Connect with us

Hrvatska

KRUH DRASTIČNO POSKUPIO Pekari upozoravaju: “Cijene će nastaviti rasti”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, cijena žita koje Julien Bourgeois melje za pekarne u svom obiteljskom mlinu u središnjoj Francuskoj porasla je preko 30 posto. Račun za struju u mlinu narastao je više nego trostruko. Čak je i cijena papira za vreće brašna otišla u nebo.

Sve to dovelo je do rasta cijena kruha.

“Inflacija je brutalno visoka,” kaže Bourgeois. Zamolio je oko 1.000 pekarni koje opskrbljuje njegova tvrtka Moulins Bourgeois da podignu cijenu baguetta za 10 centi da bi tako izbalansirao visoke troškove koje je morao prenijeti na pekarne.

Cijene će nastaviti rasti

“Kupci si zasad mogu priuštiti da plate nešto više, ali cijene će nastaviti rasti,” govori on. “To me zabrinjava.”

U Francuskoj, gdje su baguetti poskupili više od 8 posto u usporedbi s prošlom godinom, Bourgeois dodaje: “Znamo da je revolucija počela zbog cijena kruha.”

I dok inflacija divlja Europom, malo toga je više zabrinjavajuće od cijene običnog kruha. Cijene većine drugih osnovnih namirnica nikad nisu bile više, a sada su 19 posto skuplje od prošle godine, što je najbrži porast otkad postoje mjerenja, napisao je Eurostat u izvješću od srijede.

Ruski rat u Ukrajini glavni je uzročnik ovih poskupljenja, piše u izvješću Eurostata, jer je unio nestabilnost u energetsko tržište i povisio cijene žitarica, uljarica i gnojiva.

Cijene u rujnu strelovito porasle

To je pridonijelo širem poskupljenju hrane i ostalih potrepština. U Europi, cijene su strelovito narasle u rujnu u odnosu na prošlu godinu, 10.1 posto u Britaniji, a gotovo 11 posto u Europskoj uniji. Cijena hrane porasla je za gotovo 16 posto u EU i više od 14 posto u Britaniji, a cijene energenata skočile su za oko 40 posto.

Visoke potrošačke cijene razlog su za brigu i u SAD-u. Stopa inflacije nalazi se gotovo na najvišim razinama u posljednjih 40 godina, iako je američka centralna banka pokušala smanjiti razinu. Čak i u Americi cijene kruha porasle su za 15 posto u odnosu na prošlu godinu.

Zbog prirode inflacije, raste i anksioznost političara i ekonomista da rast cijena neće stati i da će ga biti teško obuzdati, piše New York Times, a prenosi Boston globe.

Proizvođači hrane troškove prelijevaju dalje. U srijedu, globalni prehrambeni div Nestle rekao je da su podigli cijene 9.5 posto u trećem kvartalu u usporedbi s istim periodom prošle godine, što je dodatni porast od rasta od 7.7 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Kakve su cijene u RH?

Kada poraste cijena kruha, to potrošači odmah osjete. Situacija je najdramatičnija u zemljama najbližima zoni sukoba, pogotovo u Mađarskoj gdje je cijena običnog kruha u rujnu porasla za čak 77 posto u odnosu na prošlu godinu, kaže Eurostat. U Hrvatskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Slovačkoj, cijene kruha porasle su za preko 30 posto.

U dramatičnom porastu cijena hrane posljednjih godinu dana posebno se izdvaja poskupljenje kruha i peciva, ponajviše zbog viših cijena brašna i energenata. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama u kojima je to poskupljenje znatno.

U Hrvatskoj u godini dana u prosjeku pojedemo 45 kilograma kruha i peciva. Kupuje se svakodnevno pa se dobro zna njegova cijena i koliko je poskupio. Cijene određenih vrsta kruhova, poput onog od cjelovitog zrna, ponegdje idu i do 20 kuna.

I Njemačka je doživjela šok, gdje su cijene kruha porasle za više od 18 posto u godinu dana, a cjelokupna inflacija postala je dvoznamenkasta – u rujnu je dosegla 10.9 posto.

Pekarna Fine Bagels u Berlinu nedavno je povisila cijene za svoja peciva njujorškog stila za 10 centi – od 1.10 eura na 1.20 eura, i to ne bez nervoze, kaže zaposlenica Alice Zuza.

“Bila je debata,” kaže Zuza. “Vlasnici nisu željeli povisiti cijene, ali na kraju nismo imali izbora.”

Ruska spremnost da koristi energiju kao oružje protiv zemalja koje podupiru Ukrajinu pogoršala je probleme, jer je došlo do porasta cijena plina i električne energije za opskrbljivače brašnom. Računi također rastu za tvrtke ovisne o energiji, uključujući tisuće industrijskih i craft pekarni u kojima pećnice rade gotovo cijeli dan.

Zatvaraju se pekare

U Nizozemskoj, cijeli niz pekarni se zatvorio od kraja ljeta zbog neizdrživog rasta cijena energenata. Pekarne u Belgiji također dižu cijene, ali jedna od deset je morala zatvoriti svoja vrata, a dodatna zatvaranja očekuju se do kraja godine.

Imune nisu ni industrijske pekarne. Veliki europski supermarketi koji prodaju ogromne količine kruha pokušali su cijene održati umjetno niskima da bi privukle kupce, cjenkajući se s dobavljačima o cijenama sastojaka i energije. Ipak, tvrdoglavo visoke cijene mnoge su natjerale na poskupljenja.

Inflacija također pridonosi trošku poslovanja u Europi tjeranjem radnika, koji se pokušavaju snaći dok životni troškovi rastu, na zahtijevanje većih plaća.

Atilla Pecsi, vlasnik pekarne Aran u popularnom kvartu u Budimpešti, kaže da je dvaput podigao plaće za svojih 30 radnika ove godine. Na isplaćivanje plaća odlazi otprilike polovica cijene štruce kruha. Sirovi materijali i energija odnose još trećinu.

Budući da troškovi rastu, Pecsi je povisio cijene kruha više od 12 posto od siječnja. Planira još jednom povisiti cijene prije kraja godine. A potrošači očekuju da tu stvari neće stati, kaže on.

To je zato jer je malo vjerojatno da će cijene pasti, kaže Johan Sanders, predsjednik Fedime, europske federacije opskrbljivača pekarni.

“Ovo je prvi put u mnogo godina da smo vidjeli utjecaj inflacije na osnovne namirnice,” kaže Sanders. “To je zastrašujuće jer neće samo tako nestati, biti će teško sniziti cijene.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Primorac najavio nove trezorske zapise

Objavljeno

-

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac danas je najavio novo izdanje trezorskih zapisa, vrijedno 1,2 milijarde eura, koje će startati u petak, 8. studenoga.

Primorac je uvodno na 32. tradicionalnom savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2025. godini najavio da će u petak biti otvoren novi upis trezorskih zapisa, jer su trezorci koji su prvi izdani u studenom 2023. pred dospijećem.

“Želimo zadržati postojeću bazu ulagača i zbog toga omogućavamo reinvestiranje svima koji su uložili u trezorske zapise, kroz novo izdanje u nominalnom iznosu od 1,2 milijarde eura”, kazao je.

Datum izdanja bit će 21. studenoga, godišnji prinos 3,15 posto, što znači da će ukupna cijena pri izdanju jednog trezorskog zapisa biti 969,54 eura. Građani će po dospijeću dobiti 1.000 eura za svaki upisani zapis i tako ostvariti godišnji prinos od 3,15 posto.

Razdoblje uplate završava 15. studenoga
Početak upisa u prvom krugu za građane je 8. studenoga, razdoblje uplate završava 15. studenoga do 11 sati, nakon toga ide drugi krug upisa za institucionalne investitore.

Novost je da će građani moći reinvestirati svoju štednju, tj. trezorske zapise koje su upisali na jednostavan način, jer je platforma za izdavanje trezorskih zapisa unaprijeđena, rekao je Primorac i nastavio da se može reinvestirati više, jednako ili manje od prethodno upisanog iznosa, a razlika će u sličaju manjeg iznosa uplate biti isplaćena.

Ministar je u nastavku kazao da će aktivnosti Vlade u ovom mandatnom razdoblju biti usmjerene na demografiju, dekarbonizaciju, digitalizaciju i obrazovanje. Govoreći o rezultatima Vlade, naveo je očuvanje vrlo solidnog rasta, pri čemu BDP raste četiri puta brže od europskog prosjeka te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

Govoreći o izazovima inflatornih pritisaka, rekao je da Vlada čini sve, ali ima svoja ograničenja i ne može rast cijena zaustaviti dekretom, ali da može učiniti da ne pridonosi njenom povećanju i doprinositi smanjivanju, primjerice smanjivanjem cijena energenata. Rekao je da ne stoji da je inflacija “pojela” sve što se napravilo u zadnjih osam godina, navodeći postignuća, iako ima i puno prostora za napredak.

Poručio je akademskoj zajednici i institucijama koje se bave istraživanjima da daju i pošalju konstruktivne prijedloge za pojedine izazove, za unaprjeđenje gospodarske slike Hrvatske. “Ne treba tražiti pesimizam u nečemu čega ga nema”, kazao je i pozvao znanstvenike i stručnjake da budu odgovorni.

Na novinarsko pitanje o dvije Hrvatske, primjerice umirovljenika s malim mirovinama, i Vlade koja kaže da se živi nikad bolje, Primorac je rekao da treba vidjeti statističke i druge podatke koje svatko može provjeriti. Rekao je da uvažava činjenicu da brojni građani žive teško i od toga ne bježe i da se Vlada trudi da učini sve da se to popravi.

Na pitanje razmišlja li se o uvođenju poreza na profit banaka odgovara da o tome razmišljaju i razgovaraju već godinu dana, a jedinstvena politika na razini EU oko toga ne postoji. “Odgovor na to pitanje nije tako jednostavan, a da jest već bismo odgovorili i poduzeli mjere. Činimo što mislimo da je u postojećim okolnostima moguće i neće imati dugoročne posljedice, a nipošto se ne može govoriti da Vlada u tim međuodnosu s bankama ponaša neprimjereno i da ne reagira adekvatno”, kazao je.

Odgovarajući na daljnja pitanja, rekao je da nas očekuje rast u ovoj godini od 3,6 posto, daljnja fiskalna konsolidacija, smanjenje javnog duga u BDP-u na ispod 58 posto, manjak proračuna na razini opće države nešto veći do 2 posto te nastavak pozitivnih trendova kada je riječ o ekonomskom rastu i kreditnom rejtingu. Čini se sve da se smanje inflatorni pritisci ali i podiže standard građana, povećanjem mirovina, plaća i naknade onima kojima je egzistencija ugrožena, naglasio je.

Tipurić: Veliki profiti banaka su upozoravajući
Željko Lovrinčević iz Hrvatskog društva ekonomista ocijenio je da u projekciji stopa rasta BDP-a EU zemalja u 2025. Hrvatska stoji dobro, a kako smo u vrhu po korištenju EU sredstava, rast je očekivan. Kazao je da su pozitivna kretanja u turizmu, graditeljstvu i sektoru usluga tijekom 2024. uspjela kompenzirati negativna kretanja u industriji i poljoprivredi te da je energetska pozicija bolja od prosjeka zemalja EU, ali srednjoročna politika subvencioniranja cijena energenata nije održiva.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Darko Tipurić je rekao da pomaka ima ali je puno onih koji ne mogu živjeti od svojih primitaka te da inflacijski pritisak postoji. Hrvatska napreduje sporije od usporedivih država, rekao je i nastavio da je problem i bankocentričnost naše ekonomije te da su golemi profiti banaka u Hrvatskoj zapravo upozoravajući. Smatra da mjere Vlada u tom smislu jesu dobre, ali nisu dovoljne. Niti jedna nacija u kojoj banke ostvaruju takav profit ne može industrijski prosperirati, kazao je Tipurić i naglasio potrebu snažnog poticanja privatnih ulaganja.

Tipurić je ocijenio da je hrvatski strateški problem katastrofalna demografska situacija te da uvoz radne snage može biti samo djelomično rješenje, kao i da dugoročna ekonomska stabilnost zahtjeva korijenite strukturne reforme, uz dobro osmišljenu strategiju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Na Interliberu od 12. do 17. studenog više od 300 izlagača

Objavljeno

-

Ovogodišnji 46. međunarodni sajam knjiga Interliber, na kojem će više od 300 izlagača iz Hrvatske i inozemstva na 13 tisuća četvornih metara nuditi svoja izdanja, održava se od 12. do 17. studenoga na Zagrebačkom velesajmu, a zemlja u fokusu bit će Mađarska.

Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša u srijedu je na konferenciji za novinare rekla da je Interliber platforma za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja koja na jednom mjestu okuplja najvažnije nakladnike i knjižare. Naglasila je da će se svi važniji domaći nakladnici predstaviti na Zagrebačkom velesajmu iznimno bogatim programom novih izdanja s najrazličitijih područja.

Izlagačke paviljone 5., 6., 7. i 7a ispunit će više od 300 izlagača iz 14 zemalja, napomenula je i dodala da uz hrvatske izlagače dolaze i nakladnici iz Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Srbije, Švedske i velike Britanije i Sjeverne Irske.

Péter Nádas počasni gost sajma
Anna Mladenovics iz Instituta Liszt – Mađarskoga kulturnog centra istaknula je da će se Mađarska predstaviti širokim spektrom književnih, umjetničkih, gastronomskih i kulturnih programa koji će dočarati njezinu živu kulturnu pozornicu.

Naglasila je i da će počasni gost ovogodišnjega sajma biti jedan od najuglednijih mađarskih autora Péter Nádas, autor Paralelnih pripovijesti i Knjige sjećanja, te dodala da će biti zastupljeni i ostali mađarski pisci s nedavno objavljenim djelima na hrvatskom jeziku, među ostalima Krisztina Tóth, László Földényi, András Forgách, Sándor Jászberényi i Noémi Orvos-Tóth.

Najavila je i da će za mlađu publiku Mađarska pripremiti niz programa usmjerenih na djecu s djelima Éve Janikovszky, Magde Szabó i Árpáda Kollára.

Raspravljat će se o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti hrvatsko-mađarske književne razmjene na stručnom susretu urednika i prevoditelja, napomenula je i dodala da će razgovori pružiti priliku hrvatskim i mađarskim izdavačima za susret i pregovore o izdavačkim pravima. Nakladnička djelatnost stabilna, Interliber najveći izlog
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK Slavko Kozina smatra da je ovogodišnji Interliber kontinuitet rada kreativne industrije. Cijeli projekt je podignut na višu razinu, rekao je Kozina i dodao da to znači da osim gospodarske dimenzije ima i dio koji promiče kulturnu suradnju.

Istaknuo je da cijela nakladnička djelatnost raste za 6 posto, što znači da je nakladnička scena stabilna. Po riječima voditeljice Interlibera Dine Grozdanović Poštolka, Interliber je za nakladnike najbolji i najveći izlog u kojem predstavljaju svoje knjige i autore.

Na ovom mjestu, naglasila je, autori mogu doći i susresti se sa svojim čitateljima i u izravnoj komunikaciji steći određene koristi.

Na Interliberu će između ostaloga biti mnoštvo stručnih skupova, tribina i okruglih stolova, dodjela nagrada, predavanja, predstava za djecu, glazbenih nastupa te predstavljanja knjiga glazbenika, dodala je voditeljica Interlibera.

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet ocijenio je da Interliber svojom bogatom ponudom knjiga i književnosti te spajanjem književne zajednice postaje dnevni boravak grada.

Svečano otvorenje 46. međunarodnoga sajma knjiga Interliber 2024. bit će u utorak, 12. studenoga u 10:30 na galeriji 5. paviljona Zagrebačkoga velesajma.
Radno vrijeme u utorak, srijedu, četvrtak i nedjelju je od 10 do 20 sati, a petak i subotu od 10 do 21 sat.

Ulaz na Interliber je besplatan za sve posjetitelje, a parkiranje za njih besplatno je oko Zagrebačkog velesajma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Butković: Nužna je suradnja korporativnog sektora, Vlade i lokalne zajednice

Objavljeno

-

By

Za uspjeh i poticanje hrvatskog gospodarstva ključna je suradnja korporativnog sektora, Vlade i lokalne zajednice, istaknuo je u srijedu potpredsjednik Vlade i i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, na predstavljanju nove Studije o socioekonomskom utjecaju Coca Cole u Hrvatskoj u 2023., u organizaciji Coca Cole HBC Hrvatska i Hanza Medije. Oglas

Butković: Nužna je suradnja korporativnog sektora, Vlade i lokalne zajednice
Ekonomija Autor: Hina 06. stu 202414:02 0 komentara
Podijeli :

Davorin Visnjic/PIXSELL
Za uspjeh i poticanje hrvatskog gospodarstva ključna je suradnja korporativnog sektora, Vlade i lokalne zajednice, istaknuo je u srijedu potpredsjednik Vlade i i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, na predstavljanju nove Studije o socioekonomskom utjecaju Coca Cole u Hrvatskoj u 2023., u organizaciji Coca Cole HBC Hrvatska i Hanza Medije.

Po njegovim riječima, gospodarstvenici poduzetnici su motor gospodarstva, potiču razvoj cijelih industrija, inovacije, povećavaju konkurentnost, stvaraju radna mjesta i doprinose gospodarskom rastu. Kazao je i da korporativni sektor igra ključnu ulogu u oblikovanju gospodarske budućnosti i zapošljavanja.

Kompanije poput Coca-Cole, rekao je Butković, donose sa sobom znanje, resurse i tehnologije koje omogućuju brži razvoj i konkurentnost. Osim toga, korporativni sektor doprinosi proračunu kroz poreze i doprinose.

Butković je rekao kako je Hrvatska danas, zahvaljujući mjerama Vlade, ekonomski snažnija i gospodarski uspješnija nego je ikada bila. Tome u prilog, kako je naveo, govore i međunarodne prognoze prema kojima se ove godine očekuje rast BDP-a od 3,6 posto. Ovu godinu, kako je rekao, završit ćemo s BDP-om od 84,7 milijardi eura. Naglasio je i kako je za daljnje jačanje gospodarstva važna suradnja između obrazovnog sektora i industrije.

“Za uspjeh i poticanje hrvatskog gospodarstva ključna je suradnja između korporativnog sektora, Vlade i lokalne zajednice. Samo zajedno može se raditi na stvaranju poticajnog okruženja koje će omogućiti daljnji rast i razvoj za dobrobit svih građana i poslovne zajednice”, poručio je Butković. Glavna direktorica Coca-Cole HBC Hrvatska Dora Srezova – Nikolova rekla je da najnovija Studija o socioekonomskome utjecaju Coca-Cole u Hrvatskoj potvrduje važnost Coca-Cola sustava u gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske. Također, potvrđuje da je Coca-Cola sustav u svakom smislu lokalna tvrtka s pozitivnim utjecajem na zajednicu, navela je Srezova – Nikolova te naglasila njihovu predanost održivim gospodarskim praksama.

Veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Nathalie Rayes je kazala kako američke kompanije sve više vide Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za ulaganja napominjući kako se nada još jačoj suradnji hrvatskih i američkih tvrtki. Coca-Cola je, kako je navela, jedna od najuspješnijih američkih kompanija, prisutna je u Hrvatskoj već više od 50 godina.

Kada velike tvrtke poput Coca-Cole ulažu one sa sobom donose visoke standarde produktivnosti, puno se pažnje posvećuje održivosti, kazala je Rayes te istaknula važnost održivog poslovanja koje osigurava dugoročan rast.

Studija o socioekonomskome utjecaju Coca-Cole u Hrvatskoj pokazala je među ostalim da ta kompanija ima 470 zaposlenih u Hrvatskoj te da utječe na još 7.300 radnih mjesta u svom opskrbnom lancu. Na jedno njihovo radno mjesto kreira se 15 radnih mjesta indirektno.

Ta kompanija je lani doprinijela s 387 milijuna eura dodane vrijednosti, što je jednako 0,5 posto hrvatskog BDP-a, odnosno sa 211 milijuna eura plaćenih poreza u opskrbnom lancu. Ujedno, od svakog eura potrošenog na Coca-Coline proizvode, 71 posto ostaje u hrvatskom gospodarstvu. Coca-Cola hrvatskom gospodarstvu stvara 45,2 milijuna eura dodane vrijendosti izravno, a neizravno 342 milijuna eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu