Svijet
Traže se najopasniji bjegunci u EU: Među njima i trojica Hrvata
EUROPOL i ENFAST su pokrenuli kampanju u potrazi za najtraženijim bjeguncima u Europskoj uniji, priopćio je MUP.
Europska mreža timova za aktivno traženje bjegunaca (ENFAST) je 2022. godine uz potporu Europola pokrenula kampanju u potrazi za najtraženijim bjeguncima u Europskoj uniji s naglaskom na bjegunce diljem Europe koji su pripadnici organiziranih kriminalnih skupina. Ove godine objavljeno je 49 profila bjegunaca povezanih s organiziranim kriminalnim skupinama. Bjegunci iz ovogodišnje kampanje svi su traženi zbog počinjenja teških kaznenih djela u Europi, kao što su ubojstvo, trgovanje ljudima, oružane pljačke i terorizam, među ostalim.
Organizirane kriminalne skupine
Ovogodišnja kampanja osobito je usmjerena na vođe i ključne članove organiziranih kriminalnih skupina. Neki od profila istaknutih na ovogodišnjem popisu uključuju šefove mafije koji su traženi zbog ubojstva i masakra nad nedužnim ljudima, trgovce drogom, trgovce ljudima, nasilne kriminalce koji ubijaju ili čine druga nasilna kaznena djela u ime kriminalnih skupina te osobe koje se bave pranjem i pronevjerom novca.
Slično kao i u poslovnom svijetu, srž kriminalne mreže čine rukovodeće razine i operativci na terenu. Oko te srži nalazi se niz aktera koji su povezani s kriminalnom infrastrukturom i koji pružaju usluge podrške. Kampanja nastoji srušiti čitave organizirane kriminalne skupine ciljanim djelovanjem protiv onih koji imaju ključne uloge u takvim mrežama.
Bjegunci iz RH
Među objavljenim bjeguncima nalaze se i trojica iz Hrvatske: Manuel Vulić, 36-godišnji hrvatski državljanin za kojim se traga radi kaznenih djela Zločinačko udruženje i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja: Neovlaštena proizvodnja i promet drogama, Teško ubojstvo i Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari; Tomislav Šoljić, 37-godišnji hrvatski državljanin za kojim se traga radi počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja Utaja poreza ili carine i Pomaganje te radi počinjenja kaznenih djela Teško ubojstvo i pokušaj Ubojstva te Kristijan Čačić, 27-godišnji hrvatski državljanin za kojim se traga radi počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja Neovlaštena proizvodnja i promet drogama.
“Teško da postoji jednostavniji način na koji bi građani EU-a mogli sudjelovati u ovoj kampanji – jedan mali korak s vaše strane mogao bi dovesti do uhićenja i podizanja optužnice protiv opasnog bjegunca te spasiti potencijalne žrtve. Posjetite mrežnu stranicu i pomozite nam u njihovom pronalasku”, izjavila je izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle.
Vi im možete stati na kraj: #GameOver
ENFAST i Europol pozivaju građane EU-a da posjete mrežnu stranicu i pogledaju fotografije ovih bjegunaca kako bi vidjeli prepoznaju li ikoga od njih. U sklopu kampanje predstavit će se murali s ciljem podizanja svijesti i privlačenja medijske pozornosti. Prvi mural predstavit će se u Bruxellesu, Belgiji, 28. rujna kao dio svečanog otvaranja kampanje. Prikazivat će kuću od karata jer bi uklanjanje ključne osobe u kriminalnoj mreži zahvaljujući anonimnoj dojavi moglo srušiti čitavu organizaciju.
Kampanja će se također objaviti na raznim društvenim mrežama te će pozivati na djelovanje na svim EU jezicima kako bi se doprlo do što većeg broja ljudi. Kampanja u potrazi za najtraženijim bjeguncima u EU-u u prošlosti je rezultirala velikim uspjehom te je više anonimnih dojava doista i dovelo do uhićenja.
Mrežna stranica je prvi put pokrenuta 2016. godine te su od tada na njoj objavljeni profili 335 bjegunaca. Od te brojke, 120 bjegunaca je uhićeno, od čega su 43 uhićenja bila izravno povezana s profilima objavljenim na mrežnoj stranici. Od pokretanja prošlogodišnje kampanje u prosincu 2021. godine, bilo je 10 uhićenja.
ENFAST
Promjenjiva priroda prekograničnog kriminala potakla je nacionalne policije u državama članicama EU-a da udruže svoje snage i iskoriste svoja stručna znanja kako bi opasnim kriminalcima onemogućili bijeg i izbjegavanje kazne. Cilj ENFAST-a je povećanje sigurnosti unutar EU-a uspješnih traganjem i uhićenjem međunarodno traženih kriminalaca koji su počinili teška kaznena djela. ENFAST je međunarodna mreža policijskih službenika koji su dostupni 24 sata na dan, 7 dana tjedno, i koji mogu bez odgode poduzimati mjere za lociranje i uhićenje bjegunaca kada je to potrebno.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…