Hrvatska
Hrvati švercaju sve i svašta: Što je sve zabranjeno prenositi preko granice?
Putovanja u zemlje koje nisu članice EU-a, nose sa sobom i neke zabrane te restrikcije, što se tiče prevoženja određenih proizvoda, pa tako, primjerice, preko granice nikako ne biste smjeli prevoziti meso niti mliječne proizvode. Određena roba iz takozvanih trećih zemalja smije se prevoziti u hrvatsku, no samo u određenim količinama.
Ako se dogodi preko granice pokušate prevesti nešto od proizvoda koji su zabranjeni, mogli biste se suočiti s problemima, pa i kaznama od strane Carinske uprave, koja sukladno djelokrugu rada provodi kontinuirani nadzor unosa, uvoza, provoza, iznosa i izvoza robe u i iz RH/EU carinskog područja primjenjujući jedinstvena pravila propisana za sve države članice, prenosi Net.hr.
Naplatili preko 50 milijuna kuna kazna
Sudeći prema podacima Carinske uprave, a koji se tiču kažnjavanja i zaplijene pojedinih roba i proizvoda, Carinska uprava ove je godine imala pune ruke posla, a u prvoj polovici 2022. godine na graničnim prijelazima u RH, Carinska uprava u robnom i putničkom prometu izdala je ukupno 4.617 prekršajnih naloga i naplatila iznos novčanih kazni od 53.207.520 kuna. Riječ je, dodaju iz Carine, o robnom (teretnom) i putničkom prometu.
Na vanjskoj granici Europske unije, gdje Carinska uprava djeluje na ukupno 13 graničnih carinskih ureda, od 1.7 2013. godine, odnosno od dana kada je Hrvatska postala dio Europske unije, carinski nadzor u robnom i putničkom prometu provodi se sukladno jedinstvenim, izravno obvezujućim carinskim propisima EU-a.
“Svaka osoba pri ulazu i izlazu iz carinskog područja Europske unije dužna je nadležnom carinskom uredu, odnosno carinskoj službi prijaviti svu robu koju nosi sa sobom neovisno radi li se o osobnim stvarima ili robi koja je predmet uvoza ili izvoza, a radi provođenja carinskog nadzora“, pojasnili su.
“S obzirom na to da smo sada u vremenskom razdoblju pojačanog putničkog prometa napominjemo, kako u putničkom prometu, unos roba se posebno se regulira u odnosu na oslobođenja i ograničenja koja su propisana carinskim i trošarinskim zakonodavstvom te ostalim propisima u kontekstu sigurnosti i zaštite proizvoda, zdravlja, okoliša itd.”, kažu iz Carinske uprave.
Rasponi kazni za prekršaje u slučajevima unosa/uvoza robe koja podliježe zabranama i ograničenjima, kao i pokušaje unosa robe bez prijave carinskim službenicima, propisani su u zakonu, a ako ovlašteni carinski službenici pri provedbi mjera nadzora utvrde sumnju u povredu propisa iz svoje nadležnosti, dužni su i ovlašteni poduzeti potrebne mjere da se utvrdi je li počinjen prekršajili kazneno djelo.
Ako se, primjerice, nađete u prekršaju neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, mogli biste biti novčano kažnjeni iznosom od 2.000,00 do 50.0000,00 kuna.
Jeftinije namirnice
Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, za nezakonito izuzimanje ispod carinskog nadzora robe koja nije roba Unije bez dozvole carinskog ureda te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, propisana je novčana kazna od 3.000,00 do 100.000,00 kuna.
Preko granice, primjerice s područja BiH ili Srbije, građani često pokušavaju prevesti proizvode koji su jeftiniji nego u Hrvatskoj, a često je to hrana oko koje postoje brojni propisi što se smije, a što ne smije prevoziti, odnosno u kojoj se količini određena roba smije prevesti.
“Što se tiče zaplijenjene hrane, ona se u pravilu uništava, međutim postoji i mogućnost doniranja, ali Carinska uprava ima rezervu kod donacije, na način da ne možemo dati ispravu o zdravstvenoj ispravnosti hrane, nego to mora ishoditi onaj tko donaciju prima. S obzirom da je to složen postupak, a radi se o brzo kvarljivoj robi, često je to komplicirano”, pojasnili su za Net.hr.
Švercala se droga, lijekovi, meso, alkohol…
Osim što su naplatili preko 50 milijuna kuna kazni, Carinska uprava zaplijenila je brojnu robu. Od siječnja do lipnja 2022. godine, zaplijenjeno je 1.330.689 komada cigareta te 39.547 kilograma duhanskih proizvoda.
Bilo je tu i dosta droge pa su službenici zaplijenili 219.708 grama heroina, 61.600 grama kokaina, 686 grama marihuane te 3,90 grama amfetamina, odnosno sintetičke droge.
Zaplijenjeno je i 1.618.707 komada lijekova koji sadrže narkotike. U prvih šest mjeseci 2022. godine, 18 su puta putnici pokušali krijumčariti oružje preko granice.
Neka hrana, kao primjerice riba, slobodno se u određenim količinama prevozi. No, to ne vrijedi za meso i mesne prerađevine te mlijeko i mliječne prerađevine, koji su zabranjeni te ih nesmijete uvoziti u RH iz tzv. trećih zemalja. I ti su se proizvodi našli na popisu onih koje je Carinska uprava zaplijenila, a u porvih pola godine, zaplijenjeno je 6.482 kilograma mesa i mesnih prerađevina te 4.529 mliječnih proizvoda.
Voća i povrća zaplijenjeno je 4.730 kilograma, masti i ulja zaplijenjeno je 2.598 kilograma dok je meda zaplijenjeno ukupno 800 kilograma.
Preko granice je dozvoljeno prevozizi alhohol, no u određenim količinama. Ako se radi o alkoholnom piću koje ima preko 22 posto alkohila, tog pića dozvoljeno je prevoziti samo jednu litru, a ako pak je postotak alkohola manji od 22 posto, tada je dozvoljeno do dvije litre tog pića. Također, dozvoljeno je prevoziti i 4 litara vina te 16 litara piva. Neki su ove godine ipak malo pretjerali s količinama, pa je Carinska uprava zaplijenila 4.244 litara alkohola i alkoholnih pića te 693 litre vina.
U podacima Carinske uprave stoji i da su od siječnja do lipnja ove godine zaplijenili 1.721.431 euro, odnosno da je ta svota novca pokušana na nezakonit način biti prenešena preko državne granice.
Detalje o dozvoljenim i nedozvoljenim robama koje možete prevoziti preko granice, kao i njihovim količinama, možete pronaći na službenim mrežnim stranicama Carinske uprave.
Hrvatska
HAK upozorava na moguću poledicu na cestama
Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).
Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.
Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.
U pomorskom prometu nema poteškoća.
Hrvatska
Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”
U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.
Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.
” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.
Hrvatska
Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda
U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.
Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.
Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.
Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.
Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.
Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.
Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.
Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.
Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.
Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.
U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.
Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi
Prvi paket mjera
Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.
Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.
Demografske mjere ići će u 4 koraka:
– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu
– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu
– Mjere za područja pogođena depopulacijom
– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa