Svijet
Šimonović za N1: Postoji stvarni strah od nuklearnog rata
Hrvatski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović gostovao je u TNT-u i komentirao najnovija događanja u Ukrajini.
“Situacija u Ukrajini bila je u središtu rasprava na općoj skupštini, ali raspravljalo se i na vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojem je ovaj mjesec na čelu Francuska. Među naglascima u razgovorima po pitanju agresije na Ukrajinu, izdvojio bih sljedeće naglaske: Naglasak na agresiji kao kršenje međunarodnog prava i potrebi da se ona zaustavi. Zatim na dostupnosti cijenama hrane i energenata, te na kraju o strahu od daljnje eskalacije i mogući nuklearni sukob. Upravo ovo je nova dimenzija. I dalje je Rusija u UN-u izolirana, što se vidjelo po ovacijama koje je dobio Zelenski kada se obratio općoj skupštini”, rekao je.
Kako navodi, posljedice sukoba su tragične za Ukrajinu i dramatične za Rusiju. “Ozbiljne su za Europu, ali i opasne za cijeli svijet. Već sada imamo desetke tisuća žrtava, radi se o strašnim razaranjima ukrajinskih gradova i sela. S druge strane imamo i globalni problem nedostatka i rasta cijene žita. Tu je i kriza energenata, što je veliki udar za Europu, koja je zavisna od ruskog plina. To najviše dolazi do izražaja u raspravama. Postoje rijetki pozitivni pomaci. Razmjene zarobljenika olakšavaju ljudske patnje, ali dovode i do porasta povjerenja između strana. Sa strane ljudskih prava to je veliki dobitak. Mi smo dobili našeg državljanina Prebega, ali bojim se da je među stranama u sukobu tako duboko nepovjerenje da ni ove mjere neće puno pomoći. Svaki put kada postoji prilika, treba ih odrabljivati”, rekao je.
“Što se deblokade tiče, njezin motiv je taj da nitko nije želio biti odgovoran za porast gladi u svijetu. Nakon puno razočaranja, tu je i UN imao posebnu ulogu zbog tog straha za porast odgovornosti za glad u svijetu i rast cijena hrane. Ne vjerujem da će se itko usuditi da ne nastavi s ovom pomoći da se ublaže globalne humanitarne posljedice sukoba u Ukrajini”, rekao je.
“Rusije nije ostvarila svoje ratne ciljeve”
Smatra da su šanse za ozbiljne mirovne pregovore u ovom trenutku slabe. “S jedne strane imamo Rusiju, koja nije ostvarila svoje ratne ciljeve, i koja radi svojih unutarnjih političkih razloga ne želi to priznati. S druge strane, imamo Ukrajinu koja je u zamahu i pokazala je da se može braniti i vratiti okupirana područja. Imamo i treći čimbenik da Rusija na ovu situaciju reagira eskalacijom sukoba. To je vrlo ozbiljna eskalacija. Ruski izvori govore da je parcijalna mobilizacija znatno šira od 300.000 novačenih vojnika. Uz to, treba gledati u kontekstu drugih ruskih poteza, što je aktualno održavanje referenduma u četiri oblasti u Ukrajini”, rekao je.
“Treći faktor je ruska prijetnja da će svaku prijetnju suvereniteta Rusije suzbiti svim raspoloživim sredstvima, uključujući i nuklearno. Zamislite situaciju, nakon ovog referenduma koji je u pravnom smislu lakrdija, ali se svejedno održava, slijedi aneksija, imat ćemo situaciju da se s gledišta Rusije Ukrajina smatra okupatorom. Svaka podrška Ukrajini u tom smislu je narušavanje teritorijalnog suvereniteta Rusije, jer vrijedi ona prijetnja mogućnosti uporabe svih snaga, uključujući i nuklearne. Cijela situacija je vrlo ozbiljna”, rekao je.
Kaže da će se situacija u Rusiji mijenjati, bez obzira na manipulaciju u medijima, te da će rasti otpor, zajedno sa sve širom mobilizacijom. “Vidimo da mnoge manjine i ruralno stanovništvo osjećaju da su oni posebno pogođeni mobilizacijom. “Tu će sigurno otpor protiv takvih rizika rasti. Tu postoji ravnoteža između straha od represije ako se protive mobilizaciji i straha od posljedica ako se mobilizaciji odazovu. Ispravno je ukazati na to da je sada na granici s Gruzijom i Kazahstanom nastale kolone ljudi koji pokušavaju izaći iz Rusije. Procjene su da se čeka dulje od jednog dana da se izađe iz zemlje. To je za Rusiju veliki gubitak jer su oni koji su do sada napuštali Rusiju bili mladi i obrazovani, koji su potencijalno oni koji bi mogli raditi probleme ruskom režimu, pa bi se cinično moglo reći da je i bolje da odu”, rekao je.
“Podneseno je snažno izvješće koje ističe odgovornost za zločine i potrebe za istragama koje se provode. Mnoge države, uključujući i Hrvatsku, podržavaju istrage ICC-a. Ured visokog povjerenika za ljudska prava provodi promatračku misiju u Ukrajinu, ali ona u svojim izvješćima mora biti oprezna, jer izvješćuje iz okupiranih dijelova Ukrajine, kako bi mogla biti oči i uši međunarodne zajednice. S druge strane, osnovano je i posebno istražno povjerenstvo od strane vijeća za Ljudska prava, koje govori o mučenjima, ubojstvima i silovanjima”, rekao je.
Tvrdi da je problem UN-a taj da prema povelji ne smije isključiti niti jednu članicu, a da za tako nešto ne postoji suglasnost svih članica vijeća sigurnosti. “Takve inicijative imaju političkog smisla. Pomažu da se vidi koliki je problem veta i blokade vijeća sigurnosti. Teško je ostvarivati ciljeve u ovakvom okruženju. Pesimisti su oni koji misle da će nas uništiti nuklearni rat, a optimisti su oni koji vjeruju da ćemo opstati, do trena kada će nas uništiti klimatske promjene”, rekao je.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega