Connect with us

Hrvatska

Plenković: Jako smo nezadovoljni da Uprava Ine nije vidjela što se događa

Objavljeno

-

U Banskim dvorima održao se koalicijski sastanak, a partneri iz vladajuće koalicije raspravljali su o najvećoj pljački u povijesti Hrvatske.

Podsjetimo, progresivna saborska oporba zatražila je u srijedu od Vlade da zbog afere s preprodajom plina u Ini na idućoj sjednici razriješi Upravu i Nadzorni odbor Ine, a nakon toga i sama podnese ostavku.

“Razmotrili smo najaktualniju političku temu. Kao Vlada i parlamentarna većina zgroženi smo i šokirani, osuđujemo ovakvo udruživanje za ovakvo kazneno djelo, i to u vremenu najveće energetske krize”, rekao je Andrej Plenković na početku.

“Tri aspetka nam se čine važna. Ministar Filipović je u ponedjeljak održao sastanak s dijelom članova Uprave Ine, zatražio izvješće, potom smo se sastali s članovima NO-a Ine i danas je sastanak na kojem se traže objašnjenja od Uprave Ine. Ključna poruka je da su institucije RH i Vlade bile te koje su otkrile ovaj slučaj zlouporabe. Želimo da se u pravnom procesu utvrdi odgovornost, o tome će odlučiti sud. Što se tiče drugog aspekta, djeluje otkriveno zahvaljujući službama Vlade što govori da je naša politička privrženost borbi protiv korupcije jaka. Druga politička poruka odnosi se na upravljanje Inom. Jako smo nezadovoljni da Uprava Ine nije vidjela da se ovo događa. Ovaj slučaj pokazuje da je model upravljanja Inom loš jer ta lista ovlasti izbjegava nadležnosti članova Uprave, ali to ne oslobađa odgovornosti članove Uprave da im se u hijerarhiji ispod dogodi ovakav slučaj.

“Tražit ćemo odgovornost svih članova Uprave”

Zbog toga ćemo zatražiti odgovornost svih članova Uprave Ine, i hrvatskih i mađarskih članova Uprave. Tražit ćemo razgovor s MOL-om da krenemo u promjene upravljanja Inom.

Treći element o kojem smo danas razgovarali je politički aspekt, potpora svih članova većina, stabilnost koalicije.”

“Idućeg tjedan ćemo izaći s paketom mjera pomoći građanima, javnim institucijama. Ministri rade na pripremi tih mjera”, dodao je.

“Ovo je neugodna situacija, ali u kojoj od prvog signala prije pet mjeseci niti u jednom trenutku institucije države nisu dopustile da se ijedna kuna dovede u pitanje. Sve je bilo pod nadzorom. Već je danas s računa jedne osobe iz ovog slučaja uplaćeno u državni proračun oko 450 milijuna kuna”, naglasio je Plenković.

Na pitanje što znači tražiti odgovornost rekao je: “Odgovarati treba cijela Uprava u potpunosti, nema distinkcije u odgovornosti mađarskih i hrvatskih članova, zato ćemo tražiti odgovornost svih. Ovo zahtjeva ozbiljne razgovore s drugim suvlasnikom. Moja politička poruka je jasna. Kompanija djeluje u Hrvatskoj. Ovakvu političku štetu kakvu trpimo zadnjih tjedana dana jer je jedan krug osoba napravio ovakva nezakonita djela, a Uprava za to nije znala, nećemo ostati bez odgovora.”

O vlastitoj odgovornosti rekao je: “To radi drug Grbin iz Kragujevca koji napada HDZ kao da je banda umjesto da kaže jasno – hrvatske institucije se bore protiv korupcije, bez obzira o kome se radi i je li član stranke pa i HDZ-a. Nastoje politički profitirati, sad su dobili adrenalin i najedanput treba rušiti Vladu. Ne bojim se nikoga.”

O smjeni članova NO-a rekao je: “Sad ne. Dominantna odgovornost leži na Upravi. Prvo na onome tko je napravio kazneno djelo.”

“Da je razlaz s MOL-om tako jednostavan, davno bi se to napravilo”

Na pitanje je li opcija razlaz s MOL-om: “Oni imaju svoje dioničare i zakonske okvire. Da je taj razlaz tako jednostavan, davno bi se to napravilo, nije to rastava braka.”

Objašnjavajući kako je afera otkrivena naglasio je: “Svaka banka ima odjel koji se bavi sprečavanjem pranja novca. Mogli su ovi iz banke spavati. Brzina signaliziranja Uredu je bio vrlo učinkovit i brz, a novac je u ovom slučaju sačuvan.”

O načinu prodaje plina u Hrvatskoj i dozvolama HERA-e rekao je: “Imali smo sastanak s predsjednikom HERA-e i pitali kako se to dogodilo, dogodilo se sukladno zakonu. Oni koji se žele baviti trgovanjem plina moraju ispuniti određene kriterije i kad dobije odobrenje, sve što se kasnije zbiva, druge institucije trebaju reagirati kako su reagirale. Trgovina plinom je laptop posao jedne osobe koja zna što radi. Ne morate imati firmu od tisuću ljudi.”

O eventualnom otkupu Ine rekao je: “Država nastoji ostvariti ciljeve temeljem mjerljivih parametara. Nismo kolekcionar umjetnina. Mi možemo dati ponudu koja se temelji na profesionalnoj evaluaciji. To smo napravili. Ovakva energetska kriza pokazuje da su sve ranije odluke, da Ina ide u proces privatizacije, bile loše. To sam rekao puno puta.”

O eventualnim ostavkama članova Uprave rekao je: “Jučerašnji sastanak s članovima NO-a je bio jasan što želimo. Ima puno neodgovorenih pitanja. Nema ostavki tu. Vlada ima mehanizme predlaganja i opoziva pojedinih članova. Mi ćemo vući poteze. Mislim da ni MOL-u nije u interesu da im se ovakva stvar događa.”

“Rješavat ćemo krizu zakonitim i drugoročno održivim putem. Imali smo već previše pravnih sporova oko Ine koji su loše završavali po Hrvatsku. Moramo vući obazrive i pametne poteze”, dodao je.

O eventualnom propitivanju članova stranke umiješanih u aferru rekao je: “To što je netko član stranke, ne znači da ima utjecaja. Meni ovo djeluje kao zlouporaba položaja. Katičić je bio vjenčani kum Šurjaku nakon fakulteta i g. Šurjaka poznajem od prve godine fakulteta. Nije Zagreb Peking. Ali to ne znači da bilo kakav kontakt, prijateljstvo, kumstvo ima veze s tim što pojedina osoba napravi. Što mislite da se netko konzultira s nama prije nego što nešto napravi?”

O propitivanju članova stranke dodao je: “Čovjek je na mjestu direktora za plin u Ini, nemam pojma tko ga je tamo postavio. Da je imao tako velike kvalitete, možda bi postao nešto, ali nije.”

“Sad će se sve provjeriti da se ispita ima li još ovakvih situacija. Otkud znamo da nema? Uvijek smo radili na korist građana i gospodarstva. U ovakvoj krizi imati takve profite, pa to je užas”, napomenuo je.

Komentirao je fotografiju sa Škugorom iz 2015: “Takvih fotografija ima puno. Zar to dokazuje bliskost?”

O odgovornosti bivšeg ministra Ćorića rekao je: “Jeste vi čitali te mailove? Kakve to veze ima s ovim? Nikakve. Kome da tu vjerujemo? Sigurno neću vjerovati Vanđeliću. Sad ex post govori da se s nečim nije slagao, a bio je suglasan sa svim odlukama. Mnogi se pozivaju na mene, a nismo se nikad ni vidjeli ni ništa. Osjećam se bijesan.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HEP upozorava građane: Stiže velika promjena u obračunu struje

Objavljeno

-

By

Pixabay

U noći na nedjelju završava zimsko i počinje ljetno računanje vremena pomicanjem sata za jedan sat unaprijed, odnosno s dva na tri sata.

Prema Vladinoj Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2025. ljetno će računanje vremena započeti 30. ožujka, a trajat će do 26. listopada.

Prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj, napominje HEP.

Vozači automobila još će malo trebati danju paliti svjetla jer ih prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama treba koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.

Ljetno računanje vremena ljudima će omogućiti više danjeg svjetla i smanjiti izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima kao i neke druge zdravstvene tegobe.

Iako je Europska komisija prije nekoliko godina predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, države članice o tome se još nisu dogovorile, a čini se da u dogledno vrijeme ni neće.

Odluka o tome hoće li neka država uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju pa sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, čini se ostaje najbolji kompromis.

Uvođenje ljetnog računanja vremena predložio je 1784. godine ‘otac’ SAD-a Benjamin Franklin, a koji je bio poznat po tome da je rado duže spavao. Međutim predložio je to kao vic. No o njegovom smislu i besmislu raspravljalo se više od dva stoljeća.

Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su u Europskoj uniji 1996. godine i od tada se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 milijuna građana EU-a te za milijune susjeda u drugim zemljama Europe.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Svaki peti građanin u riziku od siromštva: Objavljeno gdje je situacija najgora, a gdje najbolja

Objavljeno

-

By

Pixabay

Porazni podaci ankete Državnog zavoda za statistiku: čak 20 posto Hrvata živi u riziku od siromaštva. Treća je to godina zaredom da postotak raste.

Svaki peti Hrvat živi u riziku od siromaštva – šokantni su to podaci Zavoda za statistiku o dohotku stanovništva. Svaki pojedinac koji živi sam, a na godinu uprihodi manje od 7407 eura, statistički je siromašan, baš kao i četveročlana obitelj koja na mjesec zarađuje manje od 1300 eura, piše Dnevnik.hr.

Najbolje žive Zagrepčani, gdje je rizik od siromaštva oko 10 posto, na sjeveru zemlje je oko 17,5 posto, uz obalu iznosi 21 posto, a najgore je u Panonskoj hrvatskoj – gdje je gotovo svaki treći u riziku od siromaštva.

U Hrvatskoj je najgore biti samac jer svaki je drugi u riziku od siromaštva. 35 posto svih anketiranih u Hrvatskoj ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak poput kvara uređaja ili automobila niti si može priuštiti godišnji odmor izvan kuće.

U zadnje tri godine broj ugroženih od siromaštva skočilo je s 18, preko 19,3 te na aktualnih 20,3 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ministarstvo objavilo koliko zarađuju učitelji, nastavnici i profesori

Objavljeno

-

By

Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.

Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.

“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.

U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.

Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.

U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.

“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”,  poručuju iz Ministarstva obrazovanja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu