Connect with us

Hrvatska

Hrvati navalili na pelet i drvo, čeka nas rast cijena: Nemamo zaliha u skladištu

Objavljeno

-

Foto: Didier / Pixabay

Zbog visokih cijena energenata, dio hrvatskih građana okreće se pećima na pelet i drva. Provjerili smo ima li u Hrvatskoj navale na kamine, pelet i ogrjevno drvo te očekuje li se rast cijena ovih proizvoda zbog povećane potražnje.

Predsjednik HUP Udruge drvne i papirne industrije, dr. Ivić Pašalić, navodi da peleta, briketa i ogrijevnog drva ima dovoljno, no ističe da su “kod nas glavni energenti za grijanje fosilnog porijekla – plin i lož ulje.

Poskupjeli pelet i ogrjevno drvo

Ipak, primjećuje da je zbog skupih energenata nastala blaga panika na tržištu te da je povećana potražnja za proizvodima koji su alternativa plinu, a to je rezultiralo i povećanom cijenom.

“Zbog ukupnih okolnosti oko plina (dominantan energent u RH), nastala je blaga panika na tržištu, koja je rezultirala naglim porastom potražnje u ljetnim mjesecima, što prije nije bio slučaj. Navike kupaca u Hrvatskoj godinama su bile takve da se pelet kupovao pred zimu. Ta nagla promjena navika i želja da se osigura ogrijev za zimu dovela je do povećane potražnje. Zbog porasta svih ulaznih troškova (povećanje struje 10 puta u 15 mjeseci), te stanja na tržištu, došlo je do porasta cijene”, kazao je Ivić Pašalić za N1.

U odnosu na prošlu godinu, hrvatski građani u većoj mjeri traže i peći na drva.

“Primjetna je povećana potražnja za kaminima na pelet i pećima na drva. Sve te povećane potrebe naši proizvođači peleta, briketa i ogrjevnog drva mogu kvalitetno opskrbiti”, oktriva nam Ivić Pašalić.

“Nema zaliha peleta”

I tvornica peleta RST primijetila povećanu potražnju. Ističu da su poremećaji na tržištu nastali zbog raskinutih lanaca u opskrbi, problema kamionskog i brodskog prijevoza.

“Rezultat navedenog je smanjena ponuda peleta na glavnom tržištu, koja se dodatno produbila i u ovoj godini (rat u Ukrajini koji je utjecao na porast cijena drvne sirovine, električne energije, repromaterijala, goriva, rezervnih dijelova, itd., kao i zabrana uvoza dobara iz Rusije i Bjelorusije, te zabrana izvoza peleta iz Srbije i BiH)”, kažu nam iz RST-a.

Što se tiče situacije u skladištu, RST proda odmah sve što i proizvede. “Nemamo zalihe peleta na skladištu.”

Cijela situacija je dovela do drastičnog poskupljenja peleta.

“U zadnjih godinu dana peleti su poskupjeli gotovo za duplo.”

Razlozi za višu cijenu leže u poskupljenju drvne sirovine, električne energije, goriva i usluga dobavljača. Financijski direktor RST-a Goran Petranović navodi da zbog povećane potražnje za peletima nisu u mogućnosti zaprimiti svaku narudžbu, ali da će stari i vjerni kupci imati peleta i ubuduće.

Da je povećana potražnja za kaminima i pećima na drva, potvrđuju nam i iz Svijeta kamina.

“U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježena je povećana potražanja za našim proizvodima u odnosu na prošlu godinu. Posebno se to odnosi na kamine i peći na drva. Po pitanju cijena teško je prognozirati daljnji rast, s obzirom da ovisi o rastu cijena sirovina te dobavljaču – no usporedbe radi dobavljači su u zadnjih godinu dana dizali cijene 3-4 puta, dok bi prethodnih godina korekcije cijene bile 1-2 puta unutar godinu, godinu i pol. Slijedom povećane potražnje diljem EU rokovi isporuke su se također znatno produljili”, rekla je za N1 prodajna predstavnica Bojana Krunić.

Koliko je porasla potražnja?

Bauhaus navodi da je potražnja za pećima na pelete porasla za 124% u odnosu na prošlu godinu, a za pećima na drvo za 70%.

Općenito je zabilježen i porast potražnje za peletima i to za 139% u odnosu na prošlu godinu. Potražnja za ogrjevnim drvom porasla je za 175%, kažu nam iz Bauhausa.

“U daljnjem periodu možemo reći da očekujemo porast cijena peleta i ogrjevnog drva. S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu i činjenicu da nam dobavljači ne mogu garantirati cijene proizvoda dugoročno, te u zadnji tren budemo obaviješteni o promjenama cijena, u ovom trenutku još uvijek ne raspolažemo s konkretnim podacima koliki će biti postotak povećanja”, objasnili su nam iz Bauhausa.

Zabrana izvoza?

Neke su se zemlje zbog ovakvih poremećaja na tržištu odlučile na radikalne poteze. Susjedna BiH je, primjerice, još ljetos donijela odluku o privremenoj zabrani izvoza ogrjevnog drveta i peleta. Ivić Pašalić smatra da nema potrebe da Hrvatska krene tim putem.

“Mislimo da takve potrebe nema, jer svih količina ogrijeva ima sasvim dovoljno, za sve domaće potrebe”, navodi Ivić Pašalić.

“Svi trebaju preuzeti dio odgovornosti”

Tvornica peleta RST navodi da cijela ova situacija zahtjeva uključenost svih dionika u rješavanje ove energetske krize.

“Povećana potražnja peleta na hrvatskom tržištu rezultat je globalnih poremećaja čiji se efekt negativno multiplicira na sve aspekte naših života, no kada razgovaramo o energetskoj tranziciji zemlje (što bi primjerice masovni prelazak građanstva na pelet u svakom slučaju bio), tj. zamjena sustava grijanja na kruta goriva na energetski obnovljive izvore (pelete), svi dionici u lancu bi trebali preuzeti svoj dio odgovornosti, počevši od Vlade RH koja kreira državne politike i donosi strateške odluke (što energetska tranzicija svakako jest), do Ministarstva poljoprivrede koje propisuje akcijske planove i donosi pravilnike, te Hrvatskih šuma (koje gospodare sa preko 80% šumskog područja u RH) koje operativno provode navedene politike, pa onda i do samih proizvođača i trgovaca na kraju lanca”, zaključuje RST.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Inflacija u EU ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.

Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.

U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.

Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.

Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.

Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.

Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.

U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.

Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.

Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.

Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao

Objavljeno

-

Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.

Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.

“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.

Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.

“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.

Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima

Objavljeno

-

By

Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.

Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.

Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.

Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.

Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.

Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.

Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.

Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.

Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu