Connect with us

Hrvatska

Hrvati švercaju sve i svašta: Što je sve zabranjeno prenositi preko granice?

Objavljeno

-

Foto: Ilustracija

Putovanja u zemlje koje nisu članice EU-a, nose sa sobom i neke zabrane te restrikcije, što se tiče prevoženja određenih proizvoda, pa tako, primjerice, preko granice nikako ne biste smjeli prevoziti meso niti mliječne proizvode. Određena roba iz takozvanih trećih zemalja smije se prevoziti u hrvatsku, no samo u određenim količinama.

Ako se dogodi preko granice pokušate prevesti nešto od proizvoda koji su zabranjeni, mogli biste se suočiti s problemima, pa i kaznama od strane Carinske uprave, koja sukladno djelokrugu rada provodi kontinuirani nadzor unosa, uvoza, provoza, iznosa i izvoza robe u i iz RH/EU carinskog područja primjenjujući jedinstvena pravila propisana za sve države članice, prenosi Net.hr.

Naplatili preko 50 milijuna kuna kazna

Sudeći prema podacima Carinske uprave, a koji se tiču kažnjavanja i zaplijene pojedinih roba i proizvoda, Carinska uprava ove je godine imala pune ruke posla, a u prvoj polovici 2022. godine na graničnim prijelazima u RH, Carinska uprava u robnom i putničkom prometu izdala je ukupno 4.617 prekršajnih naloga i naplatila iznos novčanih kazni od 53.207.520 kuna. Riječ je, dodaju iz Carine, o robnom (teretnom) i putničkom prometu.

Na vanjskoj granici Europske unije, gdje Carinska uprava djeluje na ukupno 13 graničnih carinskih ureda, od 1.7 2013. godine, odnosno od dana kada je Hrvatska postala dio Europske unije, carinski nadzor u robnom i putničkom prometu provodi se sukladno jedinstvenim, izravno obvezujućim carinskim propisima EU-a.

“Svaka osoba pri ulazu i izlazu iz carinskog područja Europske unije dužna je nadležnom carinskom uredu, odnosno carinskoj službi prijaviti svu robu koju nosi sa sobom neovisno radi li se o osobnim stvarima ili robi koja je predmet uvoza ili izvoza, a radi provođenja carinskog nadzora“, pojasnili su.

“S obzirom na to da smo sada u vremenskom razdoblju pojačanog putničkog prometa napominjemo, kako u putničkom prometu, unos roba se posebno se regulira u odnosu na oslobođenja i ograničenja koja su propisana carinskim i trošarinskim zakonodavstvom te ostalim propisima u kontekstu sigurnosti i zaštite proizvoda, zdravlja, okoliša itd.”, kažu iz Carinske uprave.

Rasponi kazni za prekršaje u slučajevima unosa/uvoza robe koja podliježe zabranama i ograničenjima, kao i pokušaje unosa robe bez prijave carinskim službenicima, propisani su u zakonu, a ako ovlašteni carinski službenici pri provedbi mjera nadzora utvrde sumnju u povredu propisa iz svoje nadležnosti, dužni su i ovlašteni poduzeti potrebne mjere da se utvrdi je li počinjen prekršajili kazneno djelo.

Ako se, primjerice, nađete u prekršaju neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, mogli biste biti novčano kažnjeni iznosom od 2.000,00 do 50.0000,00 kuna.

Jeftinije namirnice

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, za nezakonito izuzimanje ispod carinskog nadzora robe koja nije roba Unije bez dozvole carinskog ureda te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, propisana je novčana kazna od 3.000,00 do 100.000,00 kuna.

Preko granice, primjerice s područja BiH ili Srbije, građani često pokušavaju prevesti proizvode koji su jeftiniji nego u Hrvatskoj, a često je to hrana oko koje postoje brojni propisi što se smije, a što ne smije prevoziti, odnosno u kojoj se količini određena roba smije prevesti.

“Što se tiče zaplijenjene hrane, ona se u pravilu uništava, međutim postoji i mogućnost doniranja, ali Carinska uprava ima rezervu kod donacije, na način da ne možemo dati ispravu o zdravstvenoj ispravnosti hrane, nego to mora ishoditi onaj tko donaciju prima. S obzirom da je to složen postupak, a radi se o brzo kvarljivoj robi, često je to komplicirano”, pojasnili su za Net.hr.

Švercala se droga, lijekovi, meso, alkohol…

Osim što su naplatili preko 50 milijuna kuna kazni, Carinska uprava zaplijenila je brojnu robu. Od siječnja do lipnja 2022. godine, zaplijenjeno je 1.330.689 komada cigareta te 39.547 kilograma duhanskih proizvoda.

Bilo je tu i dosta droge pa su službenici zaplijenili 219.708 grama heroina, 61.600 grama kokaina, 686 grama marihuane te 3,90 grama amfetamina, odnosno sintetičke droge.

Zaplijenjeno je i 1.618.707 komada lijekova koji sadrže narkotike. U prvih šest mjeseci 2022. godine, 18 su puta putnici pokušali krijumčariti oružje preko granice.

Neka hrana, kao primjerice riba, slobodno se u određenim količinama prevozi. No, to ne vrijedi za meso i mesne prerađevine te mlijeko i mliječne prerađevine, koji su zabranjeni te ih nesmijete uvoziti u RH iz tzv. trećih zemalja. I ti su se proizvodi našli na popisu onih koje je Carinska uprava zaplijenila, a u porvih pola godine, zaplijenjeno je 6.482 kilograma mesa i mesnih prerađevina te 4.529 mliječnih proizvoda.

Voća i povrća zaplijenjeno je 4.730 kilograma, masti i ulja zaplijenjeno je 2.598 kilograma dok je meda zaplijenjeno ukupno 800 kilograma.

Preko granice je dozvoljeno prevozizi alhohol, no u određenim količinama. Ako se radi o alkoholnom piću koje ima preko 22 posto alkohila, tog pića dozvoljeno je prevoziti samo jednu litru, a ako pak je postotak alkohola manji od 22 posto, tada je dozvoljeno do dvije litre tog pića. Također, dozvoljeno je prevoziti i 4 litara vina te 16 litara piva. Neki su ove godine ipak malo pretjerali s količinama, pa je Carinska uprava zaplijenila 4.244 litara alkohola i alkoholnih pića te 693 litre vina.

U podacima Carinske uprave stoji i da su od siječnja do lipnja ove godine zaplijenili 1.721.431 euro, odnosno da je ta svota novca pokušana na nezakonit način biti prenešena preko državne granice.

Detalje o dozvoljenim i nedozvoljenim robama koje možete prevoziti preko granice, kao i njihovim količinama, možete pronaći na službenim mrežnim stranicama Carinske uprave.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Povlači se popularna vrsta zimnice: Nije sigurna za konzumaciju, javite se u trgovinu

Objavljeno

-

By

Michal Jarmoluk from Pixabay / ilustracija

Iz trgovine su kupce obavijestili da proizvod povlače iz predostrožnosti.

Proizvod se povlači iz prodaje zbog moguće prisutnosti komadića stakla u sadržaju, izvijestili su iz KTC-a.

Riječ je o staklenkama Zvijezda delikates krastavaca 670 g. Obavijest se odnosi na LOT broj: L040425N102, rok trajanja: 23. 1. 2028., dobavljač:Zvijezda plus d. o. o.

Iz KTC-a su pozvali kupce da se jave na prodajno mjesto gdje su proizvod kupili radi povrata novca.

Proizvod su odlučili povući iz prodaje iz predostrožnosti, nakon što je nekoliko dana prije na stranicama “Halo, inspektore” objavljeno da je jedan kupac u staklenki krastavaca koju je kupio u Sparu pronašao komadiće stakla.

Na upit platforme “Halo, inspektore” iz Zvijezde su odgovorili kako se ispričavaju kupcu te su odmah pokrenuli interni postupak i kontaktirali s proizvođačem Naturala d. o. o. iz Slatine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?

Objavljeno

-

By

Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore.

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti.

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdjenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane – uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja – pisanice.

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama.

Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Jadranu snimljen veliki morski pas: “Umro bih od straha da ga vidim blizu”

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Kod mjesta Brestova na otoku Cresu u nedjelju je u moru snimljen veliki morski pas. Riječ je o golemoj psini latinskog naziva cetorhinus maximus.

Nakon kitopsine riječ je drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu koja može narasti i do deset metara dužine. No, bezopasan je za ljude i životinje jer se hrani planktonima i drugim sitnim organizmima.

Pojavljuje se u mirnim i toplim vodama te se nerijetko naziva i “basking shark” (sunčajuća psina) zbog načina hranjenja i tromog kretanja. Nalazi se na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Republike Hrvatske, a već je viđen blizu naše obale.

“Umro bih od straha da ga vidim blizu sebe, ali predivno ga je vidjeti s broda”, jedan je komentar u Facebook grupi Živi svijet Jadranskog mora.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu