magazin
Termoakumulacijska peć, grijalica, klima ili kalorifer: Što je jeftinije?
Ove će zime u opticaju biti svi načini grijanja, i različite grijalice, i klime, i kaloriferi i peći na drva. Važno je znati da i oni uređaji koji vrijede za velike potrošače mogu biti vaši saveznici u uštedi, ako ih koristite tijekom razdoblja kad je jeftina struja.
Termoakumulacijska peć
Da bi termoakumulacijska peć doista i bila ekonomična, neophodno je da se ona puni toplinskom energijom, odnosno da grijači rade samo dok je na snazi “jeftina struja”.
To znači da termoakumulacijska peć ne smije biti premala za prostoriju koju grije jer će, kako bi postigla željenu temperaturu, morati često ispuhivati topli zrak. Na taj će se način brzo potrošiti akumulirana toplinska energija, pa će biti potrebno dopunjavanje tijekom skuplje struje.
Kolika je peć potrebna za koliki prostor nezahvalno je procjenjivati, jer to ovisi i o kvaliteti izolacije. Recimo da bi za stan od 60 kvadrata trebale biti dovoljne tri termoakumulacijske peći ukupne snage ne manje od 10 kilovata. Kako bi termoakumulacijska peć uvijek radila kada je jeftina tarifa električne energije, savjetuje se i nabavka specijalnih tajmera koji omogućavaju automatsko uključivanje. Nisu skupi, a olakšavaju život.
Grijalice
Govoreći o grijalicama na struju koje za zagrijavanje koriste grijače, sve će dati potpuno istu količinu topline. Iskoristivost električne energije prilikom pretvaranja u toplinsku energiju je skoro 100%, te će grijalica potrošiti upravo onoliko kilovata na koliko je deklarirana. Ovo pravilo ne vrijedi za inverter klima uređaje (toplinske pumpe) koje za utrošenih 1 kW snage mogu dati 3, 4 ili čak preko 5 kW toplinske energije.
Ponekad grijalica ima manja odstupanja i troši nešto manje ili nešto više od deklarirane snage. Također, potrošnju možete izmjeriti tako što ugasite sve potrošače struje i na sat vremena upalite samo grijalicu i zapišete stanje brojila prije i nakon mjerenja. Uzmite u obzir da ugašeni televizor, frižider ili router za internet također troše nešto energije, ali će vam ova metoda otprilike dati rezultat potrošnje.
Pretpostavimo da grijalica koju ste nabavili troši točno onoliko koliko piše na deklaraciji – 2000 W (2 kW). Bez obzira je li vaša grijalica kalorifer, konvektor, uljni radijator, termoakumulacijska peć – ona će prostoru predati jednaku količinu toplinske energije – 2 kW * 1 h = 2 kWh.
Ukoliko grijalicu jačine 2 kW ostavite da radi punim intenzitetom neprekidno sat vremena, ona će potrošiti točno 2 kWh. Ukoliko grijalicu palite noću, kada je jeftinija struja, koristit ćete nižu dnevnu tarifu pa ćete cijenu kilovatsata platiti otprilike upola manje.
Kalorifer
Kaloriferi su odličan izbor kada se radi o zagrijavanju manjih prostorija, mali su i lako ih je premještati, što ih čini izrazito praktičnima za upotrebu. Možete izabrati kalorifer na struju ili na plin, a obje varijante dolaze u najrazličitijim oblicima i veličinama. Kaloriferi su posebno praktični kada tijekom hladnih dana želite brzo zagrijati prostoriju u kojoj boravite.
Kaloriferi mogu biti i plinski. Iako su plinski kaloriferi manje uobičajen izbor, mogu se pronaći u različitim veličinama i različite snage rada. Kaloriferi su sigurne, ekonomične i praktične grijalice, jednostavne za upotrebu i efikasne u svojoj namjeni.
Klima uređaj
Prosječna klima troši oko 1 kW struje, a ovih dana, i to u terminu kad se struja obračunava po višoj tarifi, one rade i 10 sati, a često i više. Na to koliko ona potroši struje utječe mnoštvo faktora – je li namještena da grije ili da samo održava prosječnu sobnu temperaturu, potom kolika je prostorija u kojoj ona radi i kolika vanjska temperatura.
Važan faktor je i izolacija objekta.
Da biste osigurali da klima troši samo onoliko koliko mora, nije na odmet provjeriti i u kakvom su stanju filteri i vanjska jedinica klime, jer ako su prljavi, uređaju će biti potrebno više vremena da zagrije prostoriju.
S druge strane, struja se može uštedjeti i kada se smanji temperatura. Samo na jednom sniženom stupnju može se uštedjeti oko 3 posto struje, piše Nova.rs.
Turistička zajednica Općine Kukljica s ponosom najavljuje novu manifestaciju “Šparogijada Kukljica 2025.”, koja će se održati u petak i subotu 28. i 29. ožujka 2025. u prekrasnom prirodnom okruženju Kukljice. Ovaj događaj spaja ljubitelje prirode, gastronomije i tradicije kroz raznovrstan program natjecanja, edukativnih radionica i zabavnih aktivnosti.
Ovogodišnja Šparogijada nudi bogat program koji uključuje natjecanje u branju divljih šparoga, radionicu o ljekovitom i aromatičnom bilju, radionicu rezidbe maslina te kreativne aktivnosti za djecu. Osim toga, posjetitelji će moći uživati u sajmu proizvoda otočnih OPG-ova, koji će predstaviti autohtone proizvode i domaće delicije.
Program započinje u petak, 28. ožujka, radionicom rezidbe maslina u masliniku, a večer je rezervirana za opuštanje uz pub kviz u Caffe baru “Reful”. U subotu, 29. ožujka, nakon registracije natjecatelja, slijedi glavno natjecanje u branju divljih šparoga, čiji će pobjednici biti proglašeni nakon vaganja u podne. Za najbolje berače pripremili smo vrijedne nagrade! Zabavni dio programa uključuje ručak za sve posjetitelje uz DJ-a, dok će lokalni ugostitelji moći uživati u prezentaciji vina – B2B Wine Experience by Vinarija “Trs”.
Šparogijada Kukljica predstavlja savršenu priliku za sve zaljubljenike u prirodu i gastronomiju da se okupe, natječu, educiraju i uživaju u otočnim okusima i mirisima. Prijave su otvorene do 28. ožujka do 16:00 sati, a svi zainteresirani mogu se prijaviti putem poveznice: https://forms.gle/HJHwVjFqnLbrAjQCA
U posljednjih desetak godina znanstvenici su primijetili neobičnu pojavu: radijske impulse koji dolaze iz naše galaksije Mliječne staze, a koji se redovito ponavljaju svaka dva sata poput kozmičkog otkucaja srca. Ti neobični signali, koji su trajali između pola minute i minute i pol, stizali su iz smjera zviježđa Velikog medvjeda, poznatog i kao Velika kola.
Astronomi su sada otkrili neočekivan izvor tih impulsa: mrtvu zvijezdu, takozvanog bijelog patuljka, koja kruži oko male, hladne crvene patuljaste zvijezde. Crveni patuljci inače su najčešće zvijezde u svemiru.
Dvije zvijezde, zajedno nazvane ILTJ1101, nalaze se toliko blizu jedna drugoj da im se magnetska polja isprepliću, stvarajući ove dugotrajne radijske signale (tzv. dugoperiodične prolazne pojave – LPT). Dosad su takvi dugi signali povezivani jedino s neutronskim zvijezdama, gustim ostacima nastalim nakon eksplozija supernova.
Novo otkriće, predstavljeno u znanstvenom časopisu Nature Astronomy, pokazuje da i kretanja zvijezda unutar dvostrukih sustava mogu stvarati ove rijetke radijske signale. “Prvi put smo sa sigurnošću utvrdili koje zvijezde stvaraju ove misteriozne signale, pripadnike potpuno nove klase radijskih pojava”, rekla je voditeljica istraživanja, dr. Iris de Ruiter sa Sveučilišta u Sydneyju u Australiji.
Znanstvenici naglašavaju da su ova dosad nezabilježena promatranja samo početak. Ovo bi otkriće moglo pomoći da bolje razumijemo kakve zvijezde mogu emitirati radijske signale kroz svemir te razjasniti njihovu prošlost i međusobne odnose.
Zvjezdani ples
Kako bi riješila ovu svemirsku zagonetku, dr. De Ruiter razvila je metodu kojom je u arhivskim snimkama europskog radioteleskopa LOFAR pronašla duge radijske impulse. LOFAR je najveća mreža radioteleskopa u Europi, specijalizirana za vrlo niske radijske frekvencije.
Koristeći svoju metodu, još kao doktorandica u Amsterdamu, De Ruiter je prvo pronašla jedan radijski signal zabilježen još 2015. godine. Potom je istražujući isto područje neba otkrila još šest signala. Svi su dolazili od jedne slabe crvene zvijezde. Međutim, ta zvijezda sama po sebi nije mogla stvarati tako snažne impulse. Moralo je postojati nešto drugo što ih uzrokuje.
Za razliku od ovih dugotrajnih impulsa, brzi radijski bljeskovi (poznati kao FRB) su vrlo sjajni, traju tek djelić sekunde i uglavnom dolaze iz drugih galaksija. Brzi radijski bljeskovi su mnogo snažniji, a često se javljaju samo jednom.
“Ovi novi impulsi su slični FRB-ima, ali traju puno duže i imaju slabiju energiju. Još uvijek pokušavamo razumjeti jesu li te pojave povezane ili se radi o različitim vrstama događaja”, rekao je suautor studije Charles Kilpatrick sa Sveučilišta Northwestern.
Daljnjim promatranjima uz pomoć velikih teleskopa u Arizoni i Teksasu, znanstvenici su ustanovili da crvena zvijezda zapravo “pleše” naprijed-nazad u pravilnom ritmu od dva sata, što se savršeno poklapalo s radijskim impulsima. Zaključili su da tu zvijezdu pomiče gravitacija obližnjeg bijelog patuljka, male, guste mrtve zvijezde.
Te dvije zvijezde, udaljene 1600 svjetlosnih godina od nas, zajedno orbitiraju oko zajedničke točke svakih 125.5 minuta.
Što uzrokuje ove misteriozne signale?
Znanstvenici misle da postoje dva moguća objašnjenja za ove neobične impulse. Ili bijeli patuljak ima snažno magnetsko polje koje redovito emitira signale, ili pak magnetska polja dviju zvijezda međusobno djeluju i pritom stvaraju ove impulse. Znanstvenici planiraju dodatna promatranja ovog sustava kako bi otkrili jesu li zvijezde emitirale i druge vrste zračenja poput ultraljubičastog svjetla ili rendgenskih zraka, što bi moglo pomoći u boljem razumijevanju njihove prošlosti i međusobnog odnosa.
“Trenutačno su impulsi potpuno nestali, ali je moguće da će se ponovno pojaviti u budućnosti”, rekla je De Ruiter. Tim trenutačno detaljno pregledava stare podatke radioteleskopa LOFAR u potrazi za još sličnih izvora.
“Sve češće otkrivamo ovakve neobične sustave. Svaki novi slučaj otvara nam oči prema ekstremnim pojavama u svemiru koje proizvode takve radijske signale”, rekao je dr. Kaustubh Rajwade sa Sveučilišta Oxford.
U posljednjih nekoliko godina drugi su istraživači otkrili desetak sustava koji emitiraju slične duge impulse. “Svi ti sustavi nalaze se unutar naše Mliječne staze i potpuno su drugačiji od svega što smo ranije poznavali”, zaključila je De Ruiter.
Za razliku od kratkih impulsa pulsara, koji traju djeliće sekunde, ovi dugotrajni signali mogu trajati od nekoliko sekundi do čak sat vremena, rekla je Natasha Hurley-Walker sa Sveučilišta Curtin u Australiji, koja nije sudjelovala u ovom istraživanju.
“Dosad su prolazni radijski izvori doveli do nekih od najvećih otkrića u astronomiji: od otkrića pulsara, preko FRB-ova koji su nam omogućili proučavanje nevidljive tvari između galaksija, pa sada i do ovih novih dugoperiodičnih pojava čiji značaj tek počinjemo shvaćati. Fascinantno je da sad kad znamo za njih, možemo ih pronaći i u podacima koji postoje već desetljećima – bili su skriveni pred našim očima”, rekla je Hurley-Walker.
“Skeniranjem neba snažnim radioteleskopima možemo očekivati još spektakularnija otkrića, uključujući možda i signale koji bi upućivali na prisutnost inteligentnog života – nešto što astronomi kroz projekt SETI već desetljećima traže”, zaključila je.
Studentski zbor poziva sve ljubitelje dobre glazbe na koncert grupe TTM, koji će se održati u četvrtak, 28. ožujka, u Klubu Opera. Za studente je osigurana akcijska cijena ulaznice od samo 7€ na ulazu između 22:00 i 23:30.
Grupa TTM poznata je po energičnim nastupima i odličnoj atmosferi, a ovaj događaj dio je šire inicijative Studentskog zbora za obogaćivanje kulturnog i društvenog života studenata. Cilj je pružiti mladima priliku za opuštanje i druženje uz kvalitetnu glazbu po pristupačnim cijenama.
Klub Opera, kao jedno od popularnijih mjesta za noćni provod, bit će savršena lokacija za ovu večer ispunjenu hitovima i pozitivnom energijom.
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
