Connect with us

Hrvatska

Sever: “Prijeti nam kaos. Već smo siromašniji, mnogi na hranu troše pola primanja”

Objavljeno

-

Uzroci sadašnje krize i one koje je počela 2008. godine su različiti, uz to su dvije velike europske zemlje u ratu, ipak ono što se događalo posljednjih 12 mjeseci u nekim stvarima neodoljivo podsjeća na 2008. godinu, kad smo imali rekordnu zaposlenost, rasle su plaće, rastao je BDP… Hrvatska je imala inflaciju, ali znatno manju nego sada, proračun se zahvaljujući tome dobro punio, a onda je stigla recesija, Hrvatska se suočila s visokom nezaposlenosti i trebalo joj je šest godina da se pokrene. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji je kao sindikalac sudjelovao u svemu što se događalo tada, a i sada, za Novi list je komentirao sličnosti i razlike u situaciji 2008. i sada.

“Sada je situacija nešto drukčija, ovo što se sada događa ima početak još u kraju 2020. godine, nakon prvog zatvaranja gospodarstva u pandemiji. Već početkom 2021. godine počeo je i rast cijena hrane, ali i rast cijena energenata jer se očekivao rast potrošnje zbog oporavka. I tu je razlika između onog što se događalo 2008. godine i onog što se događa danas. Malo tko u Hrvatskoj negira da prijete ozbiljni problemi”, kaže Sever.

Sever je za Novi list komentirao i rast cijena energenata, vode, komunalnih usluga… Gotovo svega.

“Već jesmo osjetno siromašniji. Ni rast plaća ni rast mirovina ne prate inflaciju. Uspoređivanje rasta plaća i inflacije nije dovoljno samo po sebi i ne otkriva pravu sliku, jer nam je inflacija službeno 12,3 posto, ali trošak hrane je rastao 18,3 posto. Procjena udjela troška hrane u mjesečnom trošku kućanstva za ovu godinu bila je nešto veća od 25 posto. No, te procjene uz ovu inflaciju više ne stoje. Uz to inflacija nema jednak utjecaj na sve građane, jer je udio troška hrane u mjesečnim troškovima puno veći i puno je više rastao kod onih siromašnijih. Onima s prosječnom mirovinom od tri tisuće kuna i onima koji primaju plaću u rasponu od medijalne do minimalne, odnosno od 6.510 kuna do 3.750 kuna, trošak hrane je 30, 40 ili čak 50 posto. Njima trošak stanovanja, odnosno režija nije oko 15 posto, nego je blizu 30 posto”, objašnjava.

Sever kaže kako će nova kriza u Hrvatskoj najviše pogoditi one koji su i do sada teško živjeli.

“To su ljudi koji su i u dobrim godinama teško živjeli, i tada su se morali odricati puno toga. Oni su odavno naučili štedjeti i na obući i odjeći i na higijeni. Oni su već bili jako štedljivi i na hrani, jer su morali odvajati više novca za energiju, za režije. Na njih je udar ove inflacije najveći. Za dobar dio umirovljenika i ljudi koji rade za minimalne dohotke nije od nekog velikog značaja što su poskupjeli hoteli i restorani, ili kućanski aparati, ili putovanja. Kad govorimo tko trpi posljedice ove inflacije, to je prestala biti priča o nešto više od 19 posto onih koji su, prema službenim statistikama, u riziku od siromaštva, ili o energetski siromašnima koji dobivaju vaučere, mi govorimo o ljudima čija se primanja kreću u rasponu od malo više od medijalne plaće, pa do minimalne, i ogroman broj umirovljenika”, govori.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice

Objavljeno

-

Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.

Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.

“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.

I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…

Objavljeno

-

By

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.

Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.

“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura

Objavljeno

-

By

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.

Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu