Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

IZLOŽBA U DRŽAVNOM ARHIVU U ZADRU Na starim kartama nisu se prikazivali samo topografski podaci, već i čime se ljudi bave u tom prostoru

Objavljeno

-

U Izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Zadru sinoć je u povodu obilježavanja Dana infrastrukture prostornih podataka 2022. otvorena izložba „Descriptio Oeconomiae – prikazi gospodarskih sadržaja na novovjekovnim kartama“. S obzirom da se radi o originalima neprocjenjive vrijednosti, izložba koja je sinoć otvorena kako bi ju mogli razgledati sudionici nacionalne konferencije stručnjaka geodetske struke u Zadru, bit će za zainteresiranu javnost postavljena još samo danas.

U pozdravnoj riječi okupljenima ravnatelj Državnog arhiva u Zadru doc. dr. sc. Ante Gverić istaknuo je kako se ustanova ovakvim događanjima, kao i digitalizacijom gradiva, koja će sljedeće godine donijeti prve vidljive rezultate, nastoji približiti javnosti, dok je o samoj izložbi govorio njezin autor, prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

– Od više stotina kartografskih jedinica u Kartografskoj zbirci Državnog arhiva i Katastarske zbirke Grimani odabrali smo 20 karata koje će vas svojom raznovrsnošću potaknuti da upoznate čime su se bavili vaši prethodnici. Najstarija karta, koja je datirana na 4. veljače 1610. godine, prikazuje Sutomišćicu na način da daje informacije o tome čime se bave stanovnici, pa imamo prikaz ribolova, maslinarstva, prerade žita… Na takvoj karti ne prikazuje se samo ono što je standard na današnjim kartama, već možemo pratiti gospodarske djelatnosti onog vremena u primorskom dijelu Hrvatske, istaknuo je Faričić.

Stare geografske karte su dragocjeni izvor različitih prostornih podataka, a među njima i onih koji se odnose na gospodarska obilježja prikazanog prostora. Zrcale geografske spoznaje o prostoru prikazivanja, kartografske postupke i tehnike te namjeru njihova autora ili ustanova koje su potakle ili organizirale njihovu izradu. Mjernici su imali važnu ulogu te su nastojali pratiti trendove tadašnje kartografije, školujući se ili učeći izravno kroz kontakte s majstorima kartografije. Među izloženim kartama ima onih koje se mogu smatrati katastarskim kartama, ali i tematskim ekonomskim prometnim, pomorskim…

– Na njima se može vidjeti koliko im je bilo važno imati precizan prikaz prostornih objekata, osobito onih bitnih za gospodarenje prirodnim resursima koji su bili na raspolaganju, za obrađivanje pašnjaka, melioraciju Vranskog jezera, prikaz tada najveće plantaže duhana na cijelom teritoriju Mletačke republike. Jedna od najdojmljivijih je karta Frane Zavorea, na kojoj je tehnikom povlačenja malih crta nastojao prikazati reljef paških solana, rekao je Faričić, zahvaljujući djelatnicima Državnog arhiva koji su pomogli u realizaciji izložbe, kao i ravnatelju Gveriću.

Domaćinima je na postavljenoj izložbi zahvalio zamjenik glavnog ravnatelja Državne geodetske uprave dipl. ing. geod. Antonio Šustić, koji je izrazio zadovoljstvo činjenicom da se na prikazanim kartama može vidjeti kako se kartografija razvijala do današnjih dana, u kojima se uglavnom barata digitalnim podacima.

Uz izložbu je objavljen prigodni katalog, s nekoliko prikaza izloženih karata u visokoj rezoluciji.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak), od 08:00 sati  pa do  15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu