Hrvatska
PANEL KINEZIOLOŠKOG FAKULTETA “Hrvatska je jedna od najgorih zemalja Europe po pretilosti djece!”
Panel Kineziološkog fakulteta iz Zagreba o pretilosti djece i mladih otkriva zabrinjavajuće podatke kad je njihova prekomjerna tjelesna težina u pitanju. Hrvatska je sedma zemlja po pretilosti mladih od 39 zemalja Europe, zabrinjavajuće je da prvih sedam mjesta drže zemlje Mediterana. Čak 42 % dječaka koji žive uz more je pretilo, a djevojčice s Mediterana također su prve po pretilosti.
„Debljina je rezultat lošeg balansa između unosa i potrošnje. Ako na ulazu u osnovnu školu imamo 90 % dostatno tjelesno aktivne djece, a na izlazu samo 17 %, vjerojatno je u tom periodu nastao neki problem. Taj problem povezan je i s nedostatkom logističkih preduvjeta poput dvorana. Mi smo ga pokušali riješiti poligonima koji omogućuju tjelesnu aktivnost bilo gdje, pa i u učionici!” – izjavila je na panelu KIF-a prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović i dodala: “Od 2003. godine Hrvatska raste kao nacija, proporcije i debljina su u porastu, nažalost na prvom smo mjestu zajedno s Maltom u Europskoj Uniji!”
Kroz Nacionalni program Živjeti zdravo napravljeno je puno, no pandemija je puno stvari unazadila, ali istovremeno na jedan način sve nas i osvijestila o potrebi brige za zdravlje. “Prekomjerna težina nije uzrok samo šećerne bolesti već i kardiovaskularnih, nekih sijela tumora, mentalnih bolesti, hipertenzije i brojnih drugih. Imamo 35 % djece s viškom kilograma, od toga 14,8 % ima debljinu. Samo 14 % roditelja primjećuje da njihovo dijete ima previše kilograma, a niti jedan ne uočava da dijete ima debljinu. Potrebna je edukacija roditelja da prekomjernu težinu uoče na vrijeme i počnu djelovati.“ – zaključila je Musić Milanović.
Broj sati Tjelesne zdravstvene kulture je itekako premalen i zaostaje za onima u regiji. „Hrvatska je svjesna da stoji statistički vrlo loše po pitanju pretilosti djece i mladih. Zaključak ovog panela je da imamo rješenja koja zajedno možemo implementirati i poraditi da stanje bude bolje. Broj sati tjelesne i zdravstvene kulture u školama je definitivno premalen. Svi mi zajedno s roditeljima i djecom trebamo osvijestiti ovaj problem i raditi na tome da se više krećemo, doprinosimo zdravlju, a samim time i kvaliteti života.“ – zaključio je prof.dr.sc. Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta.
Posebna priča je prehrana djece i mladih. „Iako smo mediteranska zemlja čini se da je kultura objedovanja itekako zasjenjena zapadnjačkim stilom prehrane koja obiluje visoko procesuiranim namirnicama koje kao rezultat daju upravo ovu sliku koju imamo danas u dječjoj populaciji. Utjecaj okoline iznimno je jak dok istovremeno utjecaj obitelji sve više slabi. Odgoj i obrazovanje u prehrambenom smislu moraju biti prisutni od najranijih nogu kako bi djeca stekla zdrave životne navike prvo u obitelji a onda i dalje.“- istaknula je dipl.inf.preh.teh. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista.
“Prekomjerna tjelesna težina kod djece nije samo javnozdravstveni problem. To je i psihološki te sociološki problem. Neka djeca su često isključivana zbog svog izgleda, a neka čak i u riziku da postanu žrtve vršnjačkog nasilja. Problem je složen stoga ne može biti posao samo jednog sustava nego više sustava koji kontinuirano moraju razmjenjivati i revidirati svoje odluke. Imamo puno primjera dobre prakse, no i loših vijesti. Neke su vezane uz više sile kao što su pandemija, potres i ekonomski problemi, no neke možemo riješiti odmah. Od škole koja bi trebala isključiti sve ono rizično poput automata za brzu prehranu i visoko zaslađene napitke te uključiti zdrave obroke za svu djecu.”- Marija Gabelica Šupljika, zamjenica Pravobraniteljice za djecu.
“U tijeku je donošenje akcijskog plana za prevenciju debljine koji fokus stavlja upravo djecu i mlade. Rješavat će se problem tjelesne neaktivnosti ali i prehrambenih navika kroz različite programe!” – istaknula je dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva.
Na Panelu Kineziološkog fakulteta sudjelovali su prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.sc. Martina Jeričević, načelnica Sektora za potporu sustavu sporta i zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje u Ministarstvu turizma i sporta, Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport u Hrvatskom Saboru, Marija Gabelica Šupljika, zamjenica Pravobraniteljice za djecu, dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva, prof.dr.sc. Mario Baić, dekana Kineziološkog fakulteta, prof.dr.sc. Maroje Sorić te prof.dr.sc. Renata Barić s KIF-a, dipl.inf.preh.teh. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista te Patrik Kramarić, kineziolog, trener u Aktivnoj Hrvatskoj. Panel je moderirao doc.dr.sc. Dario Novak s Kineziološkog fakulteta.
Dekan KIF-a Mario Baić na kraju Panela pozvao je na suradnju te zahvalio svim institucijama na odazivu te na spremnosti da svi zajedno i dalje rade na poboljšanju ovog javno – zdravstvenog problema.
Hrvatska
Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice
Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.
Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.
“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.
I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.
Hrvatska
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.
Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.
“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.
Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«
U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.
Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.
Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.
Hrvatska
MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.
Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA9 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…