Connect with us

Svijet

Otkriveno zašto neki ljudi imaju više antitijela koja ih štite od covida

Objavljeno

-

Neki ljudi sa “sretnim genima” ili određenim DNK-om mogu dobiti dodatnu jaku zaštitu nakon cijepljenja protiv covida, rekli su znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu.

Istraživači su otkrili da su ljudi s verzijom gena nazvanom HLA-DQB1*06 imali jači imunološki odgovor nakon cijepljenja od ostalih.

Preliminarni rad objavljen je u časopisu Nature Medicine, a potrebno je više istraživanja kako bi se to potvrdilo.

Istraživači su analizirali uzorke krvi ljudi koji su sudjelovali u pet različitih ispitivanja, uključujući 1600 odraslih koji su prvi put primili cjepivo Oxford-AstraZeneca ili Pfizer-BioNTech.

Otkrili su da mjesec dana od primanja prve doze cjepiva, ljudi koji su nosili spomenutu varijantu gena imaju veću vjerojatnost da će imati više razine antitijela – proteina koji prepoznaju i napadaju koronavirus, nego ljudi koji su imali druge verzije gena.

Studija je također pratila grupu ljudi koji su imali tjedne testove na covid više od godinu dana nakon prvog cijepljenja.

Otkrili su da su oni koji su imali spomenutu varijantu gena imali manju vjerojatnost da će doživjeti “probojnu infekciju” u tom vremenskom razdoblju u kojem su ljudi i dalje dobivali blagu infekciju covidom nakon cijepljenja.

Znanstvenici priznaju da mnogi drugi čimbenici doprinose riziku od dobivanja covida, uključujući dob, druge bolesti, ali i zanimanje. No, kažu da je genetika i dalje igrala značajnu ulogu nakon što se ovi faktori uzmu u obzir.

“Vidjeli smo široku varijaciju u tome koliko brzo ljudi nakon cijepljenja budu pozitivni na covid-19. Naša otkrića sugeriraju da naš genetski kod može utjecati na vjerojatnost da će se to dogoditi tijekom vremena”, rekao je Alexander Mentzer, akademski klinički predavač NIHR-a u Centru za ljudsku genetiku Wellcome i vodeći istraživač u studiji.

“Nadamo se da će nam naša otkrića pomoći da u budućnosti poboljšamo cjepiva, tako da ne samo da zaustave razvoj teške bolesti, nego i da nas održe bez simptoma što je dulje moguće”, dodao je.

“Iz ove studije imamo dokaze da je naš genetski sklop jedan od razloga zašto se možemo razlikovati jedni od drugih u našem imunološkom odgovoru nakon cijepljenja protiv covida-19. Otkrili smo da je nasljeđivanje specifične varijante gena HLA povezano s višim odgovorima antitijela, ali ovo je samo početak priče”, rekao je voditelj istraživanja, prof. Julian Knight, prenosi BBC.

“Potreban je daljnji rad kako bi se bolje razumjelo kliničko značenje ove specifične povezanosti. Šire gledano, što nam identificiranje ove varijante gena može reći o tome kako se generiraju učinkoviti imunološki odgovori i načinima da nastavimo poboljšavati cjepiva za sve”, dodao je.

Tim također priznaje da postoji hitna potreba za razumijevanjem jesu li nalazi primjenjivi na etnički raznolikije populacije, jer različite skupine imaju različite razine varijante gena.

Stručnjaci kažu da su cjepiva najbolji način na koji se ljudi mogu zaštititi od covida, a pozivaju i na docjepljivanje ove jeseni da bi se ojačao imunitet. Ove zime postoji strah od tzv. “twindemije”, odnosno kombinacije gripe i covida, a zdravstveni dužnosnici ponavljaju važnost cijepljenja protiv obje bolesti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu