Hrvatska
NARUČENO MILIJUN DOZA Evo kad u Hrvatsku stiže cjepivo protiv omikrona…

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak još je u srpnju zaključio da je varijanta koronavirusa BA.4 i BA.5 dominantna u Hrvatskoj. Radi se o omikronu koji izaziva relativno blagu bolest, no zarazniji je.
Britansko regulatorno tijelo za lijekove (MHRA) u kolovozu je odobrilo takozvano bivalentno cjepivo koje je osmislila američka farmaceutska tvrtka Moderna u svrhu docjepljivanja odraslih osoba, a koje posebno cilja trenutno dominantne varijante omikrona BA.4 i BA.5.
Dužnosnici Europske agencije za lijekove (EMA) očekuju da će cjepiva prilagođena varijantama covida biti odobrena u Europskoj uniji do rujna.
Zbog toga smo poslali upit Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koji su nam rekli da, dok su na svjetskim tržištima već dostupna cjepiva koja štite protiv omikrona, u Hrvatskoj još nisu dostupni.
“U rujnu se očekuju prve količine adaptiranog/varijantnog cjepiva (BA.1 i BA. 4/5 varijantno cjepivo). Najava je da bismo prve doze tog cjepiva mogli dobiti slijedeći tjedan, a drugi dio varijantnog cjepiva najavljen je u tjednu od 19. – 25. rujna 2022.”, odgovorili su nam iz HZJZ-a.
Od Pfizera je naručeno oko milijun doza tog adaptiranog/varijantnog cjepiva koje će stizati u određenim količinama svaki tjedan tijekom rujna. “Sljedeći tjedan dolazi 187.200 doza, a u tjednu od 19. – 25. rujna 2022. dolazi 247.680 doza”, dodaju.
U Hrvatskoj su dostupna postojeća cjepiva pa tako na centralnom skladištu trenutno imamo 161.600 doza Moderne, 1.030.320 doza Pfizera, 39.000 doza Janssen i 96.000 doza Novavax cjepiva.
“Cjepiva ima dovoljno za sve koji se žele i trebaju cijepiti protiv covida-19. Podsjećamo da cijepljenje, iako u ovom trenutku cjepiva sa starim wuhanskim sojem manje štite od nastanka infekcije, dobro štite od težeg oblika bolesti, komplikacija i smrti. Bilo bi dobro da se svi cijepe koji još nisu ili prime docjepnu dozu ako je prošlo više od četiri mjeseca od završenog cijepljenja, posebice oni koji su starije dobi (stariji od 60 godina) ili imaju kronične bolesti, bez obzira na dob (maligne, metaboličke, imunološke i slično). Osobama koje su starije od 65 godina preporuča se i druga docjepna doza (tzv. četvrta doza)”, poručuju iz HZJZ-a.
Hrvatska
Povlači se popularna vrsta zimnice: Nije sigurna za konzumaciju, javite se u trgovinu

Iz trgovine su kupce obavijestili da proizvod povlače iz predostrožnosti.
Proizvod se povlači iz prodaje zbog moguće prisutnosti komadića stakla u sadržaju, izvijestili su iz KTC-a.
Riječ je o staklenkama Zvijezda delikates krastavaca 670 g. Obavijest se odnosi na LOT broj: L040425N102, rok trajanja: 23. 1. 2028., dobavljač:Zvijezda plus d. o. o.
Iz KTC-a su pozvali kupce da se jave na prodajno mjesto gdje su proizvod kupili radi povrata novca.
Proizvod su odlučili povući iz prodaje iz predostrožnosti, nakon što je nekoliko dana prije na stranicama “Halo, inspektore” objavljeno da je jedan kupac u staklenki krastavaca koju je kupio u Sparu pronašao komadiće stakla.
Na upit platforme “Halo, inspektore” iz Zvijezde su odgovorili kako se ispričavaju kupcu te su odmah pokrenuli interni postupak i kontaktirali s proizvođačem Naturala d. o. o. iz Slatine.
Hrvatska
Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?

Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.
Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.
Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore.
Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti.
U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdjenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.
U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane – uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja – pisanice.
Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama.
Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.
Hrvatska
U Jadranu snimljen veliki morski pas: “Umro bih od straha da ga vidim blizu”

Kod mjesta Brestova na otoku Cresu u nedjelju je u moru snimljen veliki morski pas. Riječ je o golemoj psini latinskog naziva cetorhinus maximus.
Nakon kitopsine riječ je drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu koja može narasti i do deset metara dužine. No, bezopasan je za ljude i životinje jer se hrani planktonima i drugim sitnim organizmima.
Pojavljuje se u mirnim i toplim vodama te se nerijetko naziva i “basking shark” (sunčajuća psina) zbog načina hranjenja i tromog kretanja. Nalazi se na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Republike Hrvatske, a već je viđen blizu naše obale.
“Umro bih od straha da ga vidim blizu sebe, ali predivno ga je vidjeti s broda”, jedan je komentar u Facebook grupi Živi svijet Jadranskog mora.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
#BARABA / Sveti Šime (Erlić)
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
ŽUPANIJSKI DANI 2025. / U petak Smotra klapa Zadarske županije u crkvi sv. Donata
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić: “Ne slavimo Uskrs samo s pjesmom, boljim ručkom, slobodnim danom, zabavom… nego sa životom, s djelima”
-
Hrvatska5 dana prije
Stižu velike novosti u kaznama za vozače: Evo što se sve mijenja