ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) 14. MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI SUSRETI KOLJNOF 2022. Na mjestu Željezne zavjese pjesnici uz Spomenik budućnosti čitali svoje pjesme i predstavili nova izdanja
„Spomenik budućnosti – granica susreta“, bila je ovogodišnja tema tradicionalnih Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2022., koji su se ove godine održali po 14. put. Susreti su održani nešto ranije od uobičajenog termina, kako bi se hrvatski književnici i njihove kolege iz Gradišća s obje strane mađarske i austrijske granice, pridružile proslavi Dana općine Koljnof i tradicionalnoj koljnofskoj Trgadbenoj povorci, koja je stalno mjesto Susreta.
Koljnof je i rodno mjesto dva poznata hrvatska književnika iz Gradišća, Mate Šinkovića i Mihovilja Nakovića, kao i što je raskrižno mjesto na granici (nekad Željezna zavjesa), mjesto koje okuplja Hrvate sa svake strane granice, i ruši granice, što i je i bila ovogodišnja tema Susreta, koji su održani od 8. do 11. rujna 2022. godine.
Sudionici iz Hrvatske i BiH bili su književnici, članovi Društva hrvatskih književnika i DHK HB, Tomislav Marijan Bilosnić, voditelj i izbornik ovih susreta, Božidar Brezinščak Bagola, Sanja Knežević, Srećko Marijanović, Siniša Matasović, Tomislav Milohanić i Ivo Raguž, kojima su se u Gradišću pridružili ovdašnji članovi DHK Jurica Čenar, Šandor Horvat, Herbert Ganssner i Timea Horvat. Glazbenom pratnjom Susretima su se pridružili i pjesnici i hrvatski glazbenici iz Beča Josip Čenić, Mijo Bijuklić.
U četvrtak, 8. rujna 2022. sudionici Susreta najprije su se uputili u Petrovo selo na mađarskoj strani, te u Gornji Četar na austrijskoj strani Gradišća, te u Koljnof, kao središnje mjesto Susreta. U Petrovom selu pjesnike iz Hrvatske primila je stalna pratiteljica Književnih susreta u Koljnofu, novinarka i pjesnikinja Timea Horvat. U Gornjem Četaru pjesnici su bili primljeni od načelnice mjesta, gospođe Katalin Konczér, Hrvatice, te su posjetili Muzej željezne zavjese, kojega vodi Sándor Gojak. Potom je u Društvenom domu Gornjeg Četara održan kratak pjesnički nastup. Pjesničko druženje nastavljeno je na večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, uz pozdravne riječi domaćina dr. Franje Pajrića i voditelja susreta Tomislava Marijana Bilosnića.
U petak, 9. rujna 2022. u Domu kulture u Koljnofu održano je niz predavanja na temu ovogodišnjih Susreta „Spomenik budućnosti – granica susreta“. Predavanje „Zvane Črnja o Gradišću“ održala je izv. prof. dr. sc, Sanja Knežević, pročelnica kroatistike sa Sveučilišta u Zadru. Tomislav Marijan Bilosnić je izlagao temu „Fulvio Tomizza o životu na granici“, a Božidar Brezinščak Bagola o iskustva prijevoda susjednog jezika, u ovome slučaju sa slovenskog jezika. O književnim susretima Badavca govorio je Tomislav Milohanić, a Siniša Matasović o književnome životu Banovine. Na iskustva „Vidoške pjesničke noći“ u Hercegovini osvrnuo se Srećko Marijanović. Panonski list i izdanja Panonskog instituta predstavio je dr. Robert Hajszan Panonski, dok je o svekolikom kulturnom i književnom životu u Gradišću, s posebnim osvrtom na stanje u donjoj Austriji gdje nestaje hrvatskog elementa, govorio dr. Herbert Gassner.
Robert Hajszan i Herbert Gassner, posebno su se osvrnuli na umjetnički i životni jubilej Tomislava Marijana Bilosnića, književnika i slikara, voditelja Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu, suradnika više listova u Mađarskoj i Austriji i dugogodišnjeg pratitelja kulturnih zbivanja u hrvatskom Gradišću. Dr. Hajszan je tom prigodom predstavio posebno izdanje Panonskog lista, obilježenog TMB/2022. kao Jubilarni spis, u cijelosti posvećenog djelu T. M. Bilosnića, dok je dr. Gassner iscrpno govorio o Bilosniću kao čovjeku i umjetniku, posebno naglašavajući njegov književni, pjesnički, putopisni i esejistički prinos gradišćanskim temama.
U poslijepodnevnim satima organiziran je posjet Spomeniku budućnosti podignutom na mjestu nekadašnje Željezne zavjese gdje su pjesnici, uz predavanje dr. Franje Pajrića, govorili svoju poeziju. poslije čega je uslijedila pjesnička večer u „Levandi“ uz glazbenu pratnju Josipa Čenića i Mije Bijuklića, glazbenika iz Beča, koja je potrajala dugo u noć. Pjesničkome nastupu pridružio se i poznati gradišćanski pjesnik Jurica Čenar.
U subotu, 10. rujna 2022. godine pjesnici su posjetili grob svećenika Pavla Horvata iz Vedešina, hrvatskog pjesnika i romanopisca a potom su u mađarskom selu Perestegu, gdje su im se pridružili akademik Nikola Benčić i književnik dr. Šandor Horvat, te pjesnik Ivan Rotter, sudjelovali na priredbi imenovanja Osnovne škole u ovome selu imenom hrvatskog pjesnika i učitelja File Sedenika, autora prve antologije hrvatskih pjesnika koji su kao manjinci živjeli i stvarali na prostoru današnjeg hrvatskog Gradišća, tiskane prije stotinu godina, čije je izdanje za ovu prigodu obnovljeno. Hrvatskim pjesnicima potom je upriličen posjet imanju Janoša Grubića, ovdašnjeg naivnog umjetnika i sakupljača etnografske građe.
Potom je uslijedio posjet gradu Šopronu, gdje su se pjesnicima pridružili i gosti iz Kiseljaka, iz Bosne i Hercegovine, općine prijatelja s općinom Koljnof.
U poslijepodnevnim satima pjesnici su sudjelovali u tradicionalnoj ovdašnjoj manifestaciji Trgadbenoj povorci u Koljnofu, te u Škadanju ETNO muzeju u Koljnofu, na otvaranju izložbe koljnofske likovne umjetnice Ane Taschner.
U večernjim satima u „Levandi“ održano je predstavljanje književnih izdanja sudionika 14. Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2022. Sanja Knežević predstavila je svoju knjigu studija o Vesni Parun „Golubica iz crnog maslinika“. Božidar Brezinščak Bagola predstavio s pjesničkim izdanjima „Moja duša s tvojom“ „Humske popevke“ i „Djedomir“, te „Književnim stazama Hrvatskog zagorja“, svojevrsnim književnim vodičem. Srećko Marijanović predstavio je svoju zbirku pjesama „Oženit ću noć“ i antiratni roman „Bezimeni“. Siniša Matasović predstavio je svoje pjesničke knjige „Sisak se uspješno pretvara da spava“ i „Tvoj novi dečko“, te haiku zbirku „Noću za šankom“ i roman „Nećak“, kao i niz izdanja Ogranka DHK u Sisku, kojega uspješno vodi. Tomislav Milohanić okupljenima je govorio o svojim pjesničkim izdanjima kao što su „Svjetlokreti“, „Da se oganj ne ugasi“ , „Ti si jedna nedopjevana pjesma“, „Od Kaštela do Vruje“, kao i čakavsku knjigu pripovijedaka „Deštini znamenja“ i knjigu putopisa „Cvjetne strane Galileje“. Ivo Raguž prezentirao je svoje „Sarajevske stranice“, „Tijesni su mostovi naši“ , „Stolačke st(r)anice“ i „Od čega ti misliš živjeti“. Mijo Bijuklić se predstavio sa svojum najnovijom zbirkom pjesama „Kiše spokoja“, a Josip Čenić je govorio o knjizi pjesama „Utjeha u križu“ svoje pok. Majke Anđelke Petričević – Čenić, inače sestre Anke Petričević, poznate hrvatske pjesnikinje.
Tomislav Marijan Bilosnić predstavio je dvanaest svojih ovogodišnjih izdanja, s naglaskom na devet tomova svojih Izabranih djela, već predstavljenih u Koljnofu, kojima je obilježio ovogodišnji svoj životni i stvaralački jubilej.
Sudjelovanjem 11. rujna 2022. godine na nedjeljnoj svetoj misi u Filežu (Nikitsch, Austrija), koju je predvodio biskup Egidije Živković, na kojoj je nastupio i hrvatski crkveni zbor sastavljen od pjevača iz Austrije, Mađarske i Slovačke, službeno su završeni 14. Međunarodni pjesnički susreti Koljnof 2022.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.
Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.
U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.
– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.
Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.
Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.
– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja, a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.
Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.
ZADAR / ŽUPANIJA
GRADSKA LOŽA: Izložba Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA
Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvaranje izložbe Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA, u četvrtak 7. studenog 2024. godine u 19 sati u Gradskoj loži.
Izložba će biti otvorena do 1. veljače 2025. godine.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!