Svijet
Europa se zagrijava brže od bilo koje druge regije
Klimatska kriza se pogoršava, a Europa se zagrijava brže od bilo koje druge regije u svijetu, donosi posljednje izvješće o stanju klime u Europi koje je objavila Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Izvješće WMO-a objavljeno je uoči UN-ovog međunarodnog klimatskog summita u Egiptu, a ono je tek jedno u nizu izvješća objavljenih tijekom proteklih nekoliko tjedana koja pokazuju da svijet nije na dobrom putu da ispuni svoje klimatske ciljeve. Ne samo da zemlje ne ispunjavaju očekivanja o smanjenju emisija fosilnih goriva, već i mjerenja pokazuju kako temperature već sada ubrzano rastu, prenosi CNN.
Globalna temperatura porasla je za oko 1.2 stupnja Celzijusa od industrijske revolucije, a znanstvenici upozoravaju da bi se porast trebao ograničiti na tek 1.5 stupnjeva kako bi se izbjegle najozbiljnije posljedice klimatske krize.
Na nekim kontinentima taj porast vidljiviji je nego na drugima. Izvješće od srijede pokazuje da su temperature u Europi porasle više nego dvostruko od svjetskog prosjeka u proteklih 30 godina – stopa rasta iznosila je otprilike 0.5 stupnjeva Celzijusa svako desetljeće.
“Živa slika svijeta koji se zagrijava”
Nedavna izvješća pokazuju kako porast temperature u regiji pridonosi sve učestalijim ekstremnim vremenskim prilikama.
Od početka godine do srpnja, broj šumskih požara u EU četverostruko je porastao u odnosu na prosjek u posljednjih 15 godina. Smrtonosni rekordni toplinski val u Britaniji do točke pucanja je doveo tamošnji zdravstveni sustav, ali i nanio štetu infrastrukturi. Netipične suše harale su kontinentom cijelo ljeto, zbog čega su presušile neke od ekonomski najvažnijih rijeka na svijetu. A ta suša došla je nakon što su Europu pogodile najrazornije poplave u njenoj povijesti.
Prošle godine je više od pola milijuna ljudi trpjelo posljedice vremenskih prilika izazvanih klimatskim promjenama. Ekstremne vremenske prilike izazvale su ekonomsku štetu veću od 50 milijardi dolara. Ubrzano zagrijavanje od 1997. do 2021. izazvalo je topljenje 30 metara sloja leda na alpskim glečerima, piše u izvješću.
“Europa predstavlja živus liku svijeta koji se zagrijava i podsjeća nas da čak ni najbolje pripremljena društva nisu sigurna od posljedica koje izazivaju ekstremni vremenski uvjeti,” rekao je u predgovoru izvješća glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. “Ove godine, kao i u 2021., veliki dijelovi Europe pogođeni su značajnim toplinskim udarima i sušom, što je dovelo do požara. Prošle godine netipične poplave izazvale su smrt i uništenje.”
Sloj leda debljine 30 metara nestao je s alpskih glečera zbog ubrzanog zagrijavanja. Na Greenlandu je prošle godine prvi put u povijesti pala kiša na postaji visoko na ledenoj površini – to je dio trenda topljenja koji ubrzava povećanje razine mora.
“Europska društva ranjiva su na promjene u klimi, ali Europa također predvodi međunarodne napore da se umanje posljednice klimatske krize i razviju inovativna rješenja kojima će se Europljani prilagoditi na novu klimu s kojom će morati živjeti,” rekao je direktor Copernicusa Carlo Buontempo.
Taalas je u svom predgovoru izvješću napisao da je brzina kojom Europa čini korake da bi smanjila emisije plinova koji zagrijavaju planet “dobra,” no ambicija kontinenta u ovom pogledu “mora biti još veća.”
Izvješće navodi da su se emisije stakleničkih plinova smanjile za 31 posto između 1990. i 2020. EU želi srezati emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990. za 55 posto do 2030.
“Budući da rizici i posljedice klimatskih promjena postaju sve očitiji u našem svakodnevnom životu, potreba i ambicija rastu za klimatskom inteligencijom, što je i ispravno. Ovim izvješćem želimo umanjiti jaz između podataka i analiza kako bi pružili znanstveno utemeljene, ali pristupačne informacije temeljem kojih se odmah mogu donositi odluke u svim sektorima i profesijama,” rekao je Buontempo.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…