Svijet
Cijene hrane pale i u rujnu, biljno ulje pojeftinilo za 6,6 posto
Cijene hrane pale su u rujnu, šesti mjesec zaredom, odražavajući pojeftinjenje biljnih ulja koje je zasjenilo rast cijena žitarica, pokazalo je izvješće agencije UN-a za poljoprivredu FAO.
FAO-v indeks cijena košarica osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u rujnu za 1,1 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu, na 136,3 boda.
Njegova vrijednost pada od ožujka kada je dosegnuo rekordnih 159,7 bodova, ali je još uvijek viša za 5,5 posto nego u istom lanjskom mjesecu.
Najviše su u rujnu pale cijene biljnog ulja, za 6,6 posto u odnosu na kolovoz, kliznuvši na najnižu razinu od veljače prošle godine zahvaljujući pojačanoj opskrbi i nižim cijenama sirove nafte.
Šećer, mlijeko i mliječni proizvodi i meso bili su nešto manje od jedan posto jeftiniji nego u kolovozu, utvrdio je FAO.
Slabljenje eura prema dolaru i sumorni gospodarski izgledi bili su uteg cijenama mlijeka i mliječnih proizvoda, dok su meso i šećer pojeftnili zahvaljujući pojačanoj opskrbi govedinom iz Brazila i dobrim izgledima za urod šećerne trske u toj južnoameričkoj zemlji.
Rujan je donio više cijene samo žitaricama, za 1,5 posto u odnosu na kolovoz. Cijene pšenice porasle su 2,2 posto zbog suše u Argentini i SAD-u, snažnog izvoza iz EU-a i pojačane neizvjesnosti koja obavija ukrajinski pristup lukama na Crnom moru luke od prosinca.
Poskupjela je i riža, za 2,2 posto, djelimice i zbog zabrinutosti koju su potaknule teške poplave u Pakistanu.
U odvojenim procjenama ponude i potražnje žitarica FAO je blago snizio prognozu globalne proizvodnje žitarica u ovoj godini, na 2,768 milijardi tona, što bi predstavljalo pad za 1,7 posto u odnosu na prošlu godinu.
To je za 1,7 posto ispod procijenjene proizvodnje u 2021.
Proizvodnja bi ove godine trebala biti manja u prvom redu zbog slabijih izgleda za žitarice koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, budući da bi prinosu u velikom proizvođaču SAD-u mogli naškoditi nepovoljni vremenski uvjeti, tumači FAO.
Prognoza proizvodnje pšenice podiguta je pak na rekordnih 787,2 milijuna tona, što bi predstavljalo povećanje za jedan posto u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući boljem urodu u EU i Rusiji no što se očekivalo.
Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2022/2023. premašiti proizvodnju i dosegnuti 2,784 milijardi tona, što bi značilo da bi globalne zalihe do kraja sezone trebale pasti za 1,6 posto u odnosu na njezin početak, na 848 milijuna tona.
Trgovina žitaricama trebala bi se u sezoni 2022/2023. smanjiti za 2,4 posto zbog posljedica rata u Ukrajini i jakog dolara, prognozira agencija UN-a.
Svijet
Hakeri diljem EU kradu TV sadržaj i prodaju ga za siću. Na meti policije su i korisnici piratskih platformi
USKOK i hrvatska policija objavili su danas da provode akciju u kojoj je 11 osoba uhićeno zbog sumnje u prodaju piratskih televizijskih paketa. Ova akcija provodi se u koordinaciji s Europolom, a uključene su još i policije iz Velike Britanije, Italije, te Francuske. Sumnja se da šteta, samo u Hrvatskoj, iznosi oko dva milijuna eura. Od jutros je policija po nalogu USKOK-a u akciji u pet županija zbog zločinačke grupe koja je počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Uhićeno je 11 osoba, a sumnja se da su piratske pakete s više od 400 kanala prodavali korisnicima za 10-15 eura mjesečne naknade.
“Danas je u još nekoliko zemalja slična akcija, znam da su uključene Velika Britanija, Italija i još neke države. Sve se to radi u suradnji sa Europolom, ali kad govorimo o Hrvatskoj u ovom trenutku je nekakva procijenjena šteta skoro 2 milijuna eura”, rekao je danas ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Riječ je o vrsti cyber kriminala koja je odavno poznata, te u posljednje vrijeme buja.
Tako je, prije nekoliko mjeseci, i talijanska financijska policija identificirala je 13 osoba koje su činile mrežu distribucije ilegalnih televizijskih sadržaja putem IPTV-a. Operacija, provedena u Milanu i nekoliko talijanskih regija, dovela je do uhićenja odgovornih za vođenje platforme koja je nudila piratske pretplate po sniženim cijenama, varajući milijune korisnika i nanoseći štetu audiovizualnom sektoru.
Prijava SKY Italia
Pirati su iskoristili Europsko nogometno prvenstvo 2024., a kada su ih istražitelji otkrili zacrnili su im prijenos signala. Sve je krenulo od pritužbe SKY Italia, a tijekom istrage utvrđeno je da su osumnjičenici djelovali na potpuno inovativan način u odnosu na ranije slučajeve. Eksfiltrirali su, priopćila je talijanska financijska policija, ključeve za dekodiranje, te zatim putem korištenja virtualnih poslužitelja, hostiranih od strane domaćih i stranih pružatelja internetskih usluga dijelili signal pojedinačnim korisnicima ilegalnih IPTV-a.
Identificirani i pojedinačni korisnici
Istražne radnje otežavalo je i korištenje VPN (Virtual Private Network) sustava za anonimiziranje komunikacije, no na kraju je ipak identificirano 13 osoba osumnjičenih za kršenje Zakona o autorskim pravima, kao i nezakonit pristup računalnim sustavima i posjedovanje pristupnih kodova te računalnu prijevaru. Zanimljivo je da su talijanski istražitelji u nastavku ovog postupka odlučili identificirati i pojedinačne korisnike koji su primatelji nezakonitih IPTV.
Golema šteta legalnim distributerima
“Kršenje prava intelektualnog vlasništva predstavlja, zapravo, izuzetno unosnu nedopuštenu aktivnost za kriminalne organizacije, stvarajući pritom znatnu štetu legalnom gospodarstvu, zbog narušavanja tržišnog natjecanja i evidentne utaje poreza koju stvara ova široko rasprostranjena nezakonita trgovina”, poručili su tada iz talijanske financijske policije. Europol je pak lani, kako je priopćio, zajedno s nizozemskom Službom za fiskalne informacije i istrage (FIOD) sudjelovao u uklanjanju ilegalne usluge IPTV koja je imala više od milijun korisnika diljem Europe. Tada je nekoliko osoba uhićeno zbog sumnje da su sudjelovali u ilegalnom streamingu premium sadržaja.
Paketi koje su kupili pretplatnici dali su im pristup preko 10.000 TV kanala uživo, uz biblioteku od 15.000 filmova i TV emisija.
Svijet
Europa će imati dovoljno plina, ali po višoj cijeni
Proizvođači ukapljenog plina (LNG) spremaju se pokriti zimsku potražnju u Europi, ali kupci se moraju pripremiti za više cijene, prema kretanjima na referentnoj digitalnoj burzi TTF i podacima o dopremi.
Cijene prirodnog plina na TTF-u nakratko su prošli tjedan dotaknule najvišu razinu u dvije godine, od 49.03 eura po megavat satu, budući da su niske temperature potaknule potražnju.
U današnjem trgovanju megavat s rokom isporuke od mjesec dana stajao je iza podneva oko 48 eura i bio je gotovo deset eura skuplji nego početkom mjeseca, približivši se ponovo razini od prije skoro godinu dana, pokazuju službeni podaci ključne burze plina u Europskoj uniji.
Ruski plin i dalje stiže u Austriju
Najnižu cijenu u ovoj godini kupci terminskih ugovora na TTF-u plaćali su 23. veljače, od samo 28,8 eura po megavat satu.
Od sredine rujna cijene plina porasle su gotovo 40 posto zbog strahovanja da će Europa izgubiti i preostale isporuke koje stižu plinovodima ili će ga dobivati znatno manje.
Prije otprilike dva tjedna austrijski OMV odlučio je dodijeljenu mu odštetu u arbitražnom sporu protiv ruskog Gazproma zbog neredovitih isporuka u rujnu 2022. godine oduzeti od financijskih obveza. Ruska kompanija odgovorila je obustavom isporuka, a glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova podsjetila je na eksploziji na plinovodu Sjeverni tok 2 i na obustavu tranzita plinovodom Yamal-Europe.
Ruski plin i dalje stiže u Austriju, ali OMV ga sada kupuje na burzi i preko posrednika, tumači novinska agencija APA.
Zabrinutost za opskrbu raspirile su i američke sankcije ruskom Gazprombanku. Kremlj je poručio da sankcije smatra pokušajem ometanja preostalih ruskih isporuka plina u Europu i najavio “razmjerne protumjere”, prema riječima glasnogovornika Dmitrija Peskova. Opskrbu iz Rusije mogao bi smanjiti i istek ugovora o tranzitu kroz Ukrajinu na kraju godine.
Pokrivanje rupa
Svjetski proizvođači ukapljenog plina spremaju se pokriti rupe i uvoz LNG-a u Europu mogao bi u studenom dosegnuti najvišu razinu od veljače, od 9.16 milijuna metričkih tona, prema tvrtki za praćenje kretanja na robnim tržištima Kpler.
Time bi uvoz skočio za nešto više od 21 posto u odnosu na listopad i za čak 44 posto u odnosu na rujan, kad se bio spustio na najnižu razinu u tri godine.
Opskrbu su ponajprije pojačali proizvođači plina u Sjedinjenim Državama, najvećem svjetskom izvozniku LNG-a i ključnom dobavljaču, pa se tako procjenjuje da će Europa u studenom uvesti 4.32 milijuna tona američkog LNG-a, najviše od veljače i gotovo 40 posto više nego u listopadu, prema podacima Kplera.
Azijski uvoz američkog LNG-a trebao bi se, pak, u studenome smanjiti za čak 31.8 posto u odnosu na listopad, na samo 2.19 milijuna tona, ponajprije zbog slabog uvoza Indije, Pakistana i Bangladeša.
Indija je četvrti najveći kupac u Aziji, a u studenome bi trebala uvesti 2.21 milijun tona, za 6.4 posto manje nego u listopadu, jer spada u skupinu kupaca osjetljivih na cijene, pa će poskupljenje vjerojatno zakočiti njezinu potražnju, napominje kolumnist Reutersa Clyde Russell.
Svijet
AZOP: Čuvajte se “predobrih” Black Friday ponuda
Uoči Black Fridaya i Cyber Mondaya raste broj oglasa lažnih internetskih trgovina koje imitiraju poznate modne brendove i broj prevara, poručili su iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i dali nekoliko savjeta kako ih izbjeći.
“Budite oprezni, uočite ‘predobre ponude'”
“Potreban je velik oprez pri uočavanju ‘predobrih ponuda’ u neprovjerenim online shopovima, a uz to treba biti oprezan ako su cijene izrazito niske te prije naručivanja istražite internetsku trgovinu”, kaže AZOP.
Naglašavaju da je jedina sigurna internetska kupnja u provjerenim internetskim trgovinama, a provjeriti se može preko servisa CERT iffy, koji je razvio CARNET-ov Nacionalni CERT, ili preko Scamadvisera.
Treba provjeriti i poveznicu internetske trgovine u alatnoj traci, odnosno počinje li adresa s https://, što označava sigurnu komunikaciju između kupca i trgovca.
Provjeriti treba i jesu li na internetskoj stranici navedeni naziv i sjedište, telefonski broj i adresa elektroničke pošte trgovca. Svaka internetska trgovina mora imati navedene te podatke.
Pozornost treba obratiti i na gramatiku i pravopis jer lažne internetske stranice često su pune pogrešaka, a ako se plaća karticom, transakciju treba obaviti samo preko sigurnog pružatelja usluge plaćanja.
Osim lažnih internetskih stranica, prevaranti se često služe i dostavnim službama, odnosno predstavljaju se kao one, kako bi došli do novca i osobnih podataka građana.
Primjeri poruka
Iz AZOP-a naveli su nekoliko primjera lažnih poruka u kojima se želi navesti žrtve da uplate novac i ostave osobne podatke.
-elektronička poruka/SMS u kojoj vas se obavještava kako paket čeka na isporuku kako bi bio isporučen, pri čemu je “potrebno” platiti naknadu za dostavu od nekoliko centi putem poveznice. Klikom na poveznicu, otvorit će se lažna stranica dostavne službe te će najčešće stajati obavijest kako dostava nije moguća te je potrebno uplatiti naknadu, inače će se pošiljka vratiti pošiljatelju.
-e-poruka/SMS u kojoj se obavještava kako će paket uskoro biti vraćen pošiljatelju jer adresa nije točna ili nedostaje te se od traži da kliknete na poveznicu. Klikom na poveznicu otvorit će se lažna stranica dostavne službe te će stajati obavijest kako je potrebno uplatiti naknadu poštarine u određenom vremenskom roku, inače će se pošiljka vratiti pošiljatelju.
-e-poruka/SMS u kojoj se obavještava kako paket nije moguće isporučiti dok ne platite davanja na ime carine i/ili PDV-a te se traži da kliknete na poveznicu. Klikom na poveznicu otvorit će se lažna stranica dostavne službe te će stajati obavijest kako je potrebno uplatiti naknadu kako biste mogli zaprimiti svoju pošiljku.
U svim tim primjerima cilj je uglavnom isti – upisivanje podataka s bankovne kartice kako bi prevaranti skinuli novac. Ako kupac očekuje paket te zaprimi poruku sličnog sadržaja, treba obratiti pozornost na provjeru pošiljatelja, odnosno domene, jer dostavna služba ne dostavlja e-poruke domene hotmail, gmail i slično. Ako se u poruci nalazi i poveznica, provjerite podudara li se poveznica sa službenom domenom dostavne službe.
Naposljetku, treba obratiti pozornost na koji način se pošiljatelj obraća, npr. hrvatska dostavna služba neće se obratiti na engleskom i neće zaželjeti “sretan život”, kažu u AZOP-u.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
magazin2 dana prije
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Otvoren je Advent u Zadru 2024.!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća