Hrvatska
Hrvati će na bankomatima podizati novčanice od 10 ili 20 eura
Uvođenjem eura 1. siječnja iduće godine s bankomata ćemo podizati novčanice od 10 ili 20 eura, a i traženi iznosi kao što su 50 i 100 eura isplaćivat će se u novčanicama od 10 i 20 eura, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).
Od 1. siječnja iduće godine euro će živjeti zajedno s kunom još dva tjedna kada će se na snazi biti dvojni optjecaj i kada će se i ostatak novca pri kupnji u dućanima za namirnice plaćene eurima ili kunama, vraćati u eurima.
Do uvođenja eura imamo još nepuna tri mjeseca, pri čemu će se u razdoblju od 15. do 31 prosinca uvesti beznaknadno podizanje kuna na bilo kojem bankomatu.
Ono će se zadržati do 15. siječnja kako ne bi došlo do negativnog utjecaja na dostupnost gotovine u kunama, rekli su Hini iz Hrvatske narodne banke.
HNB je izdao i preporuku bankama da i u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2022. ukinu potrošačima naknadu za polog gotovog novca kune na svoje račune, kako bi se građani motivirali da i prije dana uvođenja eura polože kune na svoje račune.
Tako će se sredstva automatski konvertirati u eure i smanjiti vršna opterećenja na cijeli sustav u razdoblju nakon 1. siječnja, ističu iz HNB-a.
Nakon 1. siječnja i uvođenja eura velik broj bankomata bit će prilagođen za isplaćivanje eura, kada će nastupiti razdoblje ponovnog beznaknadnog podizanja gotovine na bankomatima klijentima drugih banaka, no sada eura, a ne kuna.
Bit će objavljena i interaktivna karta bankomata na kojoj će građani moći pronaći najbliži bankomat na kojem će moći podići eure.
Kada je u pitanju podizanje gotovine s bankomata nakon uvođenja eura, iz HNB-a kažu kako je uređeno da se u razdoblju od tri mjeseca od dana uvođenja eura, bankomati koji se koriste s jednom kasetom za isplatu novčanica isključivo pune apoenom od 10 eura, a bankomati koji se koriste dvjema ili trima kasetama za isplatu novčanica isključivo pune apoenima od 10 i 20 eura.
Iznimno od toga, bankomati koji se koriste četirima kasetama za isplatu novčanica mogu se puniti i apoenom od 50 eura, uz uvjet da se za isplate do visine manje ili jednake 100 eura uvijek isplaćuju apoeni od 10 i 20 eura. Za iznose više od 100 eura isplaćivat će se i apoeni od 50 eura uz uvjet da se iznos od 100 eura uvijek isplaćuje u apoenima od 10 i 20 eura. navode iz HNB-a.
Iz središnje banke kažu da su za potrebe predopskrbe eura tijekom 2022. i početne potrebe, nabavili najviše euronovčanica od 10 i 20 eura te eurokovanica od 1 i 2 centa, a one će se i najviše distribuirati.
U tom prijelaznom razdoblju se očekuje i postupno privremeno gašenje bankomata tijekom prosinca, a planirano je da sve banke provedu prilagodbu svoje cjelokupne bankomatske mreže za isplatu eura do 15. siječnja, zbog modela prilagodbe bankomata na valutu euro.
Novčanice će biti uništene, a kovanice pohranjene
U prvih 12 mjeseci nakon uvođenja eura zamjena gotovine kune bit će moguća bez naknade u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, gdje će građani moći i pribaviti početne pakete eurokovanica.
Početni paket eurokovanica za građane sadrži 33 eurokovanice svih apoena ukupne vrijednosti 13 eura i 28 centi, a moći će se nabaviti za protuvrijednost od 100 kuna, kažu iz HNB-a.
No, postojat će ograničenja količine kovanica i novčanica koje će se moći zamijeniti bez naknade, što znači da će biti moguće zaračunati naknadu u slučaju ako se odjednom mijenja više od 100 novčanica ili kovanica, navode iz Ministarstva financija.
Iz HNB-a pretpostavljaju da će se, po uzoru na zemlje koje su uvele euro kao nacionalnu valutu, prilikom zamjene kune za euro vratiti oko 1,1 milijarda komada kovanica kune, koje, ilustrirali su, ukupno teže kao 120 zagrebačkih električnih tramvaja, a tu je i više od 500 milijuna komada novčanica kune.
Novčanice kune će se paralelno s povlačenjem iz optjecaja uništavati na sustavima za obradu novčanica koji imaju i mogućnost njihovog uništavanja te dalje zbrinjavati.
Suprotno od novčanica, kovanice kune će se čuvati u unajmljenim halama Ministarstva obrane u trajanju od tri godine, a potom će se primjereno zbrinuti, kažu u HNB-u.
Kovanice se čuvaju jer rok za zamjenu kovanica će biti tri godine od datuma uvođenja eura, ali neće postojati krajnji rok za zamjenu novčanica kuna u eure tako da će građani i nakon isteka prvih 12 mjeseci kunu moći zamijeniti za euro u HNB-u u bilo kojem trenutku u budućnosti, poručuju iz Ministarstva financija.
Do kraja godine otkovat će se 420 milijuna eurokovanica
Sredinom srpnja u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj Nedelji počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica, a kako je tada rekao guverner HNB-a Boris Vujčić, do kraja godine planira se otkovati oko 420 milijuna eurokovanica.
Proizvodnja teče u tri smjene, a cilj je da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.
Na tržište se planira pustiti oko 3.700 tona kovanica, kao i oko 350 milijuna komada novčanica. To bi trebalo zadovoljiti potrebe za gotovinom i zamjenu kune 1. siječnja.
Bankama i poduzetnicima niži troškovi poslovanja, bez značajnijeg utjecaja na turizam
Profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku Domagoj Sajter za Hinu je ocijenio da će uvođenjem eura najviše profitirati banke te da je upravo to razlog zašto su one najveći proponenti za prelazak na euro.
“Sve ono što su se prije zvale devize, a najvećim dijelom se to odnosi na euro, će sada postati domaća valuta pa će im se osloboditi devizne rezervacije, imat će niže naknade, odnosno, niže troškove poslovanja s maticama”, rekao je Sajter.
Osim banaka, Sajter navodi da će prelazak na euro biti plus i poduzećima, odnosno tvrtkama koje posluju s inozemstvom, konkretnije poduzetnicima iz područja eurozone te poduzetnicima i tvrtkama koje uvoze ili izvoze iz eurozone, a da su pritom ostvarivale negativne tečajne razlike.
Na pitanje kako će uvođenje eura utjecati na turizam, Sajter ne očekuje znatniji utjecaj na turističku sezonu.
“Ne biraju turisti Hrvatsku zbog valute, već zbog mora, prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti, osjećaja sigurnosti, zapravo svega onoga što Hrvatska nudi”, kaže on.
Hrvatska
HAK upozorava na moguću poledicu na cestama
Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).
Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.
Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.
U pomorskom prometu nema poteškoća.
Hrvatska
Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”
U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.
Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.
” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.
Hrvatska
Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda
U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.
Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.
Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.
Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.
Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.
Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.
Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.
Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.
Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.
Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.
U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.
Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi
Prvi paket mjera
Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.
Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.
Demografske mjere ići će u 4 koraka:
– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu
– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu
– Mjere za područja pogođena depopulacijom
– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa