ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije
Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.
Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.
Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.
– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.
Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.
Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).
U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.
Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.
Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.
Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.
U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Božićni susret tradicije i zajedništva: Župan Bilaver posjetio benediktinke i franjevce
Nastavljajući lijepu blagdansku tradiciju, župan Josip Bilaver, sa suradnicima je povodom božićnih blagdana posjetio zadarske redovničke zajednice. Obilazak benediktinki Samostana svete Marije te franjevaca u samostanima svetoga Frane i svetog Mihovila bio je prigoda za razmjenu blagdanskih želja, ali i osvrt na godinu koja je na izmaku.
U Samostanu svetoga Frane izaslanstvo Županije dočekali su gvardijan fra Stipe Nosić i fra Anselmo Stulić. Uz prigodne darove, razgovaralo se o aktualnim temama i razvoju Zadarske županije. Župan Bilaver pritom je naglasio kako je protekla godina bila iznimno uspješna, osobito na gospodarskom planu.
“Ostvareni rezultati daju nam čvrste temelje za daljnji razvoj, ali i razlog za optimizam u nadolazećem razdoblju. Ipak, materijalni napredak uvijek mora pratiti i briga o obiteljskim te duhovnim vrijednostima koje su srž našeg identiteta”, poručio je župan. Svi su se složili da je Božić blagdan okupljanja i obiteljskog zajedništva i da tu tradiciju trebamo prenositi i na nove generacije.
Posebno dojmljiv bio je posjet Samostanu svetog Mihovila, gdje su domaćini bili franjevci trećoreci glagoljaši predvođeni gvardijanom fra Nikolom Barunom. Budući da je odlukom nadbiskupa Milana Zgrablića ova crkva određena kao jubilejska crkva u kojoj vjernici mogu primiti potpuni oprost, intenzitet vjerskog života u 2025. godini dosegnuo je vrhunac, otkrili su franjevci.
Fra Nikola je istaknuo važnost zajedničkog rada na dobrobit svih stanovnika, otkrivši fascinantan podatak: samo je fra Edi Ricov tijekom ove godine osobno ispovjedio preko 8300 vjernika. Ovaj podatak potvrđuje važnost samostana kao „velike zadarske ispovjedaonice“ i ključnog mjesta duhovne utjehe.
Posjet benediktinkama Samostana svete Marije protekao je u radosnom ozračju uz zajedničku pjesmu. Župan je redovnicama zahvalio na njihovom predanom radu na očuvanju bogate kulturne i duhovne baštine Zadra.
Posebno je pohvalio njihov trud u izradi autentičnih proizvoda koji su postali prepoznatljiv brend županije, istaknuvši kako njihovo djelovanje predstavlja dragocjen doprinos kulturnom bogatstvu cijele zajednice. Župan Bilaver redovnicama je uputio iskrene božićne čestitke, zaželjevši im obilje zdravlja, mira i radosti u novoj godini te uspjeh i ustrajnost u njihovom svakodnevnom duhovnom djelovanju.
ZADAR / ŽUPANIJA
Božićni posjet Domu sv. Frane: Župan Bilaver uručio darove korisnicima
Povodom nadolazećih božićnih blagdana, župan Josip Bilaver sa suradnicima posjetio je Dom za odrasle osobe Sv. Frane u Zadru, ustanovu koja s posebnom pažnjom skrbi o sugrađanima kojima je potrebna dodatna podrška. U pratnji pročelnika Josipa Vidova i Šime Sikirića, župan je Domu uručio prigodan blagdanski dar – televizore za sobe korisnika, koje je u ime ustanove preuzela ravnateljica Vesna Dujić.
Župan Bilaver tom je prilikom korisnicima i djelatnicima uputio iskrene čestitke, poželjevši im sretan Božić te obilje zdravlja i mira u nadolazećoj 2026. godini. Istaknuo je kako su upravo ovakvi susreti prilika da se naglasi važnost brige za najranjivije članove društva, kojima su pažnja i osjećaj zajedništva od neprocjenjive vrijednosti.

Dom za odrasle osobe Sv. Frane pruža profesionalnu njegu, ali i prijeko potrebnu ljudsku blizinu. Upravo će novi uređaji dodatno uljepšati svakodnevicu korisnika i pridonijeti ugodnijem boravku u ustanovi.
S obzirom na važnost skrbi izvan vlastite obitelji, u okviru Doma djeluju i Dnevni boravak te Služba pomoći i njege u kući. Ovi programi obuhvaćeni su i stanovnici zadarskih otoka – Velog Iža, Ista i Silbe – čime se osigurava dostupnost socijalnih usluga i u udaljenijim sredinama.
Također, Dom Sv. Frane provodi sustav Halo pomoći koji omogućuje cjelodnevnu komunikaciju i brzu intervenciju osobama koje žive same. Sve navedeno potvrđuje ključnu ulogu ove ustanove u sustavu socijalne skrbi te njezin doprinos kvaliteti života u našoj zajednici.

ZADAR / ŽUPANIJA
ZELENI VAL / Županija Gradu uručila ugovor o dodjeli financijskih sredstava za projekt ozelenjivanja javnih površina
Zeleni val odnosi se na projekte ozelenjivanja javnih površina, a radi prilagodbe klimatskim pormjenama i u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina za 2025. godinu. Na Javni poziv mogle su se javiti jedinice lokalne samouprave. Gradu Zadru uručen je ugovor u vrijednosti od 31.226,00 eura.
– Izuzetno mi je drago što je i Županija razvila jedan poseban program za daljnje ozelenjivanje svih krajeva Zadarske županije i mi smo se kao Grad Zadar kojemu je to jedan od prioriteta, prijavili i uključili u tu inicijativu i projekt, konkretno za 95 stabala na području Bokanjca, uz retencijski bazen gdje želimo zazeleniti dodatnu površinu, i na taj način oplemeniti taj dio našega grada. Nastavljamo i s našim Zelenim planom, koristeći i sredstva iz EU fondova. Želimo drvorede u našim kvartovima, džepne šume, i na taj način jednostavno stvarati bolji i kvalitetniji ugođaj za sve naše građanke i građane, kazao je gradonačelnik Šime Erči prilikom preuzimanja ugovora te se zahvalio Zadarskoj županiji na sredstvima.
Uz Grad Zadar, sredstva su u okviru Zelenog vala dobili: Općina Jasenice, Općina Stankovci, Općina sv. Filip i Jakov, Općina Pašman, Grad Benkovac, Općina Posedarje, Općina Škabrnja i Općina Lišane Ostrovičke.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru







