ZADAR / ŽUPANIJA
PUBMET2022 / U Zadru međunarodna konferencija o znanstvenoj komunikaciji u kontekstu otvorene znanosti
Deveta međunarodna konferencija o znanstvenoj komunikaciji u kontekstu otvorene znanosti PUBMET2022 nastavlja niz vrlo uspješnih konferencija o znanstvenoj komunikaciji koje organiziraju Sveučilište u Zadru, Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju – ZNAK, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci i Institut Ruđer Bošković. Konferencija će se održati od 14. do 16. rujna 2022. godine na Sveučilištu u Zadru pod pokroviteljstvom OPERAS konzorcija, OpenAIRE-a, European Association of Science Editors (EASE) i SPARC Europe.
Ovogodišnja PUBMET2022 konferencija donosi nam niz pozvanih predavanja, kratkih izlaganja, panel diskusija, postera i radionica namijenjenih znanstvenicima, urednicima i izdavačima znanstvenih časopisa, stručnjacima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, znanstvenim novinarima, kreatorima znanstvenih politika i svima zainteresiranima za napredak slobodne, otvoreno dostupne znanosti te transparentnog i informiranog izvještavanja o rezultatima znanstvenih istraživanja. Teme ovogodišnje konferencije su: redizajn otvorenog pristupa, kako postići veću učinkovitost i djelotvornost u znanstvenoj komunikaciji, pravednost otvorene znanosti, potencijali javnog angažmana u znanosti, vrednovanje kvalitete istraživačkog procesa, rezultata istraživanja i različitih načina objavljivanja.
Pierre Mouniere (EHESS, OpenEdition, OPERAS, DOAB, Francuska) i Gunnar Sivertsen (NIFU, Norveška), vrsni stručnjaci u području istraživanja znanstvene komunikacije, iznijet će na početku konferencije svoje viđenje promjena u znanstvenom izdavaštvu koje je donio otvoreni pristup, kao i potrebu mijenjanja načina na koji ga ostvarujemo. Juan Pablo Alperin (Scholarly Communications Lab, Sveučilište Simon Fraser, Kanada) diskutirat će o ulozi softvera otvorenog koda u povećanju učinkovitosti u znanstvenoj komunikaciji.
Rezultate istraživanja prisutnih prijetnji ostvarivanja jednakosti u implementaciji otvorene znanosti predstavit će nam Thomas Klebel iz Know-Centra, Austrija.
Drugi dan PUBMET2022 konferencije otvorit će Dóra Gaálné Kalydy (Mađarska akademija znanosti, Mađarska) prezentirajući mogućnosti suradnje znanstvenika i javnosti te koristi koje mogu proizaći iz takve suradnje. Jedan od osnovnih ciljeva znanosti je pozitivan utjecaj na društvo i boljitak života građana, a uključivanje javnosti u znanstvena istraživanja svakako može u tome pomoći. Charlotte Wien (Sveučilište Južna Danska, Danska) će u svom izlaganju sukobiti elitističku i samodostatnu kulturu znanstvenika, koju sustavno potiču važeći kriteriji napredovanja, s vrijednostima koje potiče otvorena znanost, a to su dijeljenje rezultata istraživanja, znanost za javnost, promocija znanosti kroz prezentacije, intervjue, izložbe i popularno-znanstvene radove te društveni angažman. Konferenciju će zaključiti panel rasprava „Medijska vidljivost kao pokretač znanstvenog i društvenog utjecaja“ na kojoj će se raspravljati o perspektivama utemeljenim na povjerenju, transparentnosti i etici u komunikaciji između znanstvenika i novinara. U diskusiji će sudjelovati medijski stručnjak, novinari i znanstvenici, a analizirat će se potencijalne aktivnosti i izazovi za medijsku vidljivost znanosti, uloga znanstvenika u javnom komuniciranju i utjecaj njihova ugleda na ukupnu sliku znanosti u široj javnosti.
Niz kratkih izlaganja i postera predstavit će nam inicijative i projekte otvorene znanosti te rezultate istraživanja otvorenog pristupa i otvorene znanosti u različitim državama, akademskim zajednicama i ustanovama i tako obogatiti zanimljiv program ovogodišnje PUBMET2022 konferencije. Svaka sesija završit će diskusijom poticanom od više od 150 sudionika iz 20 zemalja.
Kao i prethodnih godina, u sklopu konferencije održat će se niz praktičnih radionica iz područja znanstvene komunikacije.
Program konferencije PUBMET2022 možete preuzeti na sljedećoj poveznici: https://pubmet2022.unizd.hr/programme.
Više o konferenciji PUBMET2021 pronađite na službenim stranicama: https://pubmet2022.unizd.hr/ ili na društvenim mrežama: Facebook
(https://www.facebook.com/pubmet) i Twitter (https://twitter.com/pubmet).
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.
Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.
U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.
– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.
Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.
Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.
– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja, a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.
Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.
ZADAR / ŽUPANIJA
GRADSKA LOŽA: Izložba Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA
Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvaranje izložbe Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA, u četvrtak 7. studenog 2024. godine u 19 sati u Gradskoj loži.
Izložba će biti otvorena do 1. veljače 2025. godine.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!