Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

IZLOŽBA U DRŽAVNOM ARHIVU U ZADRU Na starim kartama nisu se prikazivali samo topografski podaci, već i čime se ljudi bave u tom prostoru

Objavljeno

-

U Izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Zadru sinoć je u povodu obilježavanja Dana infrastrukture prostornih podataka 2022. otvorena izložba „Descriptio Oeconomiae – prikazi gospodarskih sadržaja na novovjekovnim kartama“. S obzirom da se radi o originalima neprocjenjive vrijednosti, izložba koja je sinoć otvorena kako bi ju mogli razgledati sudionici nacionalne konferencije stručnjaka geodetske struke u Zadru, bit će za zainteresiranu javnost postavljena još samo danas.

U pozdravnoj riječi okupljenima ravnatelj Državnog arhiva u Zadru doc. dr. sc. Ante Gverić istaknuo je kako se ustanova ovakvim događanjima, kao i digitalizacijom gradiva, koja će sljedeće godine donijeti prve vidljive rezultate, nastoji približiti javnosti, dok je o samoj izložbi govorio njezin autor, prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

– Od više stotina kartografskih jedinica u Kartografskoj zbirci Državnog arhiva i Katastarske zbirke Grimani odabrali smo 20 karata koje će vas svojom raznovrsnošću potaknuti da upoznate čime su se bavili vaši prethodnici. Najstarija karta, koja je datirana na 4. veljače 1610. godine, prikazuje Sutomišćicu na način da daje informacije o tome čime se bave stanovnici, pa imamo prikaz ribolova, maslinarstva, prerade žita… Na takvoj karti ne prikazuje se samo ono što je standard na današnjim kartama, već možemo pratiti gospodarske djelatnosti onog vremena u primorskom dijelu Hrvatske, istaknuo je Faričić.

Stare geografske karte su dragocjeni izvor različitih prostornih podataka, a među njima i onih koji se odnose na gospodarska obilježja prikazanog prostora. Zrcale geografske spoznaje o prostoru prikazivanja, kartografske postupke i tehnike te namjeru njihova autora ili ustanova koje su potakle ili organizirale njihovu izradu. Mjernici su imali važnu ulogu te su nastojali pratiti trendove tadašnje kartografije, školujući se ili učeći izravno kroz kontakte s majstorima kartografije. Među izloženim kartama ima onih koje se mogu smatrati katastarskim kartama, ali i tematskim ekonomskim prometnim, pomorskim…

– Na njima se može vidjeti koliko im je bilo važno imati precizan prikaz prostornih objekata, osobito onih bitnih za gospodarenje prirodnim resursima koji su bili na raspolaganju, za obrađivanje pašnjaka, melioraciju Vranskog jezera, prikaz tada najveće plantaže duhana na cijelom teritoriju Mletačke republike. Jedna od najdojmljivijih je karta Frane Zavorea, na kojoj je tehnikom povlačenja malih crta nastojao prikazati reljef paških solana, rekao je Faričić, zahvaljujući djelatnicima Državnog arhiva koji su pomogli u realizaciji izložbe, kao i ravnatelju Gveriću.

Domaćinima je na postavljenoj izložbi zahvalio zamjenik glavnog ravnatelja Državne geodetske uprave dipl. ing. geod. Antonio Šustić, koji je izrazio zadovoljstvo činjenicom da se na prikazanim kartama može vidjeti kako se kartografija razvijala do današnjih dana, u kojima se uglavnom barata digitalnim podacima.

Uz izložbu je objavljen prigodni katalog, s nekoliko prikaza izloženih karata u visokoj rezoluciji.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE I ŠKOLSKA KNJIGA: Predstavljanje Velike geografije Hrvatske – knjige 4. i 5. 

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Školska knjiga d.d. u ponedjeljak 24. ožujka, s početkom u 11 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru organiziraju predstavljanje knjiga:

Velika geografija Hrvatske, knjiga 4. Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske

Velika geografija Hrvatske, knjiga 5. Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske

Kapitalna edicija „Velika geografija Hrvatske” sastoji se od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još preko 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor.

Pozdravne riječi u ime nakladnika uputit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, a knjige će predstaviti rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka te glavni urednik prof. emeritus Damir Magaš.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“KATEHEZA KAO LABORATORIJ DIJALOGA” / Susret župnih kateheta na Belafuži

Objavljeno

-

By

Susret župnih kateheta Zadarske nadbiskupije pod nazivom „Kateheza kao ‘laboratorij dijaloga'” održava se u utorak, 18. ožujka u 19,30 sati u župi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.

Na temelju svjedočanstva, primjera dobre prakse i iskustvenog učenja, sudionicima će biti omogućeno usvojiti mogući model u oblikovanju katehetskih susreta.

Susret je za sve za suradnike u župnoj katehezi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu kršćanske formacije ili to žele činiti ubuduće, za župne suradnike koji vode katehezu odraslih, mladih i djece u župi.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VIJESTI IZ SV. FRANE U ZADRU: Objavljena knjiga partizana Mihičića koji je u duši ostao fratar

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Frane u Zadru objavio je knjigu Andre Vida Mihičića pod naslovom Riječi okrutne ljubavi. Andro Mihičić, imao je redovničko ime Vid, koje je stalno uz krsno koristio. Rođen je u Belom na otoku Cresu 26. III. 1896., a preminuo u Krku 26. I. 1992. U Dubrovniku je studirao teologiju i filozofiju. Na postdiplomski studij u Pariz  otišao je 1924., s nekoliko kolega franjevaca, i na Sorboni 1927. godine položio licencijat iz povijesti umjetnosti i estetike, a 1929. licencijat na Školi za žive orijentalne jezike. Poslije studija godinu dana predavao je na franjevačkoj gimnaziji u Dubrovniku, a poslije toga na franjevačkoj nižoj gimnaziji na Badiji kod Korčule. Odatle je 1942 otišao u partizane na Lastovo, zatim na Vis i u Bari. Iz Barija je poslan u El Shat kako bi kao kapelan bio na službu izbjeglicama. Poslije rata bio je kustos Galerije umjetnina u Splitu, a poslije toga u Zagrebu, kada je napustio franjevce. Od 1947. bio je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do mirovine 1966.

Knjiga Riječi okrutne ljubavi zapravo je rukopis kojeg je Mihičić napisao 1976., posvetio i poslao svom bivšem badijskom učeniku fra Ivu Peranu u Zadar, koji je tada obnašao službu provincijala Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

Iako je Mihičić napustio franjevce s nekima od njih ostao je čitav život povezan. Pratio je život svoje bivše zajednice i ostao na svoj način dio nje, pa mu je zato bilo moguće govoriti o lošim i dobrim osobinama pojedinih redovnika, o manama redovnika, ali i o šansama koje njihov život uključuje. U spisu se pokajničkim tonom obraća redovnicima svoje bivše zajednice pokušavajući im pomoći da istinskije žive Evanđelje. I kada ih kritizira čini to sa željom da im savjetom pomogne, da ih ojača i ohrabri za svjedočenje vjere. Njegove duboke duhovne i teološke misli plod su životne mudrosti, a savjeti koje nudi svećenicima i redovnicima filozofske su i vjerske istine s uputama kako ih živjeti i svjedočiti. Iako su Mihičićevi savjesti prvenstveno zamišljeni kao pomoć redovnicima i svećenicima, mnoge od njegovih poruka mogu biti korisne za svakog čovjeka.

Knjigu je za tisak priredio i predgovor napisao fra Stipe Nosić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu