Hrvatska
KRUH DRASTIČNO POSKUPIO Pekari upozoravaju: “Cijene će nastaviti rasti”
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, cijena žita koje Julien Bourgeois melje za pekarne u svom obiteljskom mlinu u središnjoj Francuskoj porasla je preko 30 posto. Račun za struju u mlinu narastao je više nego trostruko. Čak je i cijena papira za vreće brašna otišla u nebo.
Sve to dovelo je do rasta cijena kruha.
“Inflacija je brutalno visoka,” kaže Bourgeois. Zamolio je oko 1.000 pekarni koje opskrbljuje njegova tvrtka Moulins Bourgeois da podignu cijenu baguetta za 10 centi da bi tako izbalansirao visoke troškove koje je morao prenijeti na pekarne.
Cijene će nastaviti rasti
“Kupci si zasad mogu priuštiti da plate nešto više, ali cijene će nastaviti rasti,” govori on. “To me zabrinjava.”
U Francuskoj, gdje su baguetti poskupili više od 8 posto u usporedbi s prošlom godinom, Bourgeois dodaje: “Znamo da je revolucija počela zbog cijena kruha.”
I dok inflacija divlja Europom, malo toga je više zabrinjavajuće od cijene običnog kruha. Cijene većine drugih osnovnih namirnica nikad nisu bile više, a sada su 19 posto skuplje od prošle godine, što je najbrži porast otkad postoje mjerenja, napisao je Eurostat u izvješću od srijede.
Ruski rat u Ukrajini glavni je uzročnik ovih poskupljenja, piše u izvješću Eurostata, jer je unio nestabilnost u energetsko tržište i povisio cijene žitarica, uljarica i gnojiva.
Cijene u rujnu strelovito porasle
To je pridonijelo širem poskupljenju hrane i ostalih potrepština. U Europi, cijene su strelovito narasle u rujnu u odnosu na prošlu godinu, 10.1 posto u Britaniji, a gotovo 11 posto u Europskoj uniji. Cijena hrane porasla je za gotovo 16 posto u EU i više od 14 posto u Britaniji, a cijene energenata skočile su za oko 40 posto.
Visoke potrošačke cijene razlog su za brigu i u SAD-u. Stopa inflacije nalazi se gotovo na najvišim razinama u posljednjih 40 godina, iako je američka centralna banka pokušala smanjiti razinu. Čak i u Americi cijene kruha porasle su za 15 posto u odnosu na prošlu godinu.
Zbog prirode inflacije, raste i anksioznost političara i ekonomista da rast cijena neće stati i da će ga biti teško obuzdati, piše New York Times, a prenosi Boston globe.
Proizvođači hrane troškove prelijevaju dalje. U srijedu, globalni prehrambeni div Nestle rekao je da su podigli cijene 9.5 posto u trećem kvartalu u usporedbi s istim periodom prošle godine, što je dodatni porast od rasta od 7.7 posto u odnosu na prethodni kvartal.
Kakve su cijene u RH?
Kada poraste cijena kruha, to potrošači odmah osjete. Situacija je najdramatičnija u zemljama najbližima zoni sukoba, pogotovo u Mađarskoj gdje je cijena običnog kruha u rujnu porasla za čak 77 posto u odnosu na prošlu godinu, kaže Eurostat. U Hrvatskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Slovačkoj, cijene kruha porasle su za preko 30 posto.
U dramatičnom porastu cijena hrane posljednjih godinu dana posebno se izdvaja poskupljenje kruha i peciva, ponajviše zbog viših cijena brašna i energenata. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama u kojima je to poskupljenje znatno.
U Hrvatskoj u godini dana u prosjeku pojedemo 45 kilograma kruha i peciva. Kupuje se svakodnevno pa se dobro zna njegova cijena i koliko je poskupio. Cijene određenih vrsta kruhova, poput onog od cjelovitog zrna, ponegdje idu i do 20 kuna.
I Njemačka je doživjela šok, gdje su cijene kruha porasle za više od 18 posto u godinu dana, a cjelokupna inflacija postala je dvoznamenkasta – u rujnu je dosegla 10.9 posto.
Pekarna Fine Bagels u Berlinu nedavno je povisila cijene za svoja peciva njujorškog stila za 10 centi – od 1.10 eura na 1.20 eura, i to ne bez nervoze, kaže zaposlenica Alice Zuza.
“Bila je debata,” kaže Zuza. “Vlasnici nisu željeli povisiti cijene, ali na kraju nismo imali izbora.”
Ruska spremnost da koristi energiju kao oružje protiv zemalja koje podupiru Ukrajinu pogoršala je probleme, jer je došlo do porasta cijena plina i električne energije za opskrbljivače brašnom. Računi također rastu za tvrtke ovisne o energiji, uključujući tisuće industrijskih i craft pekarni u kojima pećnice rade gotovo cijeli dan.
Zatvaraju se pekare
U Nizozemskoj, cijeli niz pekarni se zatvorio od kraja ljeta zbog neizdrživog rasta cijena energenata. Pekarne u Belgiji također dižu cijene, ali jedna od deset je morala zatvoriti svoja vrata, a dodatna zatvaranja očekuju se do kraja godine.
Imune nisu ni industrijske pekarne. Veliki europski supermarketi koji prodaju ogromne količine kruha pokušali su cijene održati umjetno niskima da bi privukle kupce, cjenkajući se s dobavljačima o cijenama sastojaka i energije. Ipak, tvrdoglavo visoke cijene mnoge su natjerale na poskupljenja.
Inflacija također pridonosi trošku poslovanja u Europi tjeranjem radnika, koji se pokušavaju snaći dok životni troškovi rastu, na zahtijevanje većih plaća.
Atilla Pecsi, vlasnik pekarne Aran u popularnom kvartu u Budimpešti, kaže da je dvaput podigao plaće za svojih 30 radnika ove godine. Na isplaćivanje plaća odlazi otprilike polovica cijene štruce kruha. Sirovi materijali i energija odnose još trećinu.
Budući da troškovi rastu, Pecsi je povisio cijene kruha više od 12 posto od siječnja. Planira još jednom povisiti cijene prije kraja godine. A potrošači očekuju da tu stvari neće stati, kaže on.
To je zato jer je malo vjerojatno da će cijene pasti, kaže Johan Sanders, predsjednik Fedime, europske federacije opskrbljivača pekarni.
“Ovo je prvi put u mnogo godina da smo vidjeli utjecaj inflacije na osnovne namirnice,” kaže Sanders. “To je zastrašujuće jer neće samo tako nestati, biti će teško sniziti cijene.”
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!