Connect with us

Svijet

Tisuće na ulicama gradova Europe: Prosvjedi zbog visokih cijena, inflacije…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Nekoliko tisuća prosvjednika u subotu je u brojnim njemačkim gradovima tražilo zamrzavanje cijena stanarine dok inflacija u cijeloj Europi doseže rekordne razine, u Pragu se prosvjedovalo protiv visokih cijena namirnica i goriva, a u Rimu za bolje radne uvjete, socijalnu pravdu i politike krajnje desnice.

“Iznimno smo zadovoljni odazivom koji nam je pokazatelj u kolikoj su mjeri ljudi zabrinuti da si više neće moći priuštiti plaćanje najamnine za stan”, rekao je Matthias Weinzierl, glasnogovornik Mietenstopp Kampagnei (kampanje kojoj je cilj zamrzavanje cijena najma).

Kampanju predvodi savez koji čini više od 160 raznih grupa za promidžbu, uključujući njemačku Udrugu stanara, Njemačku federaciju sindikata i Udrugu za radnu skrb.

Savez poziva na zamrzavanje najamnina u cijeloj zemlji na šest godina. Za to vrijeme se od zakonodavaca traži reforma stambenog tržišta i izgradnja pristupačnijih stanova za najam.

U Berlinu prosvjedi protiv sankcija Rusiji
Prosvjednici koji su se okupili u organizaciji krajnje desno orijentirane stranke, Alternative za Njemačku (AfDI) napali su mjere kancelara Olafa Scholza zbog rasta cijene energenata i mjere o politikama zaštite okoliša koju kani provesti njegova vlada.

Predsjednik AfD-a Tino Chrupalla protivi se Scholzovoj sheme ograničavanja cijena plina i traži ukidanje energetskih sankcija Rusiji uvedenih zbog rata s Ukrajinom.

“Prekinite ovakvu politiku sankcija”, zatražio je Chrupalla. “Cijena plina vratit će se u normalu ako budemo kupovali jeftin plin iz Rusije.”

Prema procjenama berlinske policije, na skupu AfD-a sudjelovalo je oko 10.000 ljudi, znatno više od prvobitno prijavljenih 4000. Glasnogovornik AfD-a iznio je istu brojku.

Na istodobno održanim protuprosvjedima okupilo se puno manje ljudi nego što se očekivalo, podaci su policije. Bilo ih je ukupno nešto manje od 1500.

U Pragu prosvjedi protiv siromaštva
Sve veće cijene hrane i goriva ponovno su na praške ulice izvukle brojne stanovnike koji od svoje vlade traže dodatnu pomoć.

Skup pod nazivom “Protiv siromaštva” održan je u subotu u središtu grada, organizirali su ga sindikati, a okupio je više tisuća ljudi.

“Nismo došli zato što nemamo posla, nego zato što se bojimo za svoju budućnost”, rekao je Josef Stredula, predsjednik sindikalne konfederacije CMKOS.

Među njegovim su zahtjevima povećanje minimalne plaće, koja trenutačno mjesečno iznosi 661 euro te da država regulira troškove svakodnevnih potrepština.

Cijene su u Češkoj u kolovozu porasle 17,2 posto na godišnjoj razini, podaci su državne agencije za statistiku.

Kao hitnu mjeru protiv visokih cijena energije vlada desnog centra na čelu s premijerom Petrom Fialom usvojila je mjeru ograničenja cijene struje i plina za kućanstva i mala poduzeća koja će na snagu stupiti s početkom studenog.

U Pragu je dosad održano nekoliko velikih skupova. Prosvjednici su od vlade tražili da učini više u borbi protiv skoka cijena. Mnogi prosvjednici okrivljuju odgovor EU-a na rat u Ukrajini i pozivaju na ukidanje sankcija nametnutih Rusiji.

U Rimu protiv ekstremizma krajnje desnice
Prosvjednici okupljeni u središtu Rima tražili su bolje radne uvjete i osudili ekstremizam krajnje desnice koja je pobijedila u rujnu na parlamentarnim izborima.

Zahtijevali su ponovno da se vlada usredotoči na pitanja radnog prava i socijalne pravde u Italiji, ali i Europi.

