao i s prijevozom robe diljem Europe zbog iznimno niskih vodostaja rijeka. Poljoprivreda će također pretrpjeti težak udarac.
Usred najgore suše u 70 godina sliv rijeke Po u Italiji mogao bi se “pretvoriti u pustinju”, a očekuje se da će se suša nastaviti ove jeseni, prema Roysu. I šumski požari već su mjesecima problem na ovom području, a meteorolozi očekuju da će kontinuirana suša u rujnu i listopadu produljiti ovu opasnost.
Sezona šumskih požara, koja obično jenjava u rujnu i početkom listopada na jugu, vjerojatno će se nastaviti i tijekom jeseni, objasnio je viši meteorolog Alan Reppert.
Područja koja će biti pošteđena povećanog rizika od požara bit će malo na cijelom kontinentu, osobito u ranu jesen, ali, kako je istaknula meteorologinja Alyssa Smithmyer, postoji jedna regija koja bi mogla imati manji rizik od šumskih požara. “U baltičkim zemljama palo je više oborina u proteklih nekoliko mjeseci nego u većem dijelu ostatka Europe. Što se tiče šumskih požara, u usporedbi s ostatkom kontinenta, to je područje puno sigurnije”, rekla je Smithmyer.
Oluje u drugoj polovici jeseni na sjeveru
Prognostičari kažu da će trebati vremena da se oluje prošire sjevernim dijelom Europe kao rezultat snažnog područja visokog tlaka za koje se očekuje da će se zadržati tijekom prvog dijela sezone.
Dok bi područja Londona i Oxforda u Engleskoj mogla ostati suša, u drugom dijelu jeseni u ostatku Ujedinjenog Kraljevstva moguće su učestalije oluje, kao i u dijelovima Irske i Norveške. Ta će područja biti pogođena češćim kišama, a temperature bi mogle pasti na razinu nižu od prosjeka.
“Svi hladni udari tijekom druge polovice jeseni bit će više na sjeveru, gdje će oluje biti češće u kasnoj sezoni”, rekao je Roys, dodajući da bi se do kraja studenog olujni, hladni uzorak mogao proširiti na Englesku i Baltik.
Jugoistočna Europa će doživjeti različite promjene vremena
Očekuje se da će se neki od najrazličitijih vremenskih uvjeta jesenske sezone događati nad jugoistočnim dijelovima kontinenta, uključujući Grčku i ostatak Balkana. Roys očekuje da će u ranom dijelu jeseni biti nekoliko toplinskih valova prije nego što dođu promjene u vremenskom obrascu.
“Ova bi područja mogla zabilježiti porast padalina do druge polovice sezone”, rekao je Roys.
“Ako se nastavi iznadprosječno toplo vrijeme, a temperatura vode ostane visoka, mogu se povećati šanse da se kasnije tijekom sezone formira medicane”, kaže Roys. Izraz “medicane” kombinacija je riječi “Mediteran” i “hurricane” i odnosi se na netropsku oluju koja se hrani toplim vodama Sredozemnog mora. Medicane može proizvesti jake vjetrove i jaku kišu.
“Ovaj scenarij, bude li se odvijao, mogao bi biti jedina nada ovog dijela Europe za bilo kakvo olakšanje od uporne suhoće. Ako se ovaj scenarij ne odvije, suša u južnoj Francuskoj, Italiji i na Balkanu potrajat će do dugo u jesen”, zaključio je Roys, prenosi Index.
Hrvatska
HAK upozorava na moguću poledicu na cestama
Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).
Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.
Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.
U pomorskom prometu nema poteškoća.
Hrvatska
Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”
U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.
Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.
” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.
Hrvatska
Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda
U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.
Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.
Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.
Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.
Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.
Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.
Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.
Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.
Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.
Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.
U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.
Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi
Prvi paket mjera
Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.
Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.
Demografske mjere ići će u 4 koraka:
– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu
– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu
– Mjere za područja pogođena depopulacijom
– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa