Connect with us

Svijet

Masovni nadzor Europljana: Europolu naređeno brisanje ogromnih baza podataka

Objavljeno

-

Izvor: Caleb Oquendo/Pexels/ILUSTRACIJA

Europska policijska agencija Europol morat će obrisati veliku većinu ogromne baze osobnih podataka koje je, zaključilo je nadzorno tijelo EU-a, nezakonito prikupila. Dosad neviđena otkrića Europskog supervizora za zaštitu podataka (EDPS) tiču se milijarda informacija.

Osjetljive informacije u “velikoj škrinji podataka”, kako ju nazivaju stručnjaci za privatnost, dolaze od izvještaja o zločinima, hakirani su od telefonskih usluga pod enkripcijom i dobiveni od tražitelja azila koji nikada nisu bili povezani ni s kakvim zločinima, prenosi Guardian.

Prema internim dokumentima koje je Guardian dobio na uvid, Europolova baza sadrži najmanje 4 petabajta podataka – ekvivalent 3 milijuna CD-a ili petine kompletnog sadržaja američke Kongresne knjižnice. Zagovaratelji zaštite podataka kažu da količina informacija u Europolovim sustavima izgleda kao masovno nadgledanje i predstavlja još jedan korak u tome da agencija postane europski pandan američkoj Agenciji za nacionalnu sigurnost (NSA), organizaciji čije je online špijuniranje otkrio zviždač Edward Snowden.

Među kvadrilijunima bajtova podataka nalaze se osjetljive informacije o najmanje četvrt milijuna trenutnih ili bivših osumnjičenika za terorizam i teške zločine, kao i mnoštvu drugih ljudi s kojima su oni došli u kontakt. Nacionalne policije podatke su skupljale unutar prethodnih šest godina u serijama ispisa podataka od nepoznatih brojeva u kriminalističkim istragama.

Nadzorno tijelo je naredilo Europolu da obriše podatke koje drže dulje od šest mjeseci i dalo mu rok od godinu dana da organizira podatke koje zakonski mogu zadržati. Time su se na suprotstavljenim stranama našli europsko tijelo za zaštitu podataka i moćna sigurnosna agencija koja se priprema da postane centar korištenja umjetne inteligencije u policijskim poslovima.

Sigurnost i/ili privatnost

Presuda je također ogolila duboke političke podjele među europskim političarima po pitanju kompromisa između sigurnosti i privatnosti. Ishod ovih sukoba imat će posljedice na budućnost privatnosti u Europi, ali i šire.

Europska povjerenica za unutarnje poslove, Ylva Johansson, branila je Europol.

“Policijska tijela trebaju alate, resurse i vrijeme da analiziraju podatke koji su im po zakonu poslani,” rekla je. “U Europi, Europol je platforma koja podržava nacionalne policije u ovom ogromnom zadatku.”

Povjerenstvo za unutarnje poslove kaže da zabrinutosti koje je iznio EDPS “predstavljaju ozbiljan izazov” za sposobnost Europola da izvršava svoje dužnosti. Prošle godine Povjerenstvo je predložilo ogromne promjene u regulacijama kojima bi se ojačale ovlasti Europola. Ako se te promjene izglasaju, njima bi se moglo legalizirati čuvanje podataka za potrebe testiranja novih alata umjetne inteligencije.

Europol negira da je učinio išta pogrešno, rekavši da nadzorno tijelo možda interpretira trenutna pravila na nepraktičan način: “Regulacija Europola nije osmišljena od strane legislatora kao nužnost koju je nemoguće ispuniti u praksi.”

“Europol je s EDPS-om surađivao da bi se pronašao balans između sigurnosti EU i njenih građana i pridržavanja najviših standarda privatnosti podataka,” rekli su iz agencije.

Osnovan kao tijelo za koordinaciju nacionalnih policijskih snaga u EU sa sjedištem u Den Haagu, neke zemlje članice Europol predstavljaju kao rješenje pitanja borbe protiv terorizma nakon napada na Bataclan 2015.

U teoriji, Europol je podvrgnut oštrim regulacijama po pitanju vrste podataka koje smije čuvati, kao i koliko dugo. Podatke koje dobivaju moraju jasno kategorizirati i procesuirati i čuvati samo ako su potencijalno relevantni za prioritetne poslove kao što je borba protiv terorizma. Ipak, potpuni sadržaj njihovih baza još uvijek je nepoznat, dijelom i zbog neuređenog načina na koji je Europol upravljao podacima, kako je saznao EDPS.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu