Hrvatska
Porezni inspektori utvrdili rekordne nepravilnosti!
U nadzoru fiskalizacije na obali, otocima i u Zagrebu kod 1.036 poreznih obveznika nepravilnosti su utvrđene kod njih 539, ili čak 52%
Ova godina obara rekorde po visini potrošnje, iznosu, ali i broju fiskaliziranih računa. Prema najnovijim podacima Porezne uprave, od 1 siječnja do 30. rujna ove godine u svim je djelatnostima fiskalizirano računa u ukupnoj vrijednosti 193,1 milijarde kuna.
Lani je u istom razdoblju iznos fiskaliziranih računa bio 154,6 milijardi kuna, što znači da je u prvih devet mjeseci ove godine potrošeno oko 39 milijardi kuna više, ili za 25 posto više.
To se može pripisati dijelom rastućoj inflaciji koja na godišnjoj razini premašuje 12 posto, no s obzirom da je i broj izdanih računa u istom razdoblju također veći, i to za 12 posto (ove je godine u prvih devet mjeseci izdano 1.859.746.977 fiskaliziranih računa, a lani 1.662.422.507), ispada da se, i kad se izuzme efekt inflacije, više kupovalo i trošilo, u gotovini ili su se peglale kartice, piše Novi list.
Za državnu blagajnu dakle snažno raste baza i iznos prikupljenog PDV-a.
Turistička potrošnja
– Iz podataka je vidljivo da je broj računa u promatranom razdoblju ove godine u odnosu na promatrano razdoblje prošle veći za 12 posto, dok je iznos računa veći za 25 posto, vele u Poreznoj.
Neslužbeno dodaju da je, s obzirom da smo već zašli u listopad, do ovog trenutka ukupni iznos fiskaliziranih računa u ovoj godini vjerojatno već premašio 200-tinjak milijardi kuna, što bitno premašuje lanjske brojke.
S obzirom na to da smo na kraju sezone koja će potrošnjom stranih gostiju vjerojatno biti rekordna (iako su fizički podaci nešto niži u odnosu na 2019.), zanimao nas je, piše Novi list, iznos i broj fiskaliziranih računa u djelatnostima najviše povezanima s turizmom, a to je djelatnost pružanja smještaja te usluga pripreme i usluživanja hrane. Dakle, hoteli i restorani.
Za ove djelatnosti je broj fiskaliziranih računa za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna ove godine 300.557.877, dok je iznos fiskaliziranih računa premašio 32,5 milijardi kuna.
Broj pak fiskaliziranih računa za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2021. bio je 206.441.670, a njihov iznos veći od 21 milijardu.
Ako se dakle gledaju samo ove dvije djelatnosti kroz prvih devet mjeseci, broj računa je u 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. veći za 46 posto, dok je iznos računa također veći, i to za 54 posto, navodi Porezna.
Dostavili su i podatak za razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna, koje je dakle najviše obilježeno turističkom potrošnjom, i to za sve djelatnosti.
Ukupni broj fiskaliziranih računa za taj je period za sve djelatnosti iznosio 959.789.515, a njihov iznos 109,1 milijardu kuna.
S obzirom na to da je od početka lipnja do kraja rujna prošle godine izdan 885.206.451 fiskalizirani račun, u iznosu većem od 87,3 milijarde kuna, broj računa u promatranom razdoblju 2022. u odnosu na promatrano razdoblje 2021. veći je za 8 posto, dok je iznos računa također veći, i to za 25 posto.
Budući da je sezona gotova, Novi list je tražio i podatke o rezultatima poreznog nadzora, posebice u djelatnostima vezanim uz turizam.
Je li se nadzor redovno obavljao, u koliko je slučajeva ustanovljen prekršaj zbog neizdavanja fiskalnih računa, koliko je dakle pronađeno nezakonitosti te koliko je objekata, restorana, kafića ili hotela zbog toga zatvoreno, odnosno izrečena im je mjera zatvaranja jer su kršili zakon?
Iako su dakle rekordni iznosi fiskalizacije, prema odgovoru čini se da je puno toga i propušteno naplatiti. Iz Porezne poručuju da su »provodili pojačane nadzore fiskalizacije u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna na cijelom području Hrvatske, a posebno na jadranskoj obali, otocima i području Grada Zagreba«.
Zatečeni u prekršaju
– Porezna uprava je provodila dvije vrste nadzornih aktivnosti, i to: porezni nadzor izdavanja i evidentiranja računa (nadzor fiskalizacije na određeni dan) kod 1.036 poreznih obveznika, od čega su nepravilnosti utvrđene kod 539 poreznih obveznika, što čini 52 posto, ističu u Poreznoj.
Nadalje, kažu da su provodili i porezni nadzor praćenja izdavanja i evidentiranja računa (snimanje prometa) kod 1.218 poreznih obveznika. Snimanje prometa završeno je 15. rujna te se trenutno analiziraju prikupljeni podaci u svrhu poduzimanja daljnjih nadzornih aktivnosti, zaključili su.
Drugim riječima, polovina od ovih objekata koje su obišli u sezoni nije izdavala račune, odnosno zatečena je u prekršaju, no na pitanje o tome kakve su im i kolike kazne razrezane, nije stigao odgovor. Rečeno je tek da se prekršitelj prvi put kažnjava novčano, a ako ga se bar dva puta »ulovi« da ne izdaje račune, onda slijedi i novčana kazna i mjera zatvaranja, piše Novi list.
Hrvatska
Školske spremačice postale najtraženiji kadar u prosvjeti, velika potražnja i za domarima
Nakon uvođenja novih sigurnosnih mjera u škole najtraženiji kadar u prosvjetnom sustavu postale su spremačice, jer djelatnici čiji je broj i inače potkapacitiran, sada imaju nova zaduženja, a riječ je o dežurstvima na ulazu u školu. Zbog toga, kažu ravnatelji, dolazi u pitanje održavanje škola.
Međutim, put do novih radnih mjesta za škole je trnovit, jer najprije mora stići odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a tek onda škole mogu krenuti u potragu za novim spremačicama koje se baš i ne otimaju za rad u školskom sustavu.
Iz Ministarstva odgovaraju da im zahtjevi škola kontinuirano pristižu te da se odobravaju sukladno Državnom pedagoškom standardu, ali praksa pokazuje da se unatoč kontinuiranim zahtjevima škola taj standard dosad i nije uvijek poštovao, jer u jednoj školi koja radi u jednoj smjeni o održavanju tri tisuće četvornih metara brine pet spremačica, dok su u drugoj iste površine, ali s dvosmjenskim radom, zaposlene četiri spremačice i suglasnosti za petu nema, piše Novi list.
Na zapošljavanju dodatnog tehničko-pomoćnog osoblja inzistira i Sindikat hrvatskih učitelja koji će danas održati sastanak s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, a upravo će spremačice i domari biti jedna od tema sastanka.
Dvije smjene
Po površini, ali i broju učenika najveća riječka škola, OŠ Srdoči, ima osam spremačica, a za šest tisuća četvornih metara unutarnjeg prostora i uz nova zaduženja dežurstva na ulazu, ravnatelj Ivan Vukić kaže da to nije dovoljno.
“Tražit ćemo još jednu spremačicu i jednog domara, jer na to imamo pravo. Posebno nastaje problem u ovo vrijeme, siječanj i veljača, kada su češća bolovanja. Ako netko ode na bolovanje, nastane blokada”, kaže Vukić.
Dodaje i da je teško naći osobu koja želi ući u školski sustav, a nije to problem samo sa spremačicama i domarima, već i s nastavnim osobljem, jer školama nedostaju profesori gotovo svih profila.
Kada škola radi u dvije smjene, dodaje ravnatelj OŠ Fran Franković, Vedran Kosovac, onda okolnosti postaju još teže, jer iako ta škola ima upola manji unutarnji prostor od srdočke škole, rad u dvije smjene s ukupno četiri spremačice za školu znači da u jednoj smjeni raspolaže sa svega njih dvije.
Normativ kaže da svaka spremačica ima zaduženje održavanja 600 četvornih metara, a dvije drenovske u jednoj smjeni održavaju tri tisuće četvornih metara i od ovog tjedna imaju i novo zaduženje dežurstva na ulazu u školu.
“Od te četiri spremačice jedna je na određeno vrijeme. Kontinuirano tražimo spremačicu. Imamo pravo prema Državnom pedagoškom standardu na još dvije, kao i dva domara, jer smo u dvije smjene. Stoga planiramo zatražiti i dva domara. Zajedno s okolišem škola ima 13.200 četvornih metara, a to treba održavati”, navodi Kosovac.
Problem bolovanja
S istom površinom OŠ Vladimir Gortan ima pet zaposlenih spremačica i radi u jednoj smjeni. Rijetki je to primjer poštovanja Državnog pedagoškog standarda i zato se, kaže ravnatelj Venelin Mehić, nema na što žaliti.
“Čujem od kolega da ima dosta škola koje imaju manje spremačica od onoga što im pripada. Mi smo u problemu s bolovanjem, jer nitko s tržišta rada ne želi doći na zamjenu kako ne bi izgubili prava koja imaju kao nezaposleni”, ističe Mehić.
OŠ Pećine, kaže ravnateljica Jasna Vukonić Žunič, uspijeva se pokriti sa svojim spremačicama, ali s novim zaduženjima imaju nešto kraće vrijeme za održavanje škole pa moraju raditi brže, dok ravnateljica OŠ Eugen Kumičić, Ana Anić Opašić, navodi da ta škola igra s kartama koje ima.
“Dobro bi nam došla koja ruka više. Imamo šest spremačica i u usporedbi s drugima to je dobro, ali uvijek nedostaje ljudi.
Sada tražimo još jednog domara makar na pola radnog vremena”, zaključuje Anić Opašić.
Hrvatska
Ceste su mokre i skliske, opasnost od odrona
Kolnici su mjestimice mokri ili vlažni i skliski, a ponegdje ima i magle, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK)
Opasnost od odrona
Mogući su odroni na cestama u gorju i Jadranskoj magistrali (DC8). Savjet vozačima je prilagoditi brzinu i način vožnje uvjetima na cestama i održavati sigurnosni razmak između vozila.
Zbog zimskih uvjeta zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače te za vozila koja nemaju propisanu zimsku opremu na nekim državnim i županijskim cestama u Lici i dijelu Zadarske županije te na svim lokalnim i županijskim cestama u Ličko-senjskoj županiji. Za sav promet zatvorene su zbog snijega ili srušenih stabala županijske ceste Duzluk-Kutjevo; Gornji Vrhovci-Poljanska; Velika-Jankovac.
U prekidu je katamaranska linija Ubli – Vela Luka – Hvar – Split.
Hrvatska
Znate li razliku između rasprodaje, akcije i sniženja?
Izloge trgovina uskoro će preplaviti šarenilo brojeva s predznakom minusa i znakom postotka, a sve pod velikim natpisom sezonskog sniženja. Znate li po čemu se ono razlikuje od akcije ili rasprodaje, te koja su vaša prava i obaveze prodavača?
Akcijske prodaje, rasprodaje i sezonska sniženja smatraju se posebnim oblicima prodaje u kojima se proizvodi i usluge nude po cijenama nižim od onih u redovnoj prodaji, ali kupac pritom zadržava ista prava kao u redovitoj prodaji. Uključuje to i zamjenu kupljenih proizvoda, ali valja imati na umu da je na sniženjima slabija ponuda nego u redovnoj prodaji.
Akcijska prodaja
Svaka prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji je u osnovi akcijska prodaja, a ukoliko su ispunjeni još neki uvjeti trgovac je može oglasiti kao rasprodaju ili sezonsko sniženje.
Sezonsko sniženje
Sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone. Na ovaj oblik posebne prodaje trgovac ima pravo najviše dva puta godišnje, za zimsko sniženje od 27. prosinca, a za ljetno od 1. srpnja. Sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana, a ukoliko u tom razdoblju ne uspije prodati sve proizvode, trgovac ih može nastaviti prodavati po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, samo što u tom slučaju ne smije oglašavati sezonsko sniženje.
Rasprodaja
Prodavati proizvode po nižoj cijeni na rasprodaji trgovac ima pravo u slučaju prestanka poslovanja, ukoliko mu je poslovanje ozbiljno ugroženo ili ako prestaje s poslovanjem u dosadašnjim poslovnim prostorijama. Isto tako, rasprodaju može proglasiti zbog obavljanja složenijih građevinskih radova unutar ili na poslovnim prostorijama, ali rasprodavati može samo određeni proizvod kojega prestaje prodavati, piše tportal.hr.
-
magazin1 tjedan prije
(FOTOGALERIJA) POSJETILI SMO E-SHAPE CENTAR U VESLAČKOJ / Evo kako u 30 minuta odraditi vrhunski trening i “tretman” za kožu i celulit…
-
magazin1 tjedan prije
FENG SHUI OTKRIVA: Šest stvari s kojima treba ući u Novu godinu…
-
magazin1 tjedan prije
NOVOGODIŠNJI OBIČAJI / Znate li zašto se na Silvestrovo nosi crveno donje rublje?
-
magazin1 tjedan prije
Sretna Nova godina!