Skup je održan na godišnjicu napada na sjedište talijanske sindikalne konfederacije CGIL u Rimu kada su krajnje desni ekstremisti upali sjedište CGIL-a te vandalizirali zgradu tijekom prosvjeda protiv mjera u pandemiji. Tada su vlasti uhitile članove krajnje desne stranke Forza Nuova koji su bili upleteni u napad.

U subotu je glavni tajnik CGIL-a Maurizio Landini upozorio ljude na opasnost od fašizma u obraćanju na središnjem trgu Piazza del Popolo. Osudio je zastupnike jer ne slušaju radnike kada donose odluke o zakonu o radu.

Novu vladu koja se tek treba formirati pošto je na 25. rujna na izborima pobijedila krajnje desna stranka Braća Italije u koaliciji s također krajnje desnom Ligom te konzervativnom strankom Naprijed Italijo, Landini je upozorio da radnici ne žele biti konzultirani tek pošto su sve odluke donesene.

 
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. CRO

    9. listopada 2022. at 12:07

    SLAVA UKRAJINI! SLAVA HEROJIMA!

     
  2. Marko

    10. listopada 2022. at 12:19

    Slava Ukrajini!!!!! Slava herojima!!!!!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Stručnjaci objasnili što je izazvalo smrtonosne poplave u Španjolskoj: Fenomen je karakterističan za mediteransku klimu

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.

Fenomen je lokalno poznat pod nazivom DANA, što je španjolska kratica za izoliranu depresiju na visokoj visini, i za razliku od običnih oluja može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim mlaznim strujama.

Kada hladan zrak prelazi preko toplih sredozemnih voda, topli zrak brzo se diže i formira guste oblake pune kiše koji se mogu zadržati nad istim područjem satima, što povećava njihovu destruktivnost.

Ponekad nastaju velike oluje s tučom i tornadima kao prošli tjedan, rekli su meteorolozi.

Najsmrtonosniji slučaj u modernoj španjolskoj povijesti

Fenomen koji je pogodio područje Valencije bio je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.

Istočna i južna Španjolska posebno su osjetljive na taj fenomen jer se nalaze između Atlantika i Sredozemnog mora. Tople, vlažne zračne mase sudaraju se s hladnim frontama u regiji u kojoj planine pogoduju formiranju olujnih oblaka i kiše.

Prošlotjedna DANA bila je jedna od tri najjače takve oluje ovog stoljeća u Valenciji, rekao je glasnogovornik Aemeta, nacionalne meteorološke agencije, Ruben del Campo.

“Prognoze su odgovarale onome što se dogodilo. Ali u području između Utiela i Chive, u pokrajini Valenciji, palo je više od 300 litara kiše po metru četvornom. U tom području, olujni sustavi kontinuirano su se formirali i regenerirali”, objasnio je.

Meteorolozi su rekli da je 29. listopada u dijelovima Valencije u osam sati pala godišnja količina kiše. To je područje obično toliko sušno da ovisi o desalinizaciji morske vode za vodoopskrbu.

Stručnjaci su rekli da će trebati vremena da se analiziraju svi podaci kako bi se utvrdilo jesu li uzrok katastrofe koja se dogodila klimatske promjene.

No većina se slaže da porast temperature na Mediteranu i topliji i vlažniji atmosferski uvjeti pridonose učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama.

“Vidjet ćemo više takvih bujičnih poplava u budućnosti. To ima otiske klimatskih promjena, te strašno snažne kiše i razorne poplave”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu u Engleskoj.

Upozorila je da čak i rana upozorenja na jaku kišu utemeljena na pouzdanim prognozama slabo uspijevaju spriječiti ljudske žrtve i da ljudi moraju shvatiti kolika im prijeti opasnost.

“Reći ljudima da će jako kišiti jednostavno nije dovoljno… Vidjeli smo da su se ljudi izlagali riziku vozeći kroz bujice i da je bilo toliko vode da je preplavila ta mjesta.”

Prije nego je početkom 2000-ih uveden termin DANA, snažne jesenske kiše, karakteristične za mediteransku klimu, zvale su se “hladna kap” u Španjolskoj i dijelovima Francuske. Taj se termin još često kolokvijalno koristi, a potječe iz 1886. od njemačkih znanstvenika.

Aemet smatra da je “hladna kap” zastario termin i DANA-u definira kao zatvorenu depresiju na visokoj visini koja je postala izolirana i odvojena od mlazne struje. DANA-e su ponekad stacionarne ili se čak kreću unatrag, od istoka prema zapadu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu