Connect with us

Hrvatska

Banke će za pranje novca sada prijavljivati svaku uplatu veću od 10.000 eura

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Zakon je u javnoj raspravi samo dva tjedna, odnosno do 24. rujna, a predlaže se njegovo donošenje po hitnom postupku kako bi na snagu stupio početkom sljedeće godine, i zbog toga što su navedene promjene dio akcijskog plana za borbu protiv pranja novca, ali i zato što se dio promjena mora ugraditi u zakon zbog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Puno je još neodgovorenih pitanja u slučaju u kojem je Ina oštećena za oko milijardu kuna na prodaji plina i tek će istraga i revizije koje je zatražila Vlada pokazati jesu li Damir Škugor i tvrtke OMS i Plinara istočna Slavonija samo iskoristile priliku koja se nudila i propisno namagarčili, pa i osramotili, Inu ili je Inina poslovna politika bila prodaja plina, proizvedenog u Hrvatskoj, privatnim kompanijama po nižim cijenama nakon čega su te tvrtke ostvarivale milijunske zarade trgujući plinom u inozemstvu, piše Jagoda Marić u Novom listu. Možda ne toliko važan, ali sigurno zanimljiv bit će i odgovor, ako ga ikada dobijemo, na pitanje kako su svi uključeni u slučaj vjerovali da na račun šibenskog umirovljenika Dane Škugora mogu uplatiti pola milijarde kuna, a da nitko na to ne reagira.

Savjet stručnjaka

Upravo je obavijest banke Uredu za sprječavanje pranja novca o tome da je Dani Škugoru na račun sjelo gotovo pola milijarde kuna pokrenula državni aparat koji je onda otkrio kako je taj novac zarađen. Nikada, priznali su kasnije iz tog Ureda, nisu dobili obavijest o tolikom iznosu na računu privatne osobe, a banke su ih dužne izvještavati o transakcijama iznad 200 tisuća kuna. Sada će se broj obavijesti koje Ured dobiva i povećati jer će prag od 200 tisuća kuna spustiti na deset tisuća eura, najavljuje to Vlada prijedlogom izmjena zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Time će se taj prag zapravo uskladiti s pragom ograničenja u plaćanju u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti.

Iako je trenutak zanimljiv, jer je prijedlog zakonskih izmjena na portalu eSavjetovanja obnovljen nakon otkrića plinske prijevare, Ministarstvo financija izmjene priprema već dulje vrijeme i nije se zbog pljačke u Ini odlučilo za 60 posto smanjiti iznos transakcija o kojima banke moraju izvještavati Ured. Ne skriva Ministarstvo financija da je osnovni poticaj za još veći obuhvat transakcija o kojima Ured dobiva informacije stigao od Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL.

Taj je Odbor u sklopu izvješća o petom krugu evaluacije Hrvatske, navodi Ministarstvo financija, upozorio kako se u Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela, poput porezne utaje, koruptivnih kaznenih djela i zlouporabe opojnih droga. Naglasili su i to da baš ta kaznena djela predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca.

Bijeg od poreza

– MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga, odnosno usklađivanje istog s pragom koji određuje ograničenja u plaćanju, odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti, a koji iznosi 75.000 kuna, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena.

Zakon je u javnoj raspravi samo dva tjedna, odnosno do 24. rujna, a predlaže se njegovo donošenje po hitnom postupku kako bi na snagu stupio početkom sljedeće godine, i zbog toga što su navedene promjene dio akcijskog plana za borbu protiv pranja novca, ali i zato što se dio promjena mora ugraditi u zakon zbog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

To nije jedina novina koju zakon donosi. Država pojačava i nadzora nad virtualnom imovinom, koja ne uključuje samo kriptovalute kao najpoznatiji oblik, nego primjerice i virtualna umjetnička djela. Tako se među ostalima uvodi i obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine, piše Novi list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HAK upozorava na moguću poledicu na cestama

Objavljeno

-

Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.

Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”

Objavljeno

-

U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.

Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.

USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.

” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.

Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda

Objavljeno

-

By

U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.

Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.

Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.

Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.

Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.

Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.

Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.

Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.

Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.

Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.

U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.

Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi

Prvi paket mjera

Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.

Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.

Demografske mjere ići će u 4 koraka:

– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu

– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu

– Mjere za područja pogođena depopulacijom

– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu