Hrvatska
KRIZA NE POSUSTAJE Prijeti nam nestašica ovih osam proizvoda…
Pandemija covida-19, rat u Ukrajini i niz drugih problema u okolišu uvelike su odgovorni za poremećaje na tržištu. Osim što smo suočeni s poskupljenjima raznih proizvoda, sada prijeti još jedan problem – nestašica.
U nastavku pročitajte kojih proizvoda bi moglo nestati s polica.
Slanutak
Ljubitelji humusa trebali bi razmiliti o tome da popune svoje zalihe. Naime, prijeti nestašica slanutka – glavnog sastojka humusa – i mogao bi doživjeti pad zaliha od čak 20%.
Rat u Ukrajini spriječio je usjeve i izvoz iz Rusije i Ukrajine – dvije zemlje koje su značajni proizvođači slanutka. Australija i Meksiko također su se ove godine suočili s vremenskim problemima, uključujući poplave, što se negativno odrazilo na njihove usjeve. Istovremeno, potražnja za slanutkom i dalje raste.
Kukuruz
Nakon ispitivanja brojnih polja kukuruza na srednjem zapadu u sklopu turneje Pro Farmer Crop Tour, izviđači su ustanovili da su ogromne količine kukuruza u ne baš idealnom stanju i to nakon sezone najezde štetočina, velikih vrućina i malo padalina. Nekoliko američkih saveznih država ima manje prinose nego prošle godine.
Nažalost, nedostatak kukuruza također znači moguću nestašicu mnogih omiljenih nusproizvoda – žitarica, kukuruznog sirupa i kokica.
Proizvodi od rajčice
Suša i nezapamćene temperature dodatno su opteretile poljoprivrednike koji se već suočavaju s inflacijom i sve većim troškovima gnojiva zbog rata u Ukrajini.
Svi ovi nepovoljni vremenski uvjeti mogli bi u konačnici dovesti do toga da mnogi proizvodi na bazi rajčice postanu manje dostupni. To uključuje kečap, umak za tjesteninu i slično.
Pivo
Ugljični dioksid jedan je od ključnih sastojaka u porizvodnji piva, a već godina je opskrba ovim plinom nestabilna. Osim toga, proizvođači piva dodatno se bore s tekućom nestašicom limenki od aluminija.
Smrznuta pizza
Ugljični dioksid također je ključni sastojak u proizvodnji mnogih smrznutih namirnica, uključujući smrznutu pizzu. Obično se koristi kao rashladno sredstvo za očuvanje okusa i teksture smrznutih proizvoda tijekom skladištenja i transporta. Osim toga, pomaže i u sprječavanju kvarljivosti hrane.
Prema tome, proizvođači pizze sočavaju se sa sličnim problemima kao i proizvođači piva, a sve to moglo bi rezultirati nestašicom tih proizvoda.
Maslinovo ulje
Veliki proizvođači maslonovog ulja, Španjolska i Italija, oporavljaju se od užasno teškog ljeta. Ljetne temperature obarale su rekorde diljem zapadne Europe i zavlada je velika suša. Analitičari procjenjuju da bi proizvodnja maslinovog ulja u Španjolskoj mogla pasti za 25 do 30% u usporedbi s prošlom godinom.
Što se tiče Italije, analitičari prognoziraju pad proizvodnje maslinovog ulja između 20 i 30%. Povrh vremenskih neprilika, rat u Ukrajini i problemi s opskrbnim lancem dodatno su pridonijeli rastu cijena maslinova ulja.
Čokolada
Uoči Halloweena moglo bi nedostajati čokolade. Naime, proizvođač slatkiša Hershey objasnio je da je zbog rata u Ukrajini teže nabaviti sirove sastojke poput jestivog ulja i kakaa. Istovremeno, potražnja je nevjerojatno porasla. Zanemareni su sezonski proizvodi kako bi se popunile police trgovina i zadovoljila normalna svakodnevna potražnja.
Puretina
Stručnjaci predviđaju nadolazeću nestašicu puretine, prvenstveno zbog epidemije ptičje gripe koja je harala ove godine. Amerikanci su se 2021. suočili sa sličnim nedostatkom puretine pa bi mogli plaćati puricu po višoj cijeni, navodi Eat this.
Hrvatska
Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice
Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.
Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.
“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.
I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.
Hrvatska
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.
Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.
“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.
Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«
U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.
Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.
Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.
Hrvatska
MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.
Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…