Hrvatska
Porezni inspektori utvrdili rekordne nepravilnosti!
U nadzoru fiskalizacije na obali, otocima i u Zagrebu kod 1.036 poreznih obveznika nepravilnosti su utvrđene kod njih 539, ili čak 52%
Ova godina obara rekorde po visini potrošnje, iznosu, ali i broju fiskaliziranih računa. Prema najnovijim podacima Porezne uprave, od 1 siječnja do 30. rujna ove godine u svim je djelatnostima fiskalizirano računa u ukupnoj vrijednosti 193,1 milijarde kuna.
Lani je u istom razdoblju iznos fiskaliziranih računa bio 154,6 milijardi kuna, što znači da je u prvih devet mjeseci ove godine potrošeno oko 39 milijardi kuna više, ili za 25 posto više.
To se može pripisati dijelom rastućoj inflaciji koja na godišnjoj razini premašuje 12 posto, no s obzirom da je i broj izdanih računa u istom razdoblju također veći, i to za 12 posto (ove je godine u prvih devet mjeseci izdano 1.859.746.977 fiskaliziranih računa, a lani 1.662.422.507), ispada da se, i kad se izuzme efekt inflacije, više kupovalo i trošilo, u gotovini ili su se peglale kartice, piše Novi list.
Za državnu blagajnu dakle snažno raste baza i iznos prikupljenog PDV-a.
Turistička potrošnja
– Iz podataka je vidljivo da je broj računa u promatranom razdoblju ove godine u odnosu na promatrano razdoblje prošle veći za 12 posto, dok je iznos računa veći za 25 posto, vele u Poreznoj.
Neslužbeno dodaju da je, s obzirom da smo već zašli u listopad, do ovog trenutka ukupni iznos fiskaliziranih računa u ovoj godini vjerojatno već premašio 200-tinjak milijardi kuna, što bitno premašuje lanjske brojke.
S obzirom na to da smo na kraju sezone koja će potrošnjom stranih gostiju vjerojatno biti rekordna (iako su fizički podaci nešto niži u odnosu na 2019.), zanimao nas je, piše Novi list, iznos i broj fiskaliziranih računa u djelatnostima najviše povezanima s turizmom, a to je djelatnost pružanja smještaja te usluga pripreme i usluživanja hrane. Dakle, hoteli i restorani.
Za ove djelatnosti je broj fiskaliziranih računa za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna ove godine 300.557.877, dok je iznos fiskaliziranih računa premašio 32,5 milijardi kuna.
Broj pak fiskaliziranih računa za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2021. bio je 206.441.670, a njihov iznos veći od 21 milijardu.
Ako se dakle gledaju samo ove dvije djelatnosti kroz prvih devet mjeseci, broj računa je u 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. veći za 46 posto, dok je iznos računa također veći, i to za 54 posto, navodi Porezna.
Dostavili su i podatak za razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna, koje je dakle najviše obilježeno turističkom potrošnjom, i to za sve djelatnosti.
Ukupni broj fiskaliziranih računa za taj je period za sve djelatnosti iznosio 959.789.515, a njihov iznos 109,1 milijardu kuna.
S obzirom na to da je od početka lipnja do kraja rujna prošle godine izdan 885.206.451 fiskalizirani račun, u iznosu većem od 87,3 milijarde kuna, broj računa u promatranom razdoblju 2022. u odnosu na promatrano razdoblje 2021. veći je za 8 posto, dok je iznos računa također veći, i to za 25 posto.
Budući da je sezona gotova, Novi list je tražio i podatke o rezultatima poreznog nadzora, posebice u djelatnostima vezanim uz turizam.
Je li se nadzor redovno obavljao, u koliko je slučajeva ustanovljen prekršaj zbog neizdavanja fiskalnih računa, koliko je dakle pronađeno nezakonitosti te koliko je objekata, restorana, kafića ili hotela zbog toga zatvoreno, odnosno izrečena im je mjera zatvaranja jer su kršili zakon?
Iako su dakle rekordni iznosi fiskalizacije, prema odgovoru čini se da je puno toga i propušteno naplatiti. Iz Porezne poručuju da su »provodili pojačane nadzore fiskalizacije u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna na cijelom području Hrvatske, a posebno na jadranskoj obali, otocima i području Grada Zagreba«.
Zatečeni u prekršaju
– Porezna uprava je provodila dvije vrste nadzornih aktivnosti, i to: porezni nadzor izdavanja i evidentiranja računa (nadzor fiskalizacije na određeni dan) kod 1.036 poreznih obveznika, od čega su nepravilnosti utvrđene kod 539 poreznih obveznika, što čini 52 posto, ističu u Poreznoj.
Nadalje, kažu da su provodili i porezni nadzor praćenja izdavanja i evidentiranja računa (snimanje prometa) kod 1.218 poreznih obveznika. Snimanje prometa završeno je 15. rujna te se trenutno analiziraju prikupljeni podaci u svrhu poduzimanja daljnjih nadzornih aktivnosti, zaključili su.
Drugim riječima, polovina od ovih objekata koje su obišli u sezoni nije izdavala račune, odnosno zatečena je u prekršaju, no na pitanje o tome kakve su im i kolike kazne razrezane, nije stigao odgovor. Rečeno je tek da se prekršitelj prvi put kažnjava novčano, a ako ga se bar dva puta »ulovi« da ne izdaje račune, onda slijedi i novčana kazna i mjera zatvaranja, piše Novi list.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama