ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije
Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.
Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.
Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.
– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.
Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.
Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).
U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.
Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.
Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.
Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.
U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.
ZADAR / ŽUPANIJA
7-DNEVNA PROGNOZA / Badnjak i Božić u znaku snijega, kiše i vjetra. Evo kad će ljepše vrijeme…
Danas pretežno oblačno i vjetrovito s kišom i snijegom. U unutrašnjosti uglavnom u Slavoniji i u Gorskoj Hrvatskoj stvaranje debljeg snježnog pokrivača. Na Jadranu, posebno na jugu, može biti izraženijih pljuskova s grmljavinom uz obilniju oborinu. Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura s orkanskim udarima, na krajnjem jugu veći dio dana jako jugo i jugozapadnjak s olujnim udarima. Temperatura u unutrašnjosti uglavnom između 0 i 5, na Jadranu najviša dnevna od 7 do 12 °C.
Na Badnjak umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito. Ponegdje u unutrašnjosti kiša i snijeg, poglavito na istoku i u Lici, a snijega nošenog burom može biti ponegdje na obali. Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni, lokalno s olujnim udarima. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura, uglavnom podno Velebita s orkanskim udarima. Najniža jutarnja temperatura od -3 do 2, na Jadranu između 2 i 7, a najviša dnevna od 0 do 5, na Jadranu između 6 i 11 °C.
IZGLEDI VREMENA:
Umjereno, u unutrašnjosti i pretežno oblačno i razmjerno vjetrovito, osobito na Jadranu. Povremeno će padati susnježica i snijeg, na moru uglavnom bez oborina. Puhat će umjeren i jak sjeverni vjetar, na Jadranu i olujna bura. Temperatura bez veće promjene, na moru malo manje hladno.
ZADAR / ŽUPANIJA
ORKANSKA BURA, SNIJEG, POLEDICA… / Zatvorene ceste, u prekidu brodske linije… Iz HAK-a upozoravaju: “Odgodite putovanja!”
Vozilo u kvaru na autocesti A1 u tunelu Mala Kapela u smjeru Dubrovnika. Vozi se jednim trakom uz ograničenje brzine od 40 km/h, javlja HAK ovog jutra.
“Zbog promjenjivih meteoroloških uvjeta prije polaska na put informirajte se o stanju u prometu na internetskim stranicama ili aplikaciji Hrvatskog autokluba (informacije su dostupne u realnom vremenu kada nastupe promjene za pojedine skupine vozila o čemu odlučuju nadležne cestarske službe u RH) i provjerite meteorološke uvjete na internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda. U tijeku je čišćenje i posipavanje kolnika, a na pojedinim cestama vozi se usporeno zbog vozila zimske službe koja se kreću sporije”, dodaju iz HAK-a.
Zimski su uvjeti na većini cesta u Lici i Gorskom kotaru uključujući autocestu A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Karlovac i Rovanjska, autocestu A6 Rijeka-Zagreb izmežu čvorova Delnice i Kikovica, državnu cestu DC1 Zagorje-Korenica- Udbina-Gračac-Knin i državna cestu DC3 kroz Gorski kotar na dionici Karlovac-Duga Resa-Zdihovo-Vrbovsko-Delnice-Gornje Jelenje-Kikovica.
U priobalju puše olujna bura. U prekidu su brojne trajektne, katamaranske i brodske linije:
Zadarsko okružje:
– Katamaranska linija 9403 Ist – Zapuntel – Brgulje – Molat sa polaskom u 06:00 sati iz Ista otkazana.
– Trajektna linija 401 Zadar(Gaženica) – Ist – Olib – Silba – Premuda – M. Lošinj otkazana.
Moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima u unutrašnjosti.
“Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, na put ne kreću bez zimske opreme i ako je moguće odgode putovanje do poboljšanja vremenskih uvjeta”, upozoravaju iz HAK-a.
Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra trenutno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama u smjeru Rijeke/Istre i Dalmacije i obrnuto.
Za sav promet zbog olujnog vjetra su zatvoreni:
autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za sve skupine vozila, osim za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama je: čvor Zadar istok- Smilčić-DC27-Karin-Obrovac-Gračac-DC50-čvor Sveti Rok);
državna cesta DC1 na dionici Ondić (Udbina)-Gračac (snježna vijavica);
Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene;
DC54 Maslenica-Zaton Obrovački;
Krčki most (DC102);
Paški most (DC106);
DC218 Donji Lapac-Bjelopolje;
ŽC5217 Bruvno-Mazin-Dobroselo-Donji Lapac;
Samo za osobna vozila otvorene su:
autocesta A6 Rijeka-Zagreb, između čvorova Delnice i Kikovica;
autocesta A7 između čvorova Rijeka istok-Šmrika;
državna cesta DC25 Gospić-Karlobag (nanosa snijega).
ZADAR / ŽUPANIJA
BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”
U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:
“Draga braćo i sestre!
Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.
Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).
Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp. Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.
Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.
Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.
U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.
Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.
Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”
+ Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa