Connect with us

Hrvatska

Jeste li znali da i za posjedovanje mobitela morate platiti pristojbu HRT-a?

Objavljeno

-

Jeste li znali da i za posjedovanje mobitela morate platiti pristojbu javnoj televiziji?

Nije sigurno pokazivati mobitel u javnosti, jer bi vam HRT-ov kontrolor mogao naplatiti RTV pristojbu. “On bi vas mogao na cesti zaustaviti i tražiti da vidi ako imate mobitel pitati plaćate li pristojbu”, kaže odvjetnica Dijana Kladar. Moguće je dobiti i opomenu pred prekršajnu prijavu zbog neplaćanja signala za svoj gadget HRT-u.

HRT naglašava:

“Ističemo kako se iz RTV pristojbe čiji se iznos nije mijenjao više od deset godina – i to u uvjetima inflacije – ne financira samo HRT (radio, televizija i web) i javne usluge koje proizvodi, već i domaća audiovizualna kreativna industrija i ostali mediji”.

A evo kome sve ide 80 kuna mjesečne pretplate:

HRT uzima 68%, 11% ide i za emitiranje, i za Hrvatsko društvo skladatelja, i za Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava, kao i za Udrugu za zaštitu fonogramskih prava, 4,5% prepustili su Vijeću za elektroničke medije, Hrvatskom audiovizualnom centru i Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.

Neki građani svjedoče kako su im inkasatori pokušavali ući u stan. Neki ih nisu pustili.

“On će vrlo vjerojatno biti vrlo agresivan jer je od svoje kuće dobio nalog da uhvati što više ljudi”, kaže Kladar. A ako im se ne daju osobni podaci, počinju protuustavne radnje. Prepisivanje imena sa sandučića, ispitivanje susjeda i naprasne metode.

“Agent je kucao na vrata. Bio je baš agresivan, da se dijete uznemirilo i počelo vrištati i plakati, remeti se privatnost doma što je Ustavom zabranjeno”, ispričala je Ana Knežević iz Hrvatske udruge za prava potrošača.

Presudio je tako u više navrata i Visoki upravni sud.

Evo i navoda iz presude:

“Izričaj odredbi HRT-a dopušta interpretaciju da bi ovlaštena osoba HRT-a mogla bez ikakvih ograničenja ulaziti u domove građana radi utvrđivanja činjenica posjeda prijamnika, dakle propisati prava i obveze za koje nema zakonske ovlasti, a koje normiranje bi bilo protivno drugim propisima više pravne snage ili kojim bi bila kršena neka druga ustavna i zakonska prava.

Provedba ovlasti HRT-a i kontrole ne smiju biti takve da oduzimaju ili ograničavaju druga prava obveznika pristojbe (prava na privatnost, prava na nepovredivost doma)”.

Odvjetnica Dijana Kladar kaže kako će u Hrvatskoj većina ljudi platiti.

“Jer nema vremena, ne da mu se, kao i ovi prosvjedi – svuda u Europi postoji kod nas ne postoji. Mi smo nekako malo drugačiji, mi se ne volimo tužiti i mi ćemo radije platiti, tako smo odgojeni da, a u drugim zemljama će se tužiti i onda se nešto i događa.”

A za one koji žele tužiti i koji baš ne žele platiti, HRT nema dugoročne mehanizme prisile, prenosi Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice

Objavljeno

-

Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.

Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.

“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.

I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…

Objavljeno

-

By

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.

Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.

“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura

Objavljeno

-

By

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.

Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu