Hrvatska
Kako uštedjeti? Ovo su kućanski uređaji koji troše najviše struje
Prosječno hrvatsko kućanstvo na godinu troši 3500 kWh struje. Kako bi se racionalizirala potrošnja, a pri tome i uštedjelo, nije loše obratiti pažnju na nekoliko stvari prilikom korištenja kućanskih uređaja, što će smanjiti i režijske račune. Koji su to najveći ‘žderači’ električne energije u domaćinstvu i koliko se može uštedjeti na njima?
Procjenjuje se da kućanski uređaji troše do 20 posto ukupne električne energije potrebne kućanstvu. Među najveće potrošače ubrajaju se hladnjaci i perilice rublja.
Oni koji posjeduju nove kućanske aparate, procjenjuje se, troše čak 50 posto manje struje. Prilikom kupnje uređaja ne treba voditi računa isključivo o cijeni jer su oni skuplji u većini slučajeva efikasniji od onih jeftinijih.
Učinkovitost žarulja, primjerice, vrlo je niska jer samo pet do 10 posto potrošene energije pretvaraju u svjetlost. Idealnu zamjenu čine štedne žarulje zbog višeg stupnja učinkovitosti i bolje kvalitete, odnosno dugotrajnije su. Procijenjeno trajanje štedne žarulje je čak do osam puta duže.
Hladnjaci i zamrzivači su veliki ‘žderači’ energije. Prilikom kupnje treba obratiti pažnju na nekoliko čimbenika: veličinu, karakteristike i učinkovitost. Poseban je naglasak na veličini. Veći hladnjaci više i troše. Procijenjena veličina hladnjaka za jednočlano kućanstvo iznosi 100-140 litara prostora, a za četveročlano kućanstvo iskoristivo je 50 litara po osobi istog prostora. Optimalna temperatura hladnjaka iznosi sedam stupnjeva. Pri toj temperaturi namirnice će biti dovoljno ohlađene, a potrošnja energije bit će manja nego pri nižim temperaturama.
Drugi najveći ‘žderač’ energije je perilica rublja. Koristan je savjet da se traže perilice koje imaju opciju prilagodbe potrošnje vode jer tako štede i električnu energiju. Pranje na visokim temperaturama je bolje izbjegavati. Primjerice, pranje na 95 stupnjeva je nepotrebno. Današnji deterdženti za rublje uklanjaju mrlje na temperaturama od 30 ili 40 stupnjeva, a samo za iznimno prljavo rublje perilicu se može podesiti na maksimalno 60 stupnjeva. Smanjenje temperature pri pranju rublja smanjuje i potrošnju električne energije za trećinu.
Sušilica za rublje još je jedan aparat koji troši velike količine energije. Savjetuje se da se rublje suši prirodnim putem. Ako to nije moguće, treba obratiti pažnju na nekoliko stvari. Primjerice, potrošnja energije je manja pri sušenju rublja na 1200-1400 okretaja u minuti. Kupujete li sušilicu za rublje, razmislite o kupnji one sa senzorom za vlagu. Naime, taj tip sušilice se automatski gasi nakon što se postigne određeni stupanj suhoće rublja.
Za perilicu suđa vrijede ista pravila kao i za rublje – manja temperatura, manja potrošnja. Optimalna temperatura za pranje suđa iznosi 50 stupnjeva.
Štednjaci na zemni plin smatraju se najboljim uređajem za potrošnju električne energije jer troše čak 30 posto manje energije od onih konvencionalnih. Ako se tome doda korištenje ekspres lonca, potrošnja struje je manja za 60 posto naspram ostalih lonaca.
Računala su sljedeći veliki potrošač električne energije. Ako ste pred kupnjom računala, razmislite o prijenosnom računalu jer troši manje energije od klasičnog PC-ja.
Današnja tehnologija omogućuje svakom kupcu električne energije mogućnost praćenja potrošnje. Na tržištu postoje monitori energije koji vrlo jednostavno pomažu u praćenju potrošnje struje. Ovaj uređaj funkcionira na način da se priključi na željeni uređaj (primjerice, perilicu rublja), a potom prikazuje, ali i predviđa potrošnju struje. Vrlo je učinkovit u otkrivanju najvećih potrošača struje.
Posebno je pogodan za korištenje u poduzećima i poslovnim prostorima. Prikazom krivulje potrošnje daje informacije i o nekim dodatnim čimbenicima: jeste li ugasili štednjak nakon izlaska iz kuće, jesu li svi uređaji bili isključeni, je li došlo do nestanka struje, piše tportal.
Hrvatska
HAK upozorava na moguću poledicu na cestama
Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).
Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.
Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.
U pomorskom prometu nema poteškoća.
Hrvatska
Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”
U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.
Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.
” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.
Hrvatska
Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda
U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.
Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.
Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.
Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.
Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.
Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.
Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.
Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.
Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.
Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.
U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.
Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi
Prvi paket mjera
Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.
Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.
Demografske mjere ići će u 4 koraka:
– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu
– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu
– Mjere za područja pogođena depopulacijom
– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA19 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka