Hrvatska
Hrvati navalili na pelet i drvo, čeka nas rast cijena: Nemamo zaliha u skladištu
Zbog visokih cijena energenata, dio hrvatskih građana okreće se pećima na pelet i drva. Provjerili smo ima li u Hrvatskoj navale na kamine, pelet i ogrjevno drvo te očekuje li se rast cijena ovih proizvoda zbog povećane potražnje.
Predsjednik HUP Udruge drvne i papirne industrije, dr. Ivić Pašalić, navodi da peleta, briketa i ogrijevnog drva ima dovoljno, no ističe da su “kod nas glavni energenti za grijanje fosilnog porijekla – plin i lož ulje.
Poskupjeli pelet i ogrjevno drvo
Ipak, primjećuje da je zbog skupih energenata nastala blaga panika na tržištu te da je povećana potražnja za proizvodima koji su alternativa plinu, a to je rezultiralo i povećanom cijenom.
“Zbog ukupnih okolnosti oko plina (dominantan energent u RH), nastala je blaga panika na tržištu, koja je rezultirala naglim porastom potražnje u ljetnim mjesecima, što prije nije bio slučaj. Navike kupaca u Hrvatskoj godinama su bile takve da se pelet kupovao pred zimu. Ta nagla promjena navika i želja da se osigura ogrijev za zimu dovela je do povećane potražnje. Zbog porasta svih ulaznih troškova (povećanje struje 10 puta u 15 mjeseci), te stanja na tržištu, došlo je do porasta cijene”, kazao je Ivić Pašalić za N1.
U odnosu na prošlu godinu, hrvatski građani u većoj mjeri traže i peći na drva.
“Primjetna je povećana potražnja za kaminima na pelet i pećima na drva. Sve te povećane potrebe naši proizvođači peleta, briketa i ogrjevnog drva mogu kvalitetno opskrbiti”, oktriva nam Ivić Pašalić.
“Nema zaliha peleta”
I tvornica peleta RST primijetila povećanu potražnju. Ističu da su poremećaji na tržištu nastali zbog raskinutih lanaca u opskrbi, problema kamionskog i brodskog prijevoza.
“Rezultat navedenog je smanjena ponuda peleta na glavnom tržištu, koja se dodatno produbila i u ovoj godini (rat u Ukrajini koji je utjecao na porast cijena drvne sirovine, električne energije, repromaterijala, goriva, rezervnih dijelova, itd., kao i zabrana uvoza dobara iz Rusije i Bjelorusije, te zabrana izvoza peleta iz Srbije i BiH)”, kažu nam iz RST-a.
Što se tiče situacije u skladištu, RST proda odmah sve što i proizvede. “Nemamo zalihe peleta na skladištu.”
Cijela situacija je dovela do drastičnog poskupljenja peleta.
“U zadnjih godinu dana peleti su poskupjeli gotovo za duplo.”
Razlozi za višu cijenu leže u poskupljenju drvne sirovine, električne energije, goriva i usluga dobavljača. Financijski direktor RST-a Goran Petranović navodi da zbog povećane potražnje za peletima nisu u mogućnosti zaprimiti svaku narudžbu, ali da će stari i vjerni kupci imati peleta i ubuduće.
Da je povećana potražnja za kaminima i pećima na drva, potvrđuju nam i iz Svijeta kamina.
“U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježena je povećana potražanja za našim proizvodima u odnosu na prošlu godinu. Posebno se to odnosi na kamine i peći na drva. Po pitanju cijena teško je prognozirati daljnji rast, s obzirom da ovisi o rastu cijena sirovina te dobavljaču – no usporedbe radi dobavljači su u zadnjih godinu dana dizali cijene 3-4 puta, dok bi prethodnih godina korekcije cijene bile 1-2 puta unutar godinu, godinu i pol. Slijedom povećane potražnje diljem EU rokovi isporuke su se također znatno produljili”, rekla je za N1 prodajna predstavnica Bojana Krunić.
Koliko je porasla potražnja?
Bauhaus navodi da je potražnja za pećima na pelete porasla za 124% u odnosu na prošlu godinu, a za pećima na drvo za 70%.
Općenito je zabilježen i porast potražnje za peletima i to za 139% u odnosu na prošlu godinu. Potražnja za ogrjevnim drvom porasla je za 175%, kažu nam iz Bauhausa.
“U daljnjem periodu možemo reći da očekujemo porast cijena peleta i ogrjevnog drva. S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu i činjenicu da nam dobavljači ne mogu garantirati cijene proizvoda dugoročno, te u zadnji tren budemo obaviješteni o promjenama cijena, u ovom trenutku još uvijek ne raspolažemo s konkretnim podacima koliki će biti postotak povećanja”, objasnili su nam iz Bauhausa.
Zabrana izvoza?
Neke su se zemlje zbog ovakvih poremećaja na tržištu odlučile na radikalne poteze. Susjedna BiH je, primjerice, još ljetos donijela odluku o privremenoj zabrani izvoza ogrjevnog drveta i peleta. Ivić Pašalić smatra da nema potrebe da Hrvatska krene tim putem.
“Mislimo da takve potrebe nema, jer svih količina ogrijeva ima sasvim dovoljno, za sve domaće potrebe”, navodi Ivić Pašalić.
“Svi trebaju preuzeti dio odgovornosti”
Tvornica peleta RST navodi da cijela ova situacija zahtjeva uključenost svih dionika u rješavanje ove energetske krize.
“Povećana potražnja peleta na hrvatskom tržištu rezultat je globalnih poremećaja čiji se efekt negativno multiplicira na sve aspekte naših života, no kada razgovaramo o energetskoj tranziciji zemlje (što bi primjerice masovni prelazak građanstva na pelet u svakom slučaju bio), tj. zamjena sustava grijanja na kruta goriva na energetski obnovljive izvore (pelete), svi dionici u lancu bi trebali preuzeti svoj dio odgovornosti, počevši od Vlade RH koja kreira državne politike i donosi strateške odluke (što energetska tranzicija svakako jest), do Ministarstva poljoprivrede koje propisuje akcijske planove i donosi pravilnike, te Hrvatskih šuma (koje gospodare sa preko 80% šumskog područja u RH) koje operativno provode navedene politike, pa onda i do samih proizvođača i trgovaca na kraju lanca”, zaključuje RST.
Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.
Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.
“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.
U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.
Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.
U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.
“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, poručuju iz Ministarstva obrazovanja.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.
“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.
“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.
U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.
“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.
Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.
Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.
Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti
FOTO / Nadbiskup Zgrablić na svetkovinu sv. Josipa predvodio misno slavlje u Svećeničkom domu
NADIN / Policija provela akciju nadzora teretnih vozila i autobusa na A1. Evo što su sve zatekli…
