Connect with us

Hrvatska

ZADAR MEĐU PREDVODNICIMA! Na tržištu nekretnina u Hrvatskoj javlja se “Dubai efekt”, evo o čemu se radi

Objavljeno

-

Cijene mjesečnog najma stana narasle su u studentskim središtima poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka od šest do 17 posto u odnosu na lani, što će utjecati na kvalitetu studentskog života jer najtraženiji stanovi, od 350 eura i manje, čine tek 10 posto ponude tržišta najma.

Prema analizi cijena i potražnje najma stanova koju je provelo Njuškalo, najveći oglasnik u Hrvatskoj, cijene su najviše skočile u Splitu i Zadru za 17 posto, zatim u Dubrovniku 16 posto, te u Osijeku i Puli 10 posto.

Sve su to studentska središta, pri čemu povratak studenata u gradove znači i veći interes za dugoročni najam stanova.

U kombinaciji s inflacijom i i nedostatkom ponude koja odgovara kriterijima budućih stanara, došlo je i do povećanja cijena, ocijenilo je Njuškalo.

Utjecaj ponude i potražnje na cijene najma

Najveća je potražnja za najmom u Zagrebu, gdje je cijena porasla za 6,63 posto. Mjesečni najam po kvadratu sada prosječno iznosi 10,74 eura, a kod manjih, ujedno i traženijih, stanova taj iznos u prosjeku doseže i 17 eura.

Na skok cijena najma ove godine dodatno je utjecao i općeniti omjer ponude i potražnje. U Zagrebu je ponuda 17 posto manja, dok je potražnja ove jeseni narasla oko 10 posto. Zbog toga je na zagrebačkom tržištu najma dostupno više stanova u cjenovnim razredima od 450 do 650 eura mjesečno, dok stanovi ispod 350 eura čine tek 10 posto ukupne ponude.

S druge strane, oko 30 posto najmoprimaca u Zagrebu traži stanove za najam od 350 do 450 eura.

Stanova do 300 eura, koji se također prilično pretražuju, značajno nedostaje, podaci su tog oglasnika.

Zagreb je najrazvijenije tržište nekretnina

Docentica na katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tamara Slišković naglašava kako je riječ o najdinamičnijem i najrazvijenijem tržištu nekretnina u Hrvatskoj.

Na zagrebačkom tržištu najma postoji konstantno rastuća potražnja za stambenim jedinicama zbog pozitivnih migracijskih kretanja, odnosno doseljavanja u glavni grad, ističe Slišković.

Objašnjava da zbog velikog broja studenata koji svake godine upisuju fakultete u Zagrebu te zbog ograničenih i nedostatnih kapaciteta studentskih domova, postoji velika potražnja za najmom, što stvara pritisak na cijene.

“Drugim riječima, rastuća potražnja za stanovima za najam podiže njihovu cijenu”, dodaje Slišković i naglašava da se to može primijeniti i na cijelo tržište najma, a ne samo za studentski najam.

Narušavanje kvalitete studentskog života

Zamjenica predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Bruna Bandula upozorava kako poskupljenje predstavlja značajno narušavanje kvalitete studentskog života u Zagrebu, posebice jer je Zagreb suočen s dugogodišnjim manjkom smještaja u studentskim domovima.

Broj ležajeva od 6500 pokriva jedva 10 posto ukupnog broja studenata Sveučilišta u Zagrebu, rekla je Bandula Hini.

Dodala je kako su studenti koji nisu dobili smještaj u domu, a obitelj im ne može priuštiti najam stana, prisiljeni raditi tijekom studija kako bi si omogućili visoko obrazovanje.

Zbog toga “sveukupno pati kvaliteta studija, a neki od studenata prisiljeni su i napustiti ga”, kaže Bandula.

Naglasila je da ulaganje u studente “predstavlja ulaganje u budućnost, a studentski smještaj neizostavan je dio studiranja te samim time mora biti pravo svih studenata”.

Povećanje renti povezano s kretanjem cijena kvadratnog metra

No, aktualni porast traženih renti zapravo više je povezan s kretanjem cijena kvadratnog metra stambenog prostora u posljednjim godinama, napominje Slišković.

“Na sveukupnom tržištu Hrvatske, cijene stambenih objekata u posljednjih pet godina, gotovo bez iznimke, bilježe porast iz tromjesečja u tromjesečje”, kaže.

Dodaje da je najsnažniji rast prisutan na zagrebačkom tržištu, a to pokazuju cijene stambenih objekata koje su u prvom tromjesečju 2022. bile 16 posto više nego u istom tromjesečju lani.

Ako se promatra samo segment novoizgrađenih stanova, taj porast je još i veći, i dvostruko utječe na visinu najma, tvrdi Slišković.

Vlasnik novoizgrađenu nekretninu, kupljenu u recentnom razdoblju, kupuje po relativno visokoj cijeni.

S obzirom na porast cijena u prethodnom razdoblju, najmodavac, tj. vlasnik, davanjem te nekretnine u najam želi osigurati povrat investicije u što kraćem roku te tako zahtijeva i višu rentu, kaže Slišković.

S druge strane, postoji nešto što se naziva “efekt bogatstva”, dodaje Slišković. Porastom cijena na tržištu stanova, vlasnici postojećih nekretnina percipiraju svoju imovinu kao vrjedniju pa tako i zahtijevaju višu rentu od najmoprimaca.

Dubai efekt

Ekonomist Andrej Grubišić smatra da su na povećanje cijena najviše utjecale ekspanzivna monetarna politika, porezna diskriminacija i državne subvencije za kupovinu stanova.

“Posljednjih deset godina bilo je razdoblje ekspanzivne monetarne politike, jako puno novca je natiskano i pušteno u sustav od strane centralnih banaka zbog čega smo dobili porast na depozitnim računima od 2017. do 2022., sa 74 na 154 milijarde kuna”, rekao je Grubišić Hini.

Rasli su štedni, oročeni i devizni depoziti za dodatnih 15 do 20 milijardi kuna. Rezultat su niskih pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate na oročenu štednju te razmjerno slabe sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente.

Porezna diskriminacija nastaje kada netko tko iznajmljuje apartmane plaća “simboličnu cijenu” poreza na te apartmane, a ostali građani plaćaju porez na svoje nekretnine 20 posto ili više u odnosu na izdavače apartmana, ističe Grubišić.

Dodaje da to dovodi do tzv. “Dubai efekta” gdje ljudi s više likvidnosti pokupuju stanove koje niti stavljaju u najam, niti u njima žive te na kraju stanovi zjape prazni.

Porast cijena rezultirat će prodajom manjeg broja kvadrata po obitelji, i to će morati prihvatiti svi koji žele živjeti u Zagrebu, tvrdi Grubišić.

Predlaže ukidanje porezne diskriminacije kako bi svi bili u mogućnosti nabave stanova za svoje potrebe i kako bi mogli kontrolirati rezultat porasta cijena.

Trendovi cijena imaju svoj životni ciklus

Profesorica Slišković drži da je “teško predvidjeti kada će se ovakvi trendovi glede cijena kvadratnih metara i najma stanova preokrenuti, no treba znati kako svaka pojava prolazi kroz svoj životni ciklus.”

Tako i tržište nekretnina, koje je sada na uzlaznoj putanji, mora u jednom trenutku doživjeti privremeni vrhunac nakon kojeg slijedi usporavanje, dodala je.

“Uzimajući u obzir da iza sebe imamo iznimno uspješnu turističku sezonu, koja se može smatrati jednim od generatora potražnje za investicijskim stanovima, malo je vjerojatno da će se u vrlo kratkom roku dogoditi neki značajniji preokret glede cijena na stambenom tržištu”, smatra Slišković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Inflacija u EU ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.

Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.

U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.

Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.

Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.

Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.

Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.

U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.

Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.

Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.

Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao

Objavljeno

-

Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.

Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.

“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.

Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.

“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.

Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima

Objavljeno

-

By

Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.

Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.

Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.

Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.

Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.

Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.

Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.

Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.

Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